DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 95 <-- 95 --> PDF |
MEMORIAM ĐURO KUŠAN, dipl. ing. šum. (1934 - 2007) Na Uskrs, 8. travnja 2007. godine prestalo je zauvijek kucati plemenito srce našeg dragog kolege, prijatelja, dobrog, blagog i mirnog čovjeka Đure Kušana, dipl. ing. šumarstva, priznatog i poznatog šumarskog stručnjaka, brižnog i nježnog oca i supruga, domoljuba, čiji je kratki život bio posvećen za dobrobit šumarske struke i drage nam domovine Hrvatske. Đuro Kušan, rođen je u Letovaniću kod Siska, 19. srpnja 1934. godine, kao sin jedinac od oca Mihaela i majke Katarine, koji su ga neizmjerno voljeli i bdjeli nad njim. Srednju šumarsku školu završio je u Karlovcu 1953. godine. Zaposlio se u Šumariji Petrinja u svojstvu šumarskog tehničara, gdje je radio do 15. studenog 1957., kada se upisuje na tadašnji Poljoprivredno-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1964. godine. Zaposlio se u Šumskom gospodarstvu Sisak na radnom mjestu planera i voditelja razvoja, a u jednom razdoblju i tehničkog direktora. Od 16. svibnja 1994. godine bio je zaposlen u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske na dužnosti županijskog inspektora za šumarstvo i lovstvo za Sisačko-moslavačku županiju sa sjedištem u Sisku. Posvećen obiteljskim vrijednostima neizmjerno je volio svoje četvero djece, Izabelu, Kristinu, Tatjanu i Roberta, poštovao njihovu majku Mariju Kristinu te bio primjer brižnog supruga i oca. Pono san na naše tradicionalne vrijednosti, pripadnosti hrvatskom narodu i katoličkoj vjeri, u vremenima kada se to čak nije smjelo isticati, snažno se odupirao svim pritiscima, iskazivao ljubav i vjernost svojoj domovini i obitelji, učio o istinskim i domoljubnim vrijednostima. U njegovoj ljudskoj jednostavnosti i skromnosti osjećala se snaga, ljepota i čistoća duše, koja je danas 11. travnja 2007. godine mirno otišla na vječni počinak. Đuro Kušan, dipl. ing. šumarstva, šumama naše hrvatske Posavine i Banovine dao je svoj cijeli radni vijek, a njegovi suradnici, školske i studentske kolege i prija telji, pamtit će ga po stručnosti, ugledu, časti i ljudskim vrijednostima, odanosti obitelji, domovini i našoj šumarskoj struci. Nakon duge i uporne borbe s bolešću zaklopio je svoje umorne oči, odlazeći u vječnost, ponio je svoje tijelo, ali njegovo ime ostaje s nama njegovim kolegama i prijateljima. Darinka Ž u n a , dipl. ing. šumarstva, zamjenica upravitelja Uprave šuma Podružnice Sisak, zahvalila je našem dragom kolegi i prijatelju Đuri u ime upravitelja, svih djelatnika Uprave šuma Podružnice Sisak, svih članova Hrvatskog šumarskog društva, Ogranak Sisak na ispraćaju na groblju Viktorovac, stihovima pjesnika Nenada Marinca: I nebo plače za tobom I ono je tebi reklo zbogom. Šetali smo po istoj cesti Još jednom mi ćemo se sresti. Na kraju tvog puta sunce je obasjalo dan, Oko tebe mnogi ljudi, Ti u lijesu sam. Mnogo cvijeća, potok suza i još mnogo tog, Na zadnji te put k sebi pozvao dragi Bog. Počivao nam u miru. Darinka Žuna, dipl. ing. šum. i dr. sc. Joso Gračan |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 96 <-- 96 --> PDF |
IVAN ŠTIMAC, dipl ing. (1926 – 2007) Ovog proljeća oprostio se od ovog svijeta kolega Ivan. Rodio se u Malom Lugu, Čabar, 6. 8. 1926. od oca Antuna i majke Ivke rođ. Klepac, iz obitelji zemljoradnika. Majka mu umire kada je imao 2 godine. Osnovnu školu završava u Smrečju 1937. godine, a nižu gimnaziju u Delnicama 1947. i te godine dolazi u Šumarsku školu u Karlovcu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata talijani su mu opljačkali i spalili kuću. Oca, braću i sestru sa suprugom internirali u logor Kampor na otoku Rabu, gdje mu otac umire 1942. godine. Ivan je tada s 16 godina stupio u NOB.-u. Po završetku rata demobiliziran je s činom kapetana i nastavlja školovanje. U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu radio je od 1. 10. 1945. do jeseni 1946. godine. Potom je studirao na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu, gdje diplomira na Biološkom odsjeku 1955. godine. Nakon diplome na Šumarskom fakultetu zaposlio se na mjestu upravitelja Šumarije Dvor. U to vrijeme šumarije su pripadale općinama, pa smo se povremeno sastajali na sastancima koje je zakazala u Sisku Šumarska inspekcija. Obojica smo radili na području Banije. Rijetko su općine odobravale investicije za upravne zgrade, ali kolega Ivan uspije to ostvariti, te je po njegovom idejnom projektu izađen i izvedbeni program na novu zgradu Šumarije Dvor. Od početka 1960–1962. godine bio je direktor ŠIP-a Dvor. Za to Od prašine sitne do nebeskih tijela, Odgonetnuli smo tajnu najmudrijih djela, Rasplinuli smo čvorove najmudrijih riječi, Samo tajnu smrti ne možemo prijeći. Abuali Ibn Sina Rubaljje dom. Kod Zajednice jugoslavenskih željeznica bio je član povjerenstva za kontrolu rada impregnacije u Jugoslaviji. O svemu tome pisao je u časopisu “Željezničar”. Dana 5. 5. 1978. vraća se ponovo u šumarstvo i to u Šumsko gospodarstvo Zagreb, OOUR – Hortikultura. Tada smo zajedno u istom poduzeću. U međuvremenu otkriveno je njegovo aktivno sudjelovanje u “Hrvatskom proljeću”, proglašen je hrvatskim nacionalistom i suspendiran s radnog mjesta i umirovljen 30. 6. 1983. godine. vrijeme izrađena je nova parketara, Tijekom Domovinskog rata ra energana, sušara, proširena pilana, dio je na organizaciji logistike u rekonstruirana stolarija i ostali po obrani Domovine, ustroju brigade, moćni objekti. Osposobljeni su i narodne zaštite, kriznog stožera, radnici za rad u parketariji i stolari Hrvatskog časničkog zbora, Udru ji. Od poduzeća “gubitaša” uspio je ge ratnih veterana II svjetskog rata. načiniti profitabilnu organizaciju. Obnašao je dužnost tajnika Hrv. ča- Teško je bilo svima nama koji sničkog zbora te bio predsjednik smo radili na Baniji, pa je i kolega ratnih veterana. Ivan napustio Dvor početkom 1963. Za uspješan rad u gospodarstvu godine. primio je više pohvala, priznanja i Prelazi na rad u ŽTP. (Željezni-odličja. Za zasluge na logistici i čko transportno poduzeće), gdje je obrani domovine tijekom Domovinbio do 4. 5. 1978. godine direktor skog rata dobio je spomenicu DoSektora za zaštitu pruge od erozije, movinskog rata, Zahvalnicu i druga bujica i snježnih nanosa. Radio je priznanja. Bio je član Hrvatskoga na sanaciji željezničkih pragova i šumarskog društva. poboljšanja impregnacije pragova, Oprostili smo se od kolege Ivana te kontrolirao kvalitetu impregnaci čiji je životni put bio ispunjen ra je u Karlovcu i Slavonskom Brodu. dom, borbom za Domovinu u teškim Izradio je idejni projekt garniture ratnim ili poslijeratnim prilikama. vlaka za uništavanje korova kemijskim sredstvom na željezničkim Albanska narodna poslovica gla prugama u Hrvatskoj, Sloveniji i si: Časna smrt je zlatni poklopac. Bosni i Hercegovini. Korištena su nova kemijska sredstva, što je reVječna mu hvala i slava ! zultiralo velikom novčanom ušte- Mr. sc. Mladen Stojković, dipl. ing. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 97 <-- 97 --> PDF |
UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskoga društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj u t (sažetak) na engleskom il ilili ii njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: – Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. – U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. – Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih stranica Šumarskoga lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju. – Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. – Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom jeziku. – Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu strani– Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kako slijede. – Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1, odnosno u JPG formatu, rezolucije 72 dpi. – Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. – Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. – Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Prpić, B., N. Komlenović, Z. Seletkov ić 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 112, (5–6): 195–215, Zagreb. – Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing. ...). – Tekst članka treba (osim izuzetno), kompjutorski pripremiti. – Potpuno završene i kompletne članke slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. – Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. – Autori koji žele separate – posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 20 separata. – Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, adresu i općinu stanovanja. Uredništvo ŠUMARSKOGA LISTA ce gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju Zagreb, Trg Mažuranića 11 se malim slovima i navode se odmah iza tablica. Telefon: 48 28 477, 48 28 359 – Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fiziTelefax: 48 28 477 kalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veliči-E-mail: urednistvoŽsumari.hr -ail: urednistvoŽsu ari.hr ne treba posebno objasniti u jednadžbama i sl. WEB stranica: www.sumari.hr |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Krupni, uočljivi i oku atraktivni predstavnici kornjaša iz porodice Lucanidae i neki predstavnici porodice Scarabaeidae vrijedni su faunistički element naših šuma. Njihova pojava u neposrednoj je svezi sa dostupnošću i količinom drvnog materijala u različitim fazama njegove prirodne razgradnje. Ličinke im, zbog svoga osebujnog oblika nazvane grčice, žive i po nekoliko godina u starim panjevima, izvalama i raznoraznim drvnim ostacima u šumi ili zapuštenim starim voćnjacima i vrtovima. Zanimljiva je veća učestalost pojave ovih krupnih kornjaša u blizini pilana, stovarišta drva, pa čak i parkova ili dječjih igrališta gdje se razvijaju u obilju drvnog otpada, odnosno iverja korištenog kao pokrov za pješačke staze. Ove kukce smatramo vrijednim i ugroženim vrstama i dobrim indikatorima suprirodnog gospodarenja šumskim sastojinama u kojima od prirode pridolaze. Large, conspicuous and eye catching members of the family Lucanidae and some of the closely related Scarabaeidae represent a valuable faunistic ele ent of our oodland. heir existe ce is closely related ith the aboundance and quantity of woody debris in various stages of its natural decomposition. Their larvae, C-shaped grubs, live up to several years in old stumps, wind fells and various wood particles scattered throughout the forest or old orchards and gardens. Especially interesting is a higher appearance of these beetles around sawmills, wood storages and even parks and children playgrounds where they find suitable habitat for their larval development in the woody chips used for paving pedestrian surfaces. They are considered as a valuable and endangered species as well as an excellent bioindicator of close to natural management of forest stands in which they naturally occur. IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma, d.o.o. Publisher: Croatian Forestry Society – Editeur: Société forestiere croate – Herausgeber: Kroatischer Forstverein Grafička priprema: ŽUPANČIĆ H R d.o.o. – Zagreb Tisak: EDOK – Zagreb |