DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 96     <-- 96 -->        PDF

IVAN ŠTIMAC, dipl ing. (1926 – 2007)


Ovog proljeća oprostio se od
ovog svijeta kolega Ivan. Rodio se
u Malom Lugu, Čabar, 6. 8. 1926.
od oca Antuna i majke Ivke rođ.
Klepac, iz obitelji zemljoradnika.
Majka mu umire kada je imao 2 godine.
Osnovnu školu završava u
Smrečju 1937. godine, a nižu gimnaziju
u Delnicama 1947. i te godine
dolazi u Šumarsku školu u
Karlovcu.


Za vrijeme Drugog svjetskog
rata talijani su mu opljačkali i spalili
kuću. Oca, braću i sestru sa suprugom
internirali u logor Kampor
na otoku Rabu, gdje mu otac umire
1942. godine. Ivan je tada s 16 godina
stupio u NOB.-u. Po završetku
rata demobiliziran je s činom kapetana
i nastavlja školovanje.


U Ministarstvu poljoprivrede i
šumarstva u Zagrebu radio je od 1.


10. 1945. do jeseni 1946. godine.
Potom je studirao na Poljoprivredno-
šumarskom fakultetu, gdje diplomira
na Biološkom odsjeku
1955. godine.
Nakon diplome na Šumarskom
fakultetu zaposlio se na mjestu
upravitelja Šumarije Dvor. U to vrijeme
šumarije su pripadale općinama,
pa smo se povremeno sastajali
na sastancima koje je zakazala u Sisku
Šumarska inspekcija. Obojica
smo radili na području Banije. Rijetko
su općine odobravale investicije
za upravne zgrade, ali kolega
Ivan uspije to ostvariti, te je po njegovom
idejnom projektu izađen i
izvedbeni program na novu zgradu
Šumarije Dvor.


Od početka 1960–1962. godine
bio je direktor ŠIP-a Dvor. Za to


Od prašine sitne do nebeskih tijela,
Odgonetnuli smo tajnu najmudrijih djela,
Rasplinuli smo čvorove najmudrijih riječi,


Samo tajnu smrti ne možemo prijeći.
Abuali Ibn Sina
Rubaljje


dom. Kod Zajednice jugoslavenskih
željeznica bio je član povjerenstva
za kontrolu rada impregnacije
u Jugoslaviji. O svemu tome
pisao je u časopisu “Željezničar”.


Dana 5. 5. 1978. vraća se ponovo
u šumarstvo i to u Šumsko gospodarstvo
Zagreb, OOUR – Hortikultura.
Tada smo zajedno u istom
poduzeću.


U međuvremenu otkriveno je
njegovo aktivno sudjelovanje u
“Hrvatskom proljeću”, proglašen je
hrvatskim nacionalistom i suspendiran
s radnog mjesta i umirovljen


30. 6. 1983. godine.
vrijeme izrađena je nova parketara,
Tijekom Domovinskog rata ra


energana, sušara, proširena pilana,


dio je na organizaciji logistike u


rekonstruirana stolarija i ostali po


obrani Domovine, ustroju brigade,


moćni objekti. Osposobljeni su i


narodne zaštite, kriznog stožera,


radnici za rad u parketariji i stolari


Hrvatskog časničkog zbora, Udru


ji. Od poduzeća “gubitaša” uspio je


ge ratnih veterana II svjetskog rata.


načiniti profitabilnu organizaciju.


Obnašao je dužnost tajnika Hrv. ča-


Teško je bilo svima nama koji sničkog zbora te bio predsjednik
smo radili na Baniji, pa je i kolega ratnih veterana.
Ivan napustio Dvor početkom 1963.


Za uspješan rad u gospodarstvu


godine.


primio je više pohvala, priznanja i


Prelazi na rad u ŽTP. (Željezni-odličja. Za zasluge na logistici i
čko transportno poduzeće), gdje je obrani domovine tijekom Domovinbio
do 4. 5. 1978. godine direktor skog rata dobio je spomenicu DoSektora
za zaštitu pruge od erozije, movinskog rata, Zahvalnicu i druga
bujica i snježnih nanosa. Radio je


priznanja. Bio je član Hrvatskoga


na sanaciji željezničkih pragova i


šumarskog društva.


poboljšanja impregnacije pragova,


Oprostili smo se od kolege Ivana


te kontrolirao kvalitetu impregnaci


čiji je životni put bio ispunjen ra


je u Karlovcu i Slavonskom Brodu.


dom, borbom za Domovinu u teškim


Izradio je idejni projekt garniture


ratnim ili poslijeratnim prilikama.


vlaka za uništavanje korova kemijskim
sredstvom na željezničkim Albanska narodna poslovica gla


prugama u Hrvatskoj, Sloveniji i si: Časna smrt je zlatni poklopac.
Bosni i Hercegovini. Korištena su
nova kemijska sredstva, što je reVječna
mu hvala i slava !
zultiralo velikom novčanom ušte-


Mr. sc. Mladen Stojković, dipl. ing.