DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 14     <-- 14 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKO ODREĐENJE PANONSKIH BUKOVO-... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 407-429
Sa sistematskoga su stajališta važne i vrste koje pripadaju
ostalim jedinicama iz reda Fagetalia. One su
veoma proširene i daju pečat općoj karakterizaciji ovih
šuma otklanjajući mogućnost njihove pripadnosti drugim
sistematskim kategorijama. Od vrsta reda Fagetalia
stalno su i obilno uz edifikator bukvu prisutne Acer pseudoplatanus,
Fraxinus excelsior, Galium odoratum, Lamium
galeobdolon, Mercurialis perennis, Polygonatum
multiflorum, Sanicula europaea, Cardamine bulbifera,
Actaea spicata, Epilobium montanum, Mycelis muralis,
Viola reichenbachiana i druge. Od ostalih vrsta najproširenija
je naravno edifikatorska jela i šire rasprostranjene
paprati te vrste reda Adenostyletalia (Athyrium filixfemina,
Dryopteris filix-mas, Senecio ovatus i Rubus
idaeus), zatim Oxalis acetosella, Hedera helix i druge
vrste manje dijagnostičke važnosti. Veoma je obilna i s
gospodarskoga aspekta obnove šuma u negativnom smislu
značajna čupava kupina (Rubus hirtus), čiju smo prisutnost
doveli u vezu s gospodarskim utjecajima tijekom
razvoja sastojina i otvaranjem sklopa. Na pojedinim
plohama koje padaju prema uvalama značajno je
prisutna Lunaria rediviva i vrste granične zajednice
Aceri-Fraxinetum excelsioris s.l.


Statistička je analiza pokazala značajnu razliku i
razvrstavanje asocijacije u dvije skupine: prva u kojoj
prevladava Festuca drymeia i druga koju smo označili
lunarietosum po mjesečarki. Subasocijacija festucetosum
drymeiae (moguće ju je prema važećemu kodeksu
označiti typicum) u kojoj su razlikovne vrste vlasulja i
Pteridium aquilinum dolazi na sušim, svjetlijim platoima
i padinama, često otvorenijega sklopa jednolika izgleda,
siromašnijega sastava i tla kiselije reakcije. Subasocijacija
lunarietosum s diferencijalnim vrstama
Fraxinus excelsior, Lunaria rediviva, Polygonatum
multiflorum i Glechoma hirsuta dolazi na sjenovitijim,
zatvorenijim, sklopljenijim i svježijim blažim i strmijim
padinama gravitirajući prema šumi plemenitih listača
(Aceri-Fraxinetum s.l.), no najčešće završava
upravo na ovoj bukovo-jelovoj subasocijaciji. U istraživanoj
asocijaciji vrijede slični odnosi kao što su u
asocijaciji Polysticho setiferi-Fagetum Zupančič i dr.
2000 utvrdili Zupančič i dr. (2000) u subpanonskim
bukovim šumama sjeveroistočne Slovenije. Toploljubivost
i suhoću staništa indiciraju Festuca drymeia,
Luzula luzuloides, Pteridium aquilinum, Mercurialis
perennis, Cephalanthera longifolia, Convallaria majalis,
dok s druge strane svježeljubive s većom pokrovnosti
su Fagus sylvatica, Acer pseudoplatanus, Galium
odoratum, Salvia glutinosa, Viola reichenbachiana,
Hedera helix, Athyrium filix-femina, Dryopteris filixmas,
a aspekt svježine staništa posebno pokazuju
paprati Polystichum setiferum, Polystichum aculeatum,
Phyllitis scolopendrium i vrsta Petasites albus.
Takvi odnosi veoma su dojmljivi na Medvednici, gdje
se bukovo-jelovim sastojinama duže vremena gospo


dari prebornim načinom, dok je to zbog antropogenoga
utjecaja i manje razlike u tipovima staništa na zapadnom
Papuku slabije izraženo.


Provedene usporedbe s ostalim srodnim bukovim
zajednicama (objašnjeno u opisu samostalnosti asocijacije)
subpanonskoga područja pokazuju da su razlikovne
vrste asocijacije Abies alba, Fraxinus excelsior,
Cardamine trifolia, Lunaria rediviva, Galeopsis tertrahit,
Geranium robertianum, Cephalanthera damasonium
i Glechom hirsuta. Na temelju dosadašnjih
istraživanja i areala vrsta Festuca drymeia i Polystichum
setiferum zaključujemo da one imaju određenu
razlikovnu važnost, no ne mogu se vezati isključivo uz
ovu asocijaciju. Raširene su u njezinu cijelom arealu i
imaju veliku pokrovnu vrijednost. Nomenklaturni tip
asocijacije i subasocijacije lunarietosum je snimak br.
2, za subasocijaciju festucetosum snimak broj 11.


Od razlikovnih vrsta jela je najznačajnija. U savsko-
dravskom međuriječju Hrvatske i na širem području
ne raste u drugim zajednicama koje pripadaju istoj
sistematici i u njima na razini asocijacije nema dijagnostičko
značenje. Napose dobro fizionomski i šumskogospodarski
luči asocijaciju od ostalih, ekološki je
određenija i uža pa ne raste u širokom spektru zajednica
tipa “fagetum”. Za drugu razlikovnu vrstu iz sloja
drveća smatramo jasen (Fraxinus excelsior). U drugim
srodnim i susjednim zajednicama nije tako raširena,
najbolje i najvitalnije raste upravo u bukovo-jelovu pojasu.
Vrsni znanstvenici Petračić i Anić u opširnoj studiji
o pojavi jasena na Medvednici (1952) pišu da mu
je “areal u arealu jele, generalno 150 do 200 m više od
donje granice prirodnoga areala jele. Za njihov odnos
važe opća pravila odnosa jedne skiofilne i druge heliofilne
vrste. Jasenu tek ne odgovara veća zasjena u čistim
jelicima, dok su za nju manje podesna vlažna tla pa
u uvalama nije ekspanzione snage”. Od prizemnoga
rašća u našim sastojinama važna je razlikovna vrsta
Cardamine trifolia. Raste samo u gornjem dijelu brdskih
bukovih šuma, rijetka je u asocijaciji Vicio oroboidi-
Fagetum s.l. i u izvandinarskom području Hrvatske
obilnija je samo u panonskoj bukovo-jelovoj šumi. To
se posebno odnosi na snimljene plohe na Medvednici,
gdje se redovito nalazi kao i na Maclju, dok je ipak
rjeđa u slavonskom gorju zbog suše i toplije klime.
Pelcer (u: Cestar i dr. 1979) pronalazi ju i u bukovim i u
bukovo-jelovim šumama na Papuku, premda ne tako često
kao u zapadnom dijelu našega areala. Ostale razlikovne
vrste (Lunaria rediviva, Galeopsis tetrahit, Geranium
robertianum, Cephalanthera damasonium i
Glechoma hirsuta) upućuju na svježinu staništa u mikroklimatskom
i edafskom smislu. Kao što se vidi iz
usporedne tablice 2, najrasprostranjenije su u istraživanoj
asocijaciji. Neke od njih su istaknute i kao razlikovne
vrste subasocijacija (lunarietosum), no to im
značenje pripada po kvantitativnom udjelu u tipološkoj