DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA


ŠUMA I RAZVOJ TURIZMA U HRVATSKOJ
Turizam u Hrvatskoj postiže poslije Bljeska i Oluje sve veći uspon, te u gospodarskom razvoju zauzima
sve značajnije mjesto. U njegovoj sastavnici, šuma kao infrastrukturna kategorija zauzima značajnu
ulogu i to zasigurno puno veću nego što to misle zaduženi za turizam u nas.
Za razvoj turizma posebno je važna socijalna ili društvena uloga šume koja se sastoji od estetske,
zdravstvene, rekreacijske i naglašeno turističke, čija je uloga u unapređenju seoskog, lovnog, ribolovnog
i ekološkog turizma.
Za pučanstvo većine članica Europske unije hrvatske šume su posebno zanimljive svojom prirodnošću,
budući da su državne šume kojih je u Hrvatskoj oko 75 %, u 98 % svoje površine prirodnoga
sastava, te sadrže veliko bogatsvo biološke raznolikosti. U svojim šumama oni ne mogu vidjeti takvo
prirodno savršenstvo, jer se pretežno sastoje od nesamoniklih, alohtonih vrsta drveća.
Uz jadranski, u nas se sve više razvija kopneni turizam, za koji sve naše kontinentalne regije imaju
dobre uvjete. Posebno dobre uvjete imaju gorske i planinske regije hrvatskih Dinarida u kojima se razvija
zimski turizam (Gorski kotar, Lika) te mogućnost pokrivanja dijela ljetnog turizma, dakle istovremenim
korišćenjem sadržaja morskoga i gorskoga turizma, uz mogućnost – kupam se u moru, a spavam
u području gorske klime. Sve ostale kopnene regije Hrvatske Kordun i Banovina, Hrvatsko zagorje,
Podravina i Posavina te posebno šumovita istočna Slavonija, imaju posebne pogodnosti za razvoj
seoskoga, lovnoga, ribolovnoga i ekološkoga turizma. Najveći uspjeh sveukupnoga turizma postigla je
Istra, koja može poslužiti kao uzor za razvoj ostalih područja.
Svi nabrojeni krajevi dovoljno su šumoviti kako bi se šuma iskoristila za dobar turistički razvoj, za
razliku od šuma jadranskoga područja od Rijeke do Dubrovnika kojih je premalo, a po sastavu su pretežito
degradirane. S obzirom na njihovu ulogu u zaštiti okolišta, i u razvoju turizma one predstavljaju
veliku vrijednost jer su očuvale tlo, taj najznačajniji dio sredozemnoga staništa.
Degradirane sredozemne šume vrlo uspješno obavljaju većinu općekorisnih funkcija, već spomenutu
skupinu društvenih te skupinu ekoloških i ekološko-fizioloških funkcija, pa tako predstavljaju nezamjenjiv,
a po vrijednosti neprocjenjiv dio sredozemnoga krajobraza. U našim polusredozemnim šibljacima
i panjačama te sredozemnim garizima, makijama i borovim kulturama od kojih posljednje služe za
popravak tla i povratak samoniklih listača, potrebno je ljubomorno čuvati svako stabalce.
Šumarski je potpuno krivo mišljenje kako nasad maslina može zamjeniti šumu, što su nažalost pod
utjecajem politike prihvatili i neki šumari. Šuma mora imati sloj drveća, grmlja i prizemnoga rašća,
svoju faunu, životom bogato šumsko tlo s mikrocenozom i svojom klimom šume. Šuma značajno utječe
na svoj okoliš srazmjerno svome položaju i površini. Maslinik je siromašna monokultura bez značajnijega
utjecaja na okoliš koji ne predstavlja prirodni šumski ekosustav Sredozemlja. Za maslinike ima u
našemu jadranskom području dovoljno prostora, a da se pritom ne sijeku prirodni dergradacijski oblici
šume, uključivo čak i blage kamenjare te pionirske borove kulture koje služe ponovnom dobivanju prirodne
šume listača.
A kako očuvati sredozemnu šumu od požara? Potrebno je do utančine razraditi preventivne mjere,
tako da se u začetku ugasi vatra kako ne bi zagospodario požar. To znači dovoljno tornjeva za izviđanje
v


i dojavu, dovoljno protupožarnih prosjeka i dovoljno
oo vrlo pokretnih skupina za gašenje vatre, prije nego
bi


se pretvori u požar, i to vrlo gusto postavljenih kako bi se osiguralo brzo gašenje vatre. Ovakva organizacija
zahtijeva puno ljudi, ali je zasigurno učinkovita. Pitajte rabljane zašto nikada do sada nisu imali požar,
iako je otok vrlo šumovit.


Za razvoj kopnenoga turizma potrebna je uska suradnja između šumarstva i turističkih udruga da bi
se šuma primjereno stručno pripremila za turističku ulogu. Suradnja ovisi o zbližavanju područne šumarije
i korisnika šume kao turističkoga objekta, a dužnost je šumarske struke pružiti pomoć.


Prof. dr. sc. Branimir Prpić


Naslovna stranica – Front page:
Modro jezero kod Imotskog
Modro jezero (Blue Lake) near Imotski


(Foto – Photo: Vladimir Pfeifer)


Naklada 1870 primjeraka