DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 22 <-- 22 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKO ODREĐENJE PANONSKIH BUKOVO-... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 407-429 pilosa i druge. Osim u pridolasku vrsta razlike su u pokrovnim vrijednostima: u našim sastojinama “fagetalne” su vrste veće pokrovne vrijednosti, primjerice Fagus sylvatica 6864 prema 567. To potvrđuje Koširove tvrdnje o razlikama asocijacija i jasno je zašto su tako statistički odvojene (slika 3). Slovenski autor Cimperšek (1988) istraživao je bukove šume na Maclju pa smo usporedili i njegove rezultate. On je utvrdio asocijaciju Festuco drymeiae- Fagetum; u njoj potpuno prevladava bukva, jela se javlja tek u nekoliko snimaka. Autor asocijaciju podređuje ilirskoj svezi Aremonio-Fagion, a za pridolazak jele u bukovim sastojinama Maclja utvrđuje “da se jela javlja u hladnijim položajima, a pojedinačna su nalazišta skromni ostaci njezine nekadašnje postglacijalne rasprostranjenosti. Jela je vrsta sredogorja, premda se na panonskom rubu zbog zaoštrenih mikroklimatskih razlika i inverzija spušta do dna dolina”. Usporedba flornoga sastava također upućuje na razlike. U Cimperšekovih 39 snimaka mnogo je manja pokrovnost vrsta sveze Aremonio-Fagion, a u odnosu na istraživane sastojine izostaju ili su rijetke Aremonia agrimonoides, Fraxinus excelsior, Actaea spicata, Lunaria rediviva, Veronica montana, Polystichum aculeatum, Ranunculus lanuginosus, Adoxa moschatellina, Hepatica nobilis i naravno jela. U Cimperšekovim snimcima u odnosu na naše pridolaze Vicia oroboides, Thalictrum aquilegiifolium, Haquetia epipactis i vrste iz sloja drveća Carpinus betulus, Quercus petraea, Castanea sativa, Tilia platyphyllos i Prunus avium. Razlike su uočljive ako se usporede i samo naših pet snimaka s Maclja. Sigurno je da su one dijelom uvjetovane i pristupom istraživanjima jer smo mi snimali u sklopljenim odraslim sastojinama s prilično ravnomjernim udjelom bukve i jele. U vezi s Cimperšekovim istraživanjima poslije je u radovim slovenskih fitocenologa prevladao stav da se tu radi o asocijacijama Vicio oroboidi-Fagetum i Polysticho setiferi-Fagetum. U pretpanonskom slovenskom prostoru Zupančič i dr. (2000) opisali su asocijaciju Polysticho setiferi-Fagetum u koju su uključili i dio Cimperšekovih snimaka s Maclja. Tu smo asocijaciju uspoređivali s našim kolinskim i submontanskim bukovim šumama na Bilogori, Požeškoj gori i Kalniku (Vuk e l ić i dr. 2005) i utvrdili veliku sličnost, no ta istraživanja nismo još okončali. Usporedba zajednice koju su opisali slovenski autori, i to subasocijacije luzuletosum albidae varijanta Abies alba (10 snimaka), i naših 25 također pokazuje razlike. Sa stupnjem udjela većim od II u našim bukovo-jelovim šumama dolaze sljedeće vrste koje nisu navedene u usporednim snimcima iz Slovenije: Cardamine enneaphyllos, Lamium orvala, Aremonia agrimonoides, Cardamine waldsteinii, Actaea spicata, Geranium robertianum, Impatiens noli-tangere, Cardamine impatiens, Ranunculus lanuginosus, Veronica montana, Adoxa moschatellina, Pteridium aquilinum, Fragaria vesca i Galeopsis tertrahit. Znatno su stalnije i s većom rasprostranjenošću Fraxinus excelsior, Sambucus nigra, Lunaria rediviva, Lamium galeobdolon, Epilobium montanum, Paris quadrifolia, Polygonatum multiflorum i Glechoma hirsuta. Glede zastupljenosti pojedinih vrsta navodimo primjer jasena (Fraxinus excelsior). On ima u našoj zajednici pokrovnu vrijednost 549 (po slojevima 221 drveće, 284 grmlje, 44 prizemno rašće) prema 34 u Polysticho setiferi-Fagetum, Sambucus nigra 153 prema 3, Lunaria rediviva 1012 prema 109 itd. S druge strane u zajednici Polysticho setiferi-Fagetum luzuletosum albidae var. Abies alba r:vrste Castanea sativa, Vicia oroboides i Dryopteris ex pansa dolaze sa stupnjem udjela II iako nisu navedene u snimcima bukovo-jelovih šuma iz savsko-dravskoga međuriječja Hrvatske. Kao i kod ostalih niže rasprostranjenih bukovih zajednica, veći je udio vrsta iz šuma u kojima su edifikatori hrast kitnjak, obični grab, pitomi kesten i druge vrste. U Sloveniji je još i Puncer 1980. opisao subpanonske bukovo-jelove šume (Abieti-Fagetum praepannonicum n. nud.) siromašne vrstama na karbonatnim tlima na vapnencima i dolomitima (Boč, Bohor, Konjiška gora). Na temelju dosadašnjih spoznaja ističemo važnost detaljne usporedbe sa sličnim zajednicama u Bosni i Hercegovini. U ekološko-vegetacijskoj rajonizaciji Bosne i Hercegovine (S t e fa n o vić i dr. 1983) u sjevernoj Bosni u pripanonskoj oblasti u sjeverobosanskom području bukovo-jelove šume bez smreke rastu na Majevici, a u sjeverozapadnom bosanskom području na Kozari, koja je samo 60 km jugozapadno od Papuka, a spuštaju se i do 250 m (B e u s 1997). Autori ih ističu kao klimatske regionalne eksklave u heterogenim edafskim uvjetima, a mi nažalost nemamo snimke s Kozare. Beus (1980) na peridotitu i serpentinu u Bosni ekološki, gospodarski i po flori luči takve bukovo-jelove šume od onih na drugim supstratima na kojima dolazi i smreka. U jugoistočnoj Bosni na nekarbonatnim supstratima rastu slične sastojine asocijacije Fago-Abietetum Stefanović 1964. One dopiru i do 1550 m (Vranica, Ljubišnja). U njihovu sastavu redovito je značajna smreka, a u odnosu na naše istraživane sastojine veći je udio acidofilnih vrsta (Vaccinium myrtillus, Luzula luzulina, Hieracium sylvaticum, Festuca heterophylla, Maianthemum bifolium, Orthilia secunda, Galium rotundifolium i druge). Barudanović (2003) opisuje pak dio ovih sastojina kao zajednicu “hladnih suhih bukovo-jelovih šuma (Festuco drymeiae-Fagetum as. nova excl. Abieto-Fagetum moesiacae Bleč. et Lkšić 1970 p.p. in Lkšić 1979, hom. Cimperšek 1988)” na nadmorskim visinama do 1400 m i s flornim sastavom koji se razlikuje od sastojina u Hrvatskoj. Vojniković (2006) istražuje bukovo-jelove sastojine na silikatima, ali su u flornom sastavu sličnije našim dinarskim bukovo-jelovim šumama. Sve |