DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 50     <-- 50 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH ... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
Institut za istraživanje i projektovanje u šumarstvu Meštrović, A., 1998: The Growth of Bosnian Pine


“Silva” Sarajevo,1983: Šumskoprivredna osno- (Pinus heldreichii Christ); Uspijevanje munike


va za područje krša S. O. Posušje, Sarajevo. (Pinus heldreichii Christ) u Hercegovini, Glas-
Institut za istraživanje i projektovanje u šumarstvu nik za šumske pokuse, Vol. 35, Šumarski fakul


“Silva” Sarajevo, 1985: Izvod iz šumskopri- tet Sveučilišta u Zagrebu, str. 191–237, Zagreb.


vredne osnove za šumskoprivredno područje Meštrović, A., 1999: Uspijevanje munike (Pinus


“Srednje Neretvansko”, Sarajevo. heldreichii Christ) u Hercegovini, Magistarski
Institut za šumarstvo i drvnu industriju Beograd, 1975: rad, Šumarski list br. 9–10, str. 431–452, Zagreb.


Simpozij o munici, Zbornik radova, Beograd. Stefanović, V., 1986: O ugroženosti munike (Pinus
Jovanović, B., 1985: Dendrologija, Univerzitet u heldreichii Christ) u Hercegovačkom dijelu are-


Beogradu Šumarski fakultet, IV izmjenjeno iz- ala, ANU BiH, Posebna izdanja, LXXXIII, Knj.


danje, str. 136–140, Beograd. 4, str. 209–213, Sarajevo.
L o v r i ć , A. Z., 1980: Endemi i relikti, Šum. enciklo- Š i l i ć , Č., 1984: Endemične biljke, Priroda Jugoslavi


pedija 1, str. 500-506, Zagreb. je, knj. 4, Svjetlost Sarajevo, Sarajevo.
Matić, S., 1994: Uloga pionirskih vrsta drveća u bio- Vidaković, M., 1993: Četinjače morfologija i vari


loškoj pripremi staništa, Zbornik radova Simpo- jabilnost, Grafički zavod Hrvatske, str. 442–450,


zija “Flora i vegetacija Hrvatske”, Koprivnica- Zagreb.


Zagreb.


SUMMARY: The paper presents natural spreading and forming pioneer
stands and numerousness of natural new growth in whitebark pine forests.
The research is carried out in westernmost part of natural area of the white-
bark pine in Hercegovina on the mountain of Čvrsnica, nearby natural
unmanagement stands. Natural spreading of the whitebark pine was
researched through forming pioneer stands on nerby unforested area in
development stage of the seedling plant, new growth, young corp and young
stand. Process of natural spreading advance by progressive sucession in the
colonisation rate zone and in all development phase. Researching of nuerousnes
and structure of young generation, was defined with registration and
distribution by height classes for finding possibility of natural regeneration of
whitebark pine stands at the age and development stage of middleaged,
mature and oldgrowth stand. Numerousness of natural new growth increse
with the age of stand, so a total average numerousness for all stands is 5. 812
piece/ha, while a total average numerousness of natural seedling plants for
all stands is 757 piece/ha.


A total average numerousness of natural seedling plants and new growth
is 6. 569 piece/ha. Numerousness of natural new growth is important indicator
of possibility of natural regeneration whitebark pine stands that depend
on the site, the age and development stage and on a deegre of canopy cover,
also. Oldgrowth stands of whitebark pine and with average number of natural
new growth can have good natural regeneration. Results of this rerearch give
us better knowledge and understandings about regular and quality relationship
towards this tipes of the forest.


Key words: natural spreading, progressive sucession, forming pioneer
stands, numerousness natural new growth and stand age.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 49     <-- 49 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
nike ponajprije ovisi od brojnosti mladog prirodnog naraštaja,
posebice u dobi i stadiju razvoja stare sastojine.


Dobiveni su rezultati brojnosti prirodnog pomlatka
u šumama munike u usporedbi s rezultatima brojnosti
prirodnog pomlatka ranijih istraživanja na planini Čvrsnici
koja su proveli D r i n i ć i P r ol i ć (1979) i M e štrović
(1998, 1999) zamjetno veći, posebice kad su
u pitanju sastojine iste ili približne dobi. Razlozi zbog


kojih su nastale veće razlike u rezultatima brojnosti
prirodnog pomlatka u šumama munike u usporedbi
ovoga s ranijim istraživanjima, ponajprije se nalaze u
razlikama boniteta staništa istraživanih sastojina, te u
različitim metodama istraživanja brojnosti prirodnog
pomlatka, zatim u različitom uzorkovanju i različitom
određivanju visinskih klasa prirodnog pomlatka.


7. ZAKLJUČCI - Conclusions
1.
Prirodno širenje šuma munike na susjedne neobrasle
površine na planini Čvrsnici napreduje u procesu
progresivne sukcesije na pojasu naseljavanja
prema dobi i stadiju razvoja mlade pionirske sastojine,
počevši od ponika, pomlatka, mladika, letvika
do odraslih stabala, ovisno od vremena, prirodnim
načinom, dospjelog sjemena na pojas naseljavanja.
Pionirske sastojine munike obuhvaćaju pojas naseljavanja
u kojemu se izvanšumsko stanište osvaja i
na kojemu se sporo i postupno formiraju grupe i
skupine munike te formirane pionirske sastojine
šumskoga pojasa.


2.
Formiranje pionirskih sastojina munike na planini
Čvrsnici sa šumskouzgojnog gledišta odvija se u
četiri morfološke kategorije prirodnog podrijetla:
pojedinačne biljke i grupe mlađeg pomlatka munike,
grupe i skupine starijeg pomlatka ili mlađeg
mladika munike, veće grupe i male sastojine starijeg
mladika munike i mlade sastojine munike. Prve
dvije kategorije imaju kržljav izgled, u trećoj kategoriji
započinje sklapanje i formiranje vertikalne
strukture, dok u četvrtoj kategoriji započinje izgrađivanje
mlade šumske sastojine munike. Proces prirodnog
širenja, rast i razvoj biljaka, morfologija i
formiranje mladih pionirskih sastojina munike na
planini Čvrsnici, posebice ovisi o uvjetima staništa,
utjecaju snijega, leda, mraza, divljači i stoke.


3.
Brojnost prirodnog pomlatka u šumama munike na
planini Čvrsnici ponajprije ovisi o dobi, stadiju razvoja
i stupnju sklopa sastojina, a uspjeh prirodnog
pomlađivanja sastojina munike ovisi o vrlo teškim
uvjetima visokoplaninskog staništa i dobi sastojina.
Brojnost i struktura prirodnog pomlatka po vrstama
drveća i visinskim klasama u sastojinama munike
ovisi o stanišnim uvjetima, sklopu i dobi sastojine.
Brojnost prirodnog pomlatka munike u sastojinama
munike prosječno iznosi 6.568 kom/ha, a kreće se
od 4.765 kom/ha u srednjodobnim, zatim 6.355
kom/ha u starijim do 8.585 kom/ha u starim sastojinama.
Utvrđena brojnost prirodnog pomlatka od
8.585 kom/ha u starim sastojinama munike zadovoljava
prirodno pomlađivanje ovih šuma na planini
Čvrsnici.
LITERATURA – References


A n i ć , I., 2001: Uspijevanje i pomlađivanje sastojina
poljskog jasena u Posavini, Disertacija, Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.


C h r is t , H., 1863: Übersicht der europäischen Abietinen
(Pinus L.) – Verhandl. d. Nat. forsch. Gesell.
Basel III, str. 549.


C h r is t , H., 1867: Beitrag zur Kenntnis europäisch.
Pinus Arten., “Flora” N. R. XXV, Regensburg,
str. 83.


Ćurić, R., 1967: Prilog poznavanju sastojina munike


(P. heldreichii Chr.) na području Bosne i Hercegovine,
Narodni šumar br. 3–4, Sarajevo.
D ri n i ć , P., N. P r o l i ć , 1979: Taxationselemente als
Anzeiger von Produktionsmöglichkeiten in
Panzerkieferwäldern (Pinus heldreichii Christ),
Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za
šumarstvo u Sarajevu, knjiga 23. sveska 3–4,
Sarajevo.


Fukarek, P., 1942: Devedeset godišnjica botaničkog
otkrića munike (Pinus heldreichii Christ), Priroda,
Zagreb.


Fukarek, P., 1942: Sjemenke i klice munike (Pinus
heldreichii Christ), G. B. L, fasc. 1–2, str. 21–41,
Sarajevo.


Fukarek, P., 1955: Nekoliko napomena u vezi sa našom
endemnom munikom (Pinus heldreichii
Christ.), Šumar br. 7–8, str. 483–487, Beograd.


Fukarek, P., 1959: Munika, Šum. enciklopedija 1.
str. 99.


Glavač, V., 1987: Sukcesija, Šumarska enciklopedija,
knjiga 3, str. 298–299, Zagreb.


Horvat, I., 1949: Nauka o biljnim zajednicama, Nakladni
zavod Zagreb, str. 106–361, Zagreb.


Horvat, I., 1950: Šumske zajednice Jugoslavije, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 48     <-- 48 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
Iz grafikona 11 može se vidjeti kako prirodnog ponika
i mlađeg pomlatka (25 – 100 cm visine), te starijeg
pomlatka (125 – 300 cm) ima dovoljno (4.335 kom/ha)
odnosno (4.175 kom/ha), dok brojnost starijeg pomlatka
visine iznad 300 cm znatnije opada. Međutim, ipak treba
zamijetiti kako se stariji pomladak održava do visine
od 400 cm, a ostale se vrste drveća pojavljuju u nedovoljnom
broju. Iz ovog primjera je razvidno kako je pomlađivanje
munike u staroj sastojini vrlo dobro, glede


činjenice da je munika vrsta svjetla i da se pomladak
brojnije zadržava do visine od 300 cm glede nedostatka
svjetla u donjim prizemnim dijelovima ove sastojine. U
staroj sastojini munike (pokusna ploha PPA3) za prirodni
naraštaj ima više prostora i svjetlosti zbog razbijenijeg
sklopa u odnosu na stariju sastojinu (pokusna ploha
PPA2), a posebice u odnosu na srednjodobnu sastojinu
(pokusna ploha PPA1).


6. STRUKTURA PRIRODNOG POMLATKA U SASTOJINAMA MUNIKE
Structure of natural newgrowth in whitebark pine stands
Analizom strukture prirodnog pomlatka šuma munike
u dobi i stadiju razvoja srednjodobne sastojine za
utvrđivanje mogućnosti prirodne obnove ovih šuma
(ploha PPA1, tablica 5 i grafikon 9) utvrdili smo da ukupna
brojnost prirodnog pomlatka iznosi 4.860 kom/ha. Na
muniku otpada 4.765 kom/ha, a od toga na ponik otpada


1.135 kom/ha ili 24 %. Prirodni ponik i mlađi pomladak
(25 – 100 cm visine) zastupljeni su u zadovoljavajućem
broju koji iznosi 4.320 kom/ha, dok brojnost starijeg
pomlatka iznad 100 cm visine opada, ali se ipak održava
do visine od 200 cm. Prirodni pomladak zastupljen je u
visinskim klasama od 25 – 200 cm. U srednjodobnoj sastojini
munike brojnost prirodnog pomlatka je zadovoljavajuća,
a brojnost prirodnog pomlatka ostalih vrsta
drveća (obična jela, smreka i bukva) gotovo je zanemariva,
jer iznosi svega 2 % u odnosu na prirodni pomladak
munike. Brojnost prirodnog pomlatka u srednjodobnim
sastojinama munike omogućava prirodno obnavljanje
šuma munike na zadovoljavajući način, s obzirom na
muniku kao izrazitu vrstu svjetla.
Analizom strukture prirodnog pomlatka šuma munike
u dobi i stadiju razvoja starije sastojine (ploha
PPA2, tablica 6 i grafikon 10) utvrdili smo da ukupna
brojnost prirodnog pomlatka iznosi 6.510 kom/ha. Na
muniku otpada 6.355 kom/ha, a od toga na ponik otpada
510 kom/ha ili 8 %. Prirodni ponik i mlađi pomladak
(25 – 100 cm visine) dovoljno su zastupljeni te im brojnost
iznosi 5.450 kom/ha, dok brojnost starijeg pomlatka
visine 225 cm lagano opada, a nakon ove visine znatnije
opada, ali se ipak održava do visine od 400 cm.
Prirodni pomladak zastupljen je u visinskim klasama od
25 – 400 cm. U starijim sastojinama munike brojnost
prirodnog pomlatka je dosta dobra, a brojnost prirodnog
pomlatka ostalih vrsta drveća je gotovo zanemariva, jer
iznosi svega 2,4 % u odnosu na prirodni pomladak munike.
Brojnost prirodnog pomlatka u starijim sastojinama
omogućava prirodno obnavljanje šuma munike na
dosta dobar način.


Analizom strukture prirodnog pomlatka šuma munike
u dobi i stadiju razvoja stare sastojine (ploha
PPA3, tablica 7 i grafikon 11) utvrdili smo da ukupna
brojnost prirodnog pomlatka iznosi 8.765 kom/ha. Na


muniku otpada 8.585 kom/ha, a od toga na ponik otpada
625 kom/ha ili 7,3 %. Prirodni ponik i mlađi pomladak
(25 – 100 cm visine) kao i stariji pomladak
(125 – 300 cm visine) dobro su zastupljeni te im brojnost
iznosi 4.335 kom/ha i 4.175 kom/ha, odnosno zajedno
8.510 kom/ha, dok brojnost starijeg pomlatka
visine iznad 300 cm znatnije opada, ali se ipak održava
do visine od 400 cm. Prirodni pomladak zastupljen je u
visinskim klasama od 25 – 400 cm. U starim sastojinama
munike brojnost prirodnog pomlatka je velika, a
brojnost prirodnog pomlatka ostalih vrsta drveća je gotovo
zanemariva, jer iznosi svega 2,1 % u odnosu na prirodni
pomladak munike. Brojnost prirodnog pomlatka u
starim sastojinama omogućava vrlo dobro prirodno
obnavljanje šuma munike. Brojnost prirodnog pomlatka
munike povećava se s dobi sastojine u starijoj sastojini
za 38 % u odnosu na srednjodobnu, dok se brojnost prirodnog
pomlatka u staroj sastojini povećava za 54 % u
odnosu na srednjodobnu i za 27 % u odnosu na stariju
sastojinu. Najbrojniji ponik je u srednjodobnoj sastojini
munike, a najmanji u starijoj sastojini, brojnost ponika u
starijoj sastojini manja je za 55 % u odnosu na srednjodobnu
sastojinu, a brojnost ponika u staroj sastojini
manja je za 45 % u odnosu na srednjedobnu sastojinu,
dok je brojnost ponika u staroj sastojini veća za 18 % u
odnosu na stariju sastojinu. Razlog povećanja prirodnog
pomlatka od srednjodobne preko starije do stare sastojine
je u povećanju dostupnog svjetla u prizemne dijelove
sastojina zbog prekinutog sklopa i heliofilnosti munike.
Prosječna brojnost prirodnog pomlatka šuma munike za
sve sastojine iznosi 5.812 kom/ha, a prosječna brojnost
ponika iznosi 757 kom/ha. Prosječna brojnost prirodnog
pomlatka i ponika zajedno u šumama munike iznosi


6.569 kom/ha, dakle s toliko prirodnog pomlatka šume
munike mogu se zadovoljavajuće prirodno pomlađivati.
Brojnost prirodnog pomlatka u različitoj dobi i stadijima
razvoja šuma munike predstavlja vrlo važan indikator
mogućnosti prirodnog obnavljanja kao najoptimalnijeg
i najpoželjnijeg zamjenjivanja starih matičnih sastojina
novim mladim sastojinama. Mogućnost prirodnog
pomlađivanja, šuma munike utoliko je važnija, jer su
uvjeti na njihovim visokoplaninskim staništima vrlo teški
i surovi. Uspjeh prirodnog pomlađivanja šuma mu


ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 47     <-- 47 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
122 u staroj 190-godišnjoj sastojini munike u svrhu is-ka na pokusnoj plohi PPA3 u stadiju razvoja stare satraživanja
brojnosti prirodnog ponika i pomlatka. U tastojine
po vrstama drveća, visinskim klasama i ukupno.
blici 7 navedena je brojnost prirodnog ponika i pomlat-


Tablica 7. Struktura ponika i pomlatka na pokusnoj plohi PPA3 u staroj sastojini munike, površina 0,2 ha
Table 7 Structure of seedling plant and new growth on experimental plot PPA3 in Bosnian Pine oldgrowth stand, area 0,2 ha


Vrsta drveća – Tree species


Visinska klasa Ukupno


Munika Obična jela Smreka Bukva


Height class Total


Whitebark pine Silver fir Spruce Beech


cm


Ponik
1 - 25
26 - 50
51 - 75
76 - 100
101 - 125
126 - 150
151 - 175
176 - 200
201 - 225
226 - 250
251 - 275
276 - 300
301 - 325
326 - 350
351 - 375
376 - 400


Sveukupno – Total


126 2
142 2
165 1
188 2
217 1
239 1
250 104
81
64
40
28
22
17
13
9
12
1717
9


komada – pieces


Iz tablice je vidljivo kako broj mladog naraštajamunike u staroj sastojini munike iznosi 8.585 kom/ha,
obične jele 45 kom/ha, smreke 75 kom/ha, bukve60 kom/ha i ukupno 8.765 kom/ha. Na temelju iznije


4 3 135
3 1 148
1 2 169
2 1 193
2 2 222
1 1 242
1 2 253
1 -105
--81
--64
--40
--28
--22
--17
--13
--9
--12
15 12 1753


tih podataka može se zaključiti kako je u toj sastojini
pomlađivanje munike vrlo dobro i kako je mladi naraštaj
obične jele, smreke i bukve gotovo zanemariv.


Grafikon 11. Razdioba mladog naraštaja u staroj sastojini munike na pokusnoj plohi PPA3 po hektaru
Graph 11 Distribution of young generation in oldgrowth stand on experimental plot PPA3 per ha




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 46     <-- 46 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
Tablica 6. Struktura ponika i pomlatka na pokusnoj plohi PPA2 u starijoj sastojini munike, površina 0,2 ha
Table 6 Structure of seedling plant and new growth on experimental plot PPA2 in Bosnian Pine mature stand, area 0,2 ha


Visinska klasa
Height class Munika
Whitebark pine
Vrsta drveća – Tree species
Obična jela
Silver fir
Smreka
Spruce
Bukva
Beech
Ukupno
Total
cm komada – pieces
Ponik 102 1 3 -106
1 25
127 2 1 1 131
26 - 50 267 1 2 3 273
51 75
381 1 3 1 386
76 - 100 191 -1 2 194
101 125
38 2 -1 41
126 150
22 -2 2 26
151 175
34 -2 -36
176 200
31 ---31
201 - 225 28 ---28
226 - 250 19 ---19
251 - 275 11 ---11
276 - 300 7 ---7
301 - 325 3 ---3
326 - 350 5 ---5
351 - 375 2 ---2
376 - 400 3 ---3
Sveukupno – Total 1271 7 14 10 1302


Grafikon 10. Razdioba mladog naraštaja u starijoj sastojini munike na pokusnoj plohi PPA2 po hektaru
Graph 10 Distribution of young generation in mature stand of the whitebark pine on experimental plot PPA2 per ha


Iz grafikona je vidljivo kako prirodnog ponika i nike u starijoj sastojini ovisno o zahtjevima munike za
mlađeg pomlatka (25 – 100 cm visine) ima dovoljno svjetlom i kako se pomladak do visine od 200 cm broj


(5.450 kom/ha), dok brojnost starijeg pomlatka do visinije
zadržava na progalama i otvorima u sklopu sastone
od 225 cm lagano opada, a nakon te visine brojnost jine zbog pomanjkanja svjetla u donjim prizemnim diistog
znatnije opada. Međutim, ipak treba zamijetiti jelovima ove sastojine.
kako se stariji pomladak održava do visine od 400 cm, Pokusna ploha PPA3. Ova je pokusna ploha površia
ostale se vrste drveća pojavljuju u nedovoljnom brone
2.000 m2 (0,2 ha) u obliku pruge (20 x 100 m), a poju.
Iz ovog primjera vidi se kako je pomlađivanje mu-stavljena je u gospodarskoj jedinici Čvrsnica u odjelu


ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 45     <-- 45 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
Tablica 5. Struktura ponika i pomlatka na pokusnoj plohi PPA1 u srednjodobnoj sastojini munike, površina 0,2 ha


Table 5 Structure of seedling plant and new growth on experimental plot PPA1 in the whitebark pine middleaged stand,
area 0,2 ha


Visinska klasa


Munika


Height class


Whitebark pine


cm


Ponik
1 - 25
26 - 50
51 - 75
76 - 100
101 - 125
126 - 150
151 - 175
176 - 200


Sveukupno – Total


227
296
144
103
75
42
31
19
16
953


Vrsta drveća – Tree species


Obična jela Smreka
Silver fir Spruce
komada – pieces


2
1
1


------


4


3
2
2
1
1


----


9


Ukupno


Bukva


Total


Beech


1 233
2 301
1 148
1 105
1 77
-42
-31
-19
-16
6 972


Grafikon 9. Razdioba mladog naraštaja u srednjodobnoj sastojini munike na pokusnoj plohi PPA1 po hektaru
Graph 9 Distribution of young generation in the whitebark pine middleaged stand on experimental plot PPA1 per ha


Iz grafikona 9 vidljivo je kako ponika i mlađeg pomlatka
(25 – 100 cm visine) ima zadovoljavajući broj


(4.320 kom/ha), dok brojnost starijeg pomlatka opada
nakon 100 cm visine. To je i razumljivo ako se uzmu u
obzir ostale stanišne prilike u toj sastojini. Međutim,
stariji se pomladak održava do visine od 200 cm. Ostale
se vrste drveća pojavljuju u nedovoljnom broju. Iz
ovog primjera vidi se kako je pomlađenje munike u
srednjodobnoj sastojini ipak zadovoljavajuće s obzirom
na biološke zahtjeve munike za svjetlom i kako se
pomladak brojnije održava do visine od 100 cm na progalama
i otvorima u sklopu sastojine, s obzirom na manjak
svjetla u donjim dijelovima ove sastojine.
Pokusna ploha PPA2. Ova je pokusna ploha površine
2.000 m2 (0,2 ha) u obliku pruge (20 x 100 m), a postavljena
je u gospodarskoj jedinici Čvrsnica u odjelu
134 u starijoj 147-godišnjoj sastojini munike u svrhu
istraživanja brojnosti prirodnog ponika i pomlatka. U tablici
6 navedena je brojnost prirodnog ponika i pomlatka
na pokusnoj plohi PPA2 u stadiju razvoja starije sastojine
po vrstama drveća, visinskim klasama i ukupno. Iz tablice
je vidljivo kako broj mladog naraštaja u starijoj sastojini
iznosi 6.355 kom/ha, obične jele 35 kom/ha,
smreke 70 kom/ha, bukve 50 kom/ha i ukupno 6.510
kom/ha. Na temelju iznijetih podataka može se zaključiti
kako je u toj sastojini pomlađivanje munike dobro.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 44     <-- 44 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
Analizom razvojnog stadija starijeg mladika (tablice
2 i 4, te grafikoni 2, 3, 7 i 8) utvrđeno je da stabla
prelaze taksacijsku granicu od 2,0 cm prsnog promjera
i započinjanje intenzivnog vertikalnog izlučivanja stabala,
te je već ovdje moguća prva analiza debljinske i
visinske strukture sastojine, kao i strukture po etažama.
Na plohi PPV3 utvrđeno je 18.800 stabala/ha s volumenom
od 37 m3/ha. Srednji prsni promjer stabala
glavne etaže iznosi 3,94 cm, nuzgredne etaže 3,11 cm,
podstojne etaže 1,73 cm, dok srednji prsni promjer stabala
proizvodnog dijela sastojine iznosi 3,56 cm. Srednji
prsni promjer sastojine iznosi 2,56 cm. U glavnoj se
etaži nalazi 25,0 % ukupnog broja stabala, u nuzgrednoj
etaži 20,2 %, dok se u pomoćnom dijelu sastojine
nalazi 54,8 % stabala. Srednja visina sastojine iznosi
2,10 m, a visina srednjeg plošnog stabla glavne etaže
iznosi 2,83 m, nuzgedne etaže 2,41 m, podstojne etaže
1,66 m i proizvodnog dijela sastojine 2,64 m. Na plohi
PPV5 utvrđeno je 8.100 stabala/ha s volumenom od
17 m3/ha. Srednji prsni promjer stabala glavne etaže iznosi
4,42 cm, nuzgredne etaže 2,70 cm, podstojne eta-
že 1,63 cm, dok srednji prsni promjer stabala proizvodnog
dijela sastojine iznosi 3,67 cm. Srednji prsni promjer
sastojine iznosi 2,79 cm. U glavnoj se etaži nalazi


32.1 % ukupnog broja stabala, u nuzgrednoj etaži
24,7 %, dok se u pomoćnom dijelu sastojine nalazi
43.2 % stabala. Srednja visina sastojine iznosi 1,41 m,
a visina srednjeg plošnog stabla glavne etaže iznosi
1,88 m, nuzgredne etaže 1,42 m, podstojne etaže
1,04 m i proizvodnog dijela sastojine 1,68 m. U ovom
razvojnom stadiju uočava se velik broj stabala tanjih
od 3,0 cm u podstojnoj etaži što ipak ukazuje na intenzivnije
vertikalno izlučivanje između stabala sastojine.
Osim toga, već je u razvojnome stadiju starijeg mladika
utvrđen početak etažiranja sastojine, a razlog se, po
našem mišljenju, nalazi u tomu što su ove sastojine nastale
prirodno, u postupnom osvajanju neobraslog staništa.
Osvajanje najprije započinje pojavom pojedinačnih
jedinki zatim nastavlja grupom stabala, pa skupinom
stabala i na kraju sklopljenom mlađom sastojinom. Stabla
nemaju istu starost, jer su se u zoni osvajanja našla u
različitom razdoblju, a s obzirom da nisu mogla imati
iste razvojne uvjete, različitim intenzitetom su rasla i
različite su starosti. Tijekom razvoja sklapanjem sastojine
započinje i borba za svjetlost i prostor vertikalnim
izlučivanjem, jer je munika vrsta svjetlosti.


Analizom razvojnog stadija mlade sastojine (ploha
PPV4, tablica 3, te grafikoni 4, 5 i 6) utvrđeno je 6.700
stabala/ha s volumenom od 200,00 m3/ha. U glavnoj etaži
nalazi se 34 % ukupnog broja stabala sastojine, u nuzgrednoj
etaži 22 %, u proizvodnom dijelu sastojine 56 %,
dok u pomoćnom dijelu sastojine 44 % stabala. Srednji
prsni promjer stabla glavne etaže iznosi 11,04 cm, nuzgredne
etaže 6,80 cm, podstojne etaže 4,55 cm, dok srednji
prsni promjer stabala priozvodnog dijela sastojine iznosi
9,37 cm. Distribucija stabala po debljinskim stupnjevima
i etažama u mlađim sastojinama munike ima zvonolik
oblik s dva maksimuma. Jedan maksimum čine stabla
pomoćnog dijela, a drugi stabla proizvodnog dijela
sastojine, iako sastojina ima prosječnu dob od 24 godine.
Srednja visina sastojine iznosi 3,82 m, a visina srednjeg
plošnog stabla glavne ezaže iznosi 5,34 m, nuzgredne
etaže 3,69 m, podstojne etaže 2,69 m, a proizvodnog dijela
sastojine 4,69 m. Analizom tijeka visinskog rasta i
prirasta munike u ovom razvojnom stadiju na dva srednja
plošna stabla sastojine nisu utvrđene nikakve posebnosti
od uobičajenih da je rast i prirast u ranijoj dobi kod munike
jako spor. Broj stabala po ha u ovom razvojnom stadiju,
a to je dosta velik. Veći broj stabala tanjih od 6,0 cm u
podstojnoj etaži ukazuje na intenzivno vertikalno izluči


je n


vanje u sastojini, čime


je smanjen broj stabala u pomoćnom
dijelu sastojine, a izjednačena visinska krivulja sastojine
također ukazuje na snažni biološki potencijal munike.
Razlozi bržeg rasta analiziranih srednjih plošnih
stabala u debljinu, a sporijeg u visinu u stanišnim prilikama.
Bržim rastom u debljinu stabla munike postižu optimalno
težište i na taj se način odupiru negativnom utjecaju
snijega, lavina i leda, što ima višestruko značenje u
prirodnom širenju munike, odnosno progresivnom sindinamskom
prirodnom procesu.


5.2. Brojnost prirodnog pomlatka u sastojinama muinike
Numerousity of natural newgrowths in whitebark pine stands
Za prikaz brojnosti i strukture mladog naraštaja mu


;n tunike u dobi i stadiju razvoja srednjodobne, starije i stare
sastojine, poslužile su tri odabrane i postavljene pokusne
plohe PPA1, PPA2 i PPA3.


Pokusna ploha PPA1. Ova je pokusna ploha površine
2.000 m2 (0,2 ha) u obliku pruge (20 x 100 m), a
postavljena je u gospodarskoj jedinici Čvrsnica (Dio) u
odjelu 23 a, u srednjodobnoj 120-godišnjoj sastojini
munike, u svrhu istraživanja brojnosti prirodnog ponika
i pomlatka. U tablici 5 navedena je brojnost prirodnog
ponika i pomlatka na pokusnoj plohi PPA1 u stadi


ju razvoja srednjodobne sastojine po vrstama drveća,
visinskim klasama i ukupno.


Iz tablice je vidljivno kako broj mladog naraštaja
munike u srednjodobnoj sastojini iznosi 4.765 kom/ha,
obične jele 20 kom/ha, smreke 45 kom/ha, bukve
30 kom/ha i ukupno 4.860 kom/ha. Na temelju iznijetih
podataka može se zaključiti kako je u toj sastojini pomlađenje
munike zadovoljavajuće, i kako je broj mladog
naraštaja ostalih vrsta drveća (obična jela, smreka i
bukva) nedovoljne brojnosti i gotovo zanemariv.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 43     <-- 43 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
njene morfološke kategorije koje definiraju postupni
postanak mlade sastojine. Pojedinačna stabla i grupe
mlađeg pomlatka. Prosječna visina stabala u grupama
mlađeg pomlatka koje uspijevaju u zoni osvajanja (pokusna
ploha PPV1) iznosi 114 cm. Stabalca su orijetkog,
još uvijek prekinutog sklopa, a visina stabalaca
kreće se od 28 do 200 cm. Grupe i skupine starijeg
pomlatka – mlađeg mladika. Prosječna visina stabala
u skupinama starijeg pomlatka – mlađeg mladika, koja
su također u pojasu naseljavanja (pokusna ploha
PPV2), iznosi 188 cm. Ove skupine pomlatka imaju
sličan izgled kao i prethodne, ali su gušće i sklopljenije
s visinama stabalaca od 78 do 298 cm. Veće skupine i
male sastojine starijeg mladika. Prosječna visina stabala
u prvim sklopljenim sastojinama starijeg mladika
koje uspijevaju uz rub pojasa naseljavanja prema
pojasu šume (pokusna ploha PPV3) iznosi 2,1 m. Na
sastojini se zamijećuju počeci formiranja vertikalne
strukture, s time što dio stabala prelazi taksacijsku granicu.
Srednji prsni promjer sastojine iznosi 2,6 cm.
Prosječna visina stabala sastojine starijeg mladika na
kamenjaru (pokusna ploha PPV5) iznosi 1,4 m. Sklop
sastojine je nešto rjeđi i nepotpuniji u odnosu na gore
spomenutu sastojinu, s tim što se ipak zamijećuju počeci
blažeg formiranja vertikalne strukture i jer manji
dio stabala ipak prelazi taksacijsku granicu. Srednji
prsni promjer sastojine iznosi 2,8 cm. Mlade pionirske
sastojine munike. Formiranjem tipičnih šuma munike
ove dobi i stadija razvoja upravo započinje s
ovakvim početnim sastojinama. Prosječna visina stabala
u početnim mladim sastojinama koje uspijevaju u
pojasu šume (pokusna ploha PPV4) iznosi 3,8 m. Ove
su sastojine potpuno sklopljene s formiranom vertikalnom
strukturom. Srednji prsni promjer početne mlade
sastojine iznosi 7,3 cm.


Prirodno širenje munikinih pionirskih sastojina na
susjedna izvanšumska staništa: planinske livade, pašnjaci,
rudine i kamenjari (sipari) istraženo je na pokusnim
plohama u različitim razvojnim stadijima kao
što su mlađi pomladak (ploha PPV1), zatim mlađi mladik
(ploha PPV2), stariji mladik (ploha PPV3 i PPV5) i
mlađe sastojine (ploha PPV4). Od rubova šume munika
se postupno prirodno širi prema susjednim neobraslim
staništima sve do krajnjih mogućnosti opstanka.
Postupnost prirodnog širenja munike prema korištenoj
metodi na tim staništima odvija se kroz nekoliko karakterističnih
pojasa i zona, u kojima se prirodno širenje
i formiranje prvih grupa i skupina stabala te pionirskih
sastojina događa na razini makroreljefa. Na pojas
osvajanja (širenja) nastavlja se pojas naseljavanja jedinki
munike. U pojasu naseljavanja razlučuju se zona
osvajanja i rubna zona uz šumu, tako da se na pojas naseljavanja
nastavlja pojas šume. Prirodno širenje munike
odnosno osvajanje novog staništa događa se upravo
u pojasu naseljavanja, a kao krajnji rezultat ovog pro


cesa je nastajanje mladih pionirskih sastojina munike.
U širem smislu dob i faza razvoja mlade sastojine munike
uključuje grupe i skupine biljaka u pojasu naseljavanja
i formiranje sklopljene mlade šumske sastojine u
užem smislu. Sa šumskouzgojnog stajališta mlađa dob
i stadiji razvoja na području naseljavanja obuhvaća četiri
morfološke kategorije i to: pojedinačne biljke i grupe
mlađeg pomlatka, grupe i skupine starijeg pomlatka
ili mlađeg mladika, veće skupine i manje sastojine starijeg
mladika i mlađe sastojine munike. Sve navedene
kategorije prirodno su nastale. Prirodno širenje, morfologija,
rast i formiranje biljaka ovise o utjecaju snijega,
mraza, divljači i stoke. Prve dvije kategorije imaju kržljav
izgled, dok u trećoj kategoriji započinje sklapanje i
etažiranje, zatim u četvrtoj kategoriji započinje izgradnja
mlade pionirske sastojine munike. Ovaj prirodni
proces sukcesije na izvanšumsko stanište, u pojasu naseljavanja,
predstavlja vrlo intenzivan i nezaustavljiv
način prirodnog širenja šuma munike na velika prostranstva
planine Čvrsnice i šireg područja Hercegovine,
koja su potencijalno gotovo predodređena za šume
munike. Ovaj proces, kao što je prikazano na slici 2,
započinje prirodno iz sjemena koje je, kao što je poznato,
relativno laganije i okriljeno, pa se stoga jakim
planinskim vjetrom lako raznosi po svim susjednim
površinama. Prema našim rezultatima proces prirodnog
širenja odvija se sporo, tako da je uz rub sastojine
trajao preko dvadeset godina, što je vidljivo iz grafikona
6 koji prikazuje tijek rasta u visinu srednjih plošnih
stabala u dobi i stadiju razvoja mlade sastojine. Iz ovoga
proizlazi kako je sjemenu i poniku munike na raspolaganju
tijekom vegetacije vrlo malo vremena za učvršćivanje
u raspoloživoj podlozi i rast. Postupnost razvojnih
stadija ima stepenast oblik, zato što se stabla
munike nižu od najmlađih u zoni osvajanja, ka starijima
prema rubu šume, tako da se od ruba šume prema
čistini susjednih staništa postupno širi krug sve mlađih
sastojina, koje su gušće uz rub šume, a sve rjeđe prema
otvorenom novom staništu. Pojas naseljavanja na primjeru
lokaliteta Varićak proteže se između pojasa šume
munike i pojasa planinskih livada, i to od 1.280 m


n. v. (pojas ruba šume munike) do 1.198 m n. v. (granica
pojasa planinskih livada) u razmaku od 560 m. Naime,
iz ovoga proizlazi da se prirodno širenje munike na
planini Čvrsnici odvija na razini makroreljefa.
Analizom razvojnog stadija mlađeg pomlatka i razvojnog
stadija mlađeg mladika (grafikon 1) utvrdili smo


3.875 stabalaca/ha s rasponom visina od 28 – 200 cm i
prosječnom visinom od 114 cm, te prosječnim visinskim
prirastom od 18,2 cm, odnosno 7.600 stabalaca/ha s rasponom
visina od 78 – 298 cm i prosječnom visinom od
188 cm, te prosječnim visinskim prirastom od 19,9 cm.
Prema tomu, broj stabalaca po hektaru je dovoljan, ali
rast u visinu nije tako intenzivan. To zapravo potvrđuje
svojstvo sporog rasta munike u ranijoj mladosti.


ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 42     <-- 42 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH
gramu, površina pod šumom munike
u razdoblju od 1983. do 1999.
godine povećala se za 212,0 ha na
susjedne površine koje su u šumsko-
gospodarskoj osnovi svrstane
u kategoriju goleti pogodne za pošumljavanje
(slika 4). Prema tome,
proces prirodnog širenja munike na
planini Čvrsnici je nezaustavljiv,
upravo zato što je postao toliko
snažan i očit na velikom prostoru
omogućivši čitav niz novih inicijalnih
sastojina. Pojas naseljavanja
dobar dio godine je pod snijegom,
a dostiže visinu preko jednoga metra,
što znači kako je u tom slučaju
cijeli pojas naseljavanja pod dubo


Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452


kim snijegom, uključujući i mlade Slika 2. Shematski prikaz razvoja šuma munike na profilu Varićak
sastojine munike – pokusna ploha Figure 2 Scheme of development the whitebark pine stand at Varićak profile


PPV2. Ovisno o vremenskim prilikama
visoki snježni prekrivač može nastati već pod
kraj listopada i trajati neprekidno sve do sredine svib


sv
nja Tijekom zime, površina snježnog pokrivača se za


a.
.. T
se
i


ledi
ii i stvara snježnu pokoricu koja oštećuje vršne dijelove
stabala. Međutim, u slučaju toplijih dana snježna
pokorica puca, kida se, pomiče i tako oštećuje stabla
munike. Osim toga, snježni pokrivač tijekom zime


Slika 3. Rasprostranjenje šuma munike u gospodarskoj jedinici
Čvrsnica (dio) prema ŠGO iz 1983. godine i satelitskoj
snimci iz 1999. godine


Figure 3 Distribution of the whitebark pine stand in the management
unit Čvrsnici (part) according to FMP (Forest Management
Plan) from 1983. and the satellite photo from 1999.


444


snažno pritišće na mlada stabla munike koja se pod
teretom povijaju, posebice u razdoblju topljenja i smanjivanja
visine snijega, koji tada povlači mlada stabla
prema tlu, savija ih i deformira, posebno pomladak i
mladik. U pojasu naseljavanja očitne su četiri raščla-


Proces prirodnog širenja šuma munike u gospodarskoj
jedinici Čvrsnica (Dio) u razdoblju 1983 -1999. godine
prema šumskogospodarskoj osnovi iz 1983. godinesatelitskoj snimci iz 1999. godine


Figure 4 Process of natural spreading whitebark pine stands in the
management unit Čvrsnici (Part) in period 1983. – 1999.
according to Forest Management Plan from 1983. and
satellite photo from 1999




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 41     <-- 41 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
3,67 cm. Srednji prsni promjer sastojine iznosi 2,79 cm.
U glavnoj etaži sastojine nalazi se 32,1 % ukupnog broja
stabala, u nuzgrednoj etaži 24,7 %, dok je u podstojnu
etažu izlučeno 43,2 % stabala. U ovoj su sastojini u podstojnoj
etaži sva stabla tanja od 3,0 cm, što očito ukazuje
na intenzivno izlučivanje između stabala sastojine. Tu se
radi ponajprije o slabijim i lošijim stablima, koja će snaž


nim izlučivanjem, uglavnom nestati, a sastojinu će tvoriti
najkvalitetnija i najviša stabla koja se sada nalaze u
proizvodnom dijelu sastojine. Na grafikonu 7 prikazana
je distribucija promjera stabala sastojine u razvojnom
stadiju starijeg mladika, u inicijalnoj fazi razvoja na kamenjaru
po debljinskim stupnjevima, etažama i ukupno
za pokusnu plohu PPV5.


Grafikon 7. Razdioba stabala po debljinskim stupnjevima, etažama i ukupno na pokusnoj plohi PPV5
Graph 7 Distribution of trees according to diameter classes, stages and total on the plot PPV5


Na grafikonu 8 prikazana je visinska krivulja stabala
sastojine u razvojnom stadiju starijeg mladika na kamenjaru
u inicijalnoj fazi razvoja za pokusnu plohu
PPV5. Visina srednjeg plošnog stabla glavne etaže iz


nosi 1,88 m, nuzgredne etaže 1,42 m, podstojne etaže
1,04 m, a proizvodnog dijela sastojine (A + B etaža)
1,68 m. Srednja visina sastojine iznosi 1,41 m.


Grafikon 8. Izjednačena sastojinska visinska krivulja munike u razvojnom stadiju starijeg mladika na pokusnoj plohi PPV5
Graph 8 Equalized height curves of the whitebark pine stand in young corp development stage on the experimental plot PPV5


Proces prirodnog širenja munike formiranjem pionirskih
sastojina na području Čvrsnice u Hercegovini
postao je toliko očit i intenzivan, da se jednostavno ne
može zanemariti. Naime, prema podacima šumsko-gospodarske
osnove iz 1983. godine za gospodarsku jedinicu
Čvrsnica (Dio) površina od 340,0 ha evidencijski
se vodi pod šumom munike. Analizom satelitske snimke
spomenutog područja iz 1999. godine, na koji su nanijete
granice kategorija šuma i šumskog tla s topografske
sastojinske karte sačinjene uz šumskogospo


darsku osnovu M 1:25.000 i mjerenjem u odgovarajućem
računalnom programu, dobila se površina od
295,0 ha pod šumom munike. Dobivenu razliku u površini
nije potrebno obrazlagati, jer je uzrok očit na satelitskoj
snimci (slika 3). Međutim, ono što je mnogo
važnije odnosi se na proces prirodnog širenja šuma
munike na površine koje se prema šumskogospodarskoj
osnovi iz 1983. godine vode kao goleti pogodne
za pošumljavanje. Analizom satelitske snimke iz 1999.
godine i mjerenjem u odgovarajućem računalnom pro




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 40     <-- 40 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
Visina srednjeg plošnog stabla glavne etaže iznosi
5,34 m, nuzgredne etaže 3,69 m, podstojne etaže 2,69 m,
a proizvodnog dijela sastojine (A + B etaža) iznosi
4,69 m. Srednja visina sastojine iznosi 3,82 m. Za dobivanje
uvida u tijek visinskog rasta i prirasta munike u
pionirskim prilikama staništa analizirali smo dva srednje
plošna stabla sastojine na pokusnoj plohi PPV4.
Oba su stabla iz dominantne etaže sastojine: stablo 1
ima 26 godina, dok stablo 2 ima 23 godine. Na grafikonu
6 prikazan je tijek rasta tih stabala u visinu. U prvih


2


sedam godina stablo 2 dostiglo je veću visinu, ali su oba
stabla u prvih sedam godina imala jednak prosječan prirast
u visinu u iznosu od 11 cm. Osme su godine obadva


stabla dostigla istu visinu, i od te godine stablo 1 prestiže
stablo 2. Međutim, oba stabla do 15. godine imaju jednak
prosječan prirast u visinu od 12 cm. Prsnu visinu oba
stabla dostižu u dvanaestoj godini. Prosječni dobni visinski
prirast analiziranih stabala iznosi 15 cm (stablo 1) odnosno
14 cm (stablo 2). Kulminacija prirasta u visinu
kod oba stabla još uvijek se nije dogodila. Do devete godine
promjer stabalaca iznosio je 2,01 cm (stablo 1) i
2,13 cm (stablo 2). Prosječni prirast u debljinu do te dobi
iznosio je 0,22 cm (stablo 1) odnosno 0,24 cm (stablo 2).
Prosječni dobni debljinski prirast iznosi 0,28 cm (stablo
1) odnosno 0,32 cm (stablo 2).


Grafikon 6. Tijek rasta u visinu srednje plošnih stabala na pokusnoj plohi PPV4
Graph 6 Course of height growing mean basal trees on the experimental plot PPV4


Brži rast stabala u debljinu, a sporiji u visinu ima višestruko
značenje u ovim stanišnim prilikama. Stabla
bržim rastom u debljinu postižu optimalno težište i
izbjegavaju negativan utjecaj snijega, snježnih lavina i
leda. Na pokusnim plohama u Varićaku (PPV1 –
PPV4) sva su stabla nastala samostalno na otvorenom
prostoru, bez dodatne zaštite krošnji matične sastojine.


Pokusna ploha PPV5. Ova je pokusna ploha površine
100 m2 (10 x 10 m), a postavljena je u sklopljenoj
sastojini na kamenjaru. Sastojina se nalazi u razvojnom
stadiju starijeg mladika na lokalitetu Vrioci. U njoj sta


bla prelaze taksacijsku granicu od 2,0 cm prsnog promjera
i, s obzirom da je započelo intenzivno izlučivanje
stabala po visini, u tom je stadiju razvoja moguća
prva analiza strukture sastojine po debljinskim razredima
i etažama.


U pionirskoj fazi razvoja sklopljene sastojine munike,
u razvojnom stadiju starijeg mladika na kamenjaru,
ima 8.100 stabala/ha s volumenom od 17,00 m3/ha. Srednji
prsni promjer stabala glavne etaže iznosi 4,42 cm,
nuzgredne etaže 2,70 cm, podstojne etaže 1,63 cm, a
stabala proizvodnog dijela sastojine (A + B etaža) iznosi


Tablica 4. Struktura pionirske sastojine munike u dobi i stadiju razvoja starijeg mladika (ploha PPV5), veličina 100 m2
Table 4 Structure of the whitebark pine pioneer stand at the age and development stage of young corp (plot PPV5), size 100 m2


Vrsta drveća
Tree species


Munika


Debljinski razred
Diameter class


cm


2
3
4
5
6
7


Ukupno –Total
Po 1 hektaru –Per 1 ha


Glavna etaža
Upper storey (A)


N G V
kom m2 m3
3 0,00 0,00
4 0,00 0,01
6 0,01 0,02
6 0,01 0,03
4 0,01 0,03
3 0,02 0,03
26 0,05 0,12


Nuzgredna etaža
Minor storey (B)


N
kom
8
6
5
1
G
m2
0,00
0,00
0,01
0,00
V
m3
0,00
0,01
0,02
0,00
20 0,01 0,03


2600 5,00 12,00 2000 1,00 3,00


Podstojna etaža
Lower storey (C)
N G V


m2 m3


kom


30 0,01 0,01
5 0,01 0,01


35 0,02 0.02
3500 2,00 2,00


Ukupno - Total
(A+ B + C)


N G V
kom m2 m3
41 0,01 0,01
15 0,01 0,03
11 0,02 0,04
7 0,01 0,03
4 0,01 0,03
3 0,02 0,03
81 0,08 0,17
8100 8,00 17,00




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 39     <-- 39 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
Tablica 3. Struktura pionirske sastojine munike u dobi i stadiju razvoja mlade sastojine (ploha PPV4), veličina 100 m2
Table 3 Structure of the whitebark pine pioneer stand at the age and young stand development stage (plot PPV4), size 100 m2


Debljinski razred Glavna etaža Nuzgredna etaža Podstojna etaža Ukupno – Total
Vrsta drveća Diameter class Upper storey (A) Minor storey (B) Lower storey (C) (A+ B + C)
Tree species N G V N G V N G V N G V


m2 m3 m2 m3 m2 m3 m2 m3


cm kom kom kom kom


2 2 0,00 0,00 2 0,00 0,00
4 19 0,02 0,10 19 0,02 0,10
6 9 0,03 0,13 6 0,02 0,09 15 0,05 0,22
Munika 8 3 0,02 0,09 6 0,03 0,18 2 0,01 0,06 12 0,06 0,33
10 10 0,08 0,49 9 0,08 0,49
12 6 0,07 0,43 6 0,07 0,43
14 3 0,05 0,30 3 0,05 0,30
16 1 0,02 0,13 1 0,02 0,13


Ukupno –Total 23 0,24 1,44 15 0,06 0,31 29 0,05 0,25 67 0,35 2,00
Po 1 hektaru – Per 1 ha 2300 24,00 144 1500 6 00 31,00 2900 500 25,00 6700 35,00 200,00


U pionirskoj sklopljenoj sastojini munike, razvojstablima,
koja će snažnim izlučivanjem većim dijelom
nog stadija mlade sastojine, ima 6.700 stabala/ha s vonestati,
a sastojinu će tvoriti najkvalitetnija i najviša
lumenom od 200,00 m3/ha. Srednji prsni promjer stastabla
koja se sada nalaze u proizvodnom dijelu sastobala
glavne etaže iznosi 11,04 cm, nuzgredne etaže jine. Deformiranje žilišta mladih stabala ovisi o inten6,80
cm, podstojne etaže 4,55 cm, a stabala proizvodzitetu
i učestalosti snježnih lavina, snijega i leda. Kod
nog dijela sastojine (A + B etaža) iznosi 9,37 cm. stabala sastojine koja su preživjela spomenute pojave,
Srednji prsni promjer sastojine iznosi 7,28 cm. U ovoj deformacije žilišta su uočljivije. Na grafikonu 4 prikasastojini
velik je broj stabala tanjih od 6,0 cm u pod-zana je distribucija promjera stabala inicijalne mlade
stojnoj etaži, što jasno ukazuje na intenzivno izlučiva-sastojine po debljinskim stupnjevima, etažama i ukupnje
stabala. Tu se ponajprije radi o slabijim i lošijim no za pokusnu plohu PPV4.


Grafikon 4. Razdioba stabala po etažama u mladoj inicijalnoj sastojini na plohi PPV4
Graph 4 Distribution of trees according to floors at initial young stand on the plot PPV4


Razdioba stabala po debljinskim stupnjevima na dob sastojine iznosi 24 godine. Na grafikonu 5 prikazaplohi
PPV4 ima zvonolik oblik s dva maksimuma. Prvi na je visinska krivulja stabala inicijalne mlade sastojimaksimum
tvore stabla pomoćnog, a drugi maksimum ne munike za pokusnu plohu PPV4.
tvore stabla proizvodnog dijela sastojine. Prosječna


Grafikon 5. Izjednačena sastojinska visinska krivulja pionirske mlade sastojine munike na pokusnoj plohi PPV4
Graph 5 Equalized height curves of the whitebark pine pioneer young stand on the experimental plot PPA4


441




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 38     <-- 38 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
Pionirska sklopljena sastojina munike, u razvojnom
stadiju starijeg mladika, ima 18.800 stabala/ha s volumenom
od 37,0 m3/ha. Srednji prsni promjer stabala
glavne etaže iznosi 3,94 cm, nuzgredne etaže 3,11 cm,
podstojne etaže 1,73 cm, a stabala proizvodnog dijela
sastojine (A + B etaža) iznosi 3,56 cm. Srednji prsni
promjer sastojine iznosi 2,56 cm. U glavnoj etaži sastojine
nalazi se 25,0 % ukupnog broja stabala, u nuzgrednoj
etaži 20,2 %, dok je u podstojnu etažu izlučeno


54,8 % stabala. Osim toga, u ovoj je sastojini velik broj
stabala tanjih od 3,0 cm u podstojnoj etaži. Tu se radi
ponajprije o slabijim i lošijim stablima koja će snažnim
izlučivanjem uglavnom nestati, a sastojinu će tvorititi
ii
najkvalitetnija i najviša stabla koja se sada nalaze u
proizvodnom dijelu sastojine. Deformiranje žilišta
mladih stabala zavisi o intenzitetu i učestalosti snježnih
lavina, snijega i leda. Kod stabala sastojine koja su
preživjela spomenute pojave, deformacije žilišta su


Grafikon 2. Razdioba stabala po debljinskim stupnjevima, etažama i ukupno na plohi PPV3
Graph 2 Distribution of trees according to diameter classes, floors and total on the plot PPV3


uočljivije. Na grafikonu 2 prikazana je distribucija promjera
stabala sastojine u razvojnom stadiju starijeg
mladika u inicijalnoj fazi po debljinskim stupnjevima,
etažama i ukupno za pokusnu plohu PPV3.


Na grafikonu 3 prikazana je visinska krivulja stabala
sastojine u razvojnom stadiju starijeg mladika, u inicijalnoj
fazi razvoja za pokusnu plohu PPV3. Visina
srednjeg plošnog stabla glavne etaže iznosi 2,83 m,


Grafikon 3. Izjednačena sastojinska visinska krivulja munike u razvojnom stadiju starijeg mladika na pokusnoj plohi PPV3
Graph 3 Equalized height curves of the whitebark pine stand in the young corp development stage on the experimental plot


PPV3


nuzgredne 2,41 m, podstojne 1,66 m, a proizvodnog
dijela sastojine (A + B etaža) iznosi 2,64 m. Srednja visina
sastojine iznosi 2,10 m.


Pokusna ploha PPV4. Ova je pokusna ploha također
površine 100 m2 (10 x 10 m), a postavljena je u
sklopljenoj sastojini inicijalne zone i u razvojnom stadiju
mlade sastojine. Na temelju postanka i razvoja prethodno
opisanih sastojina i podataka u tablici 4, može se


reći sljedeće. U mladoj sastojini munike već su gotovo
potpuno formirane etaže. U glavnoj etaži nalazi se 34 %
od ukupnog broja stabala, u nuzgrednoj etaži 22 %, u
proizvodnom dijelu sastojine ukupno 56 %, dok je u
podstojnoj etaži 44 % stabala. Snažnim izlučivanjem
smanjen je broj stabala u pomoćnom dijelu sastojine. U
ovom stadiju počinje se formirati tipična šumska sasto


jina munike.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 37     <-- 37 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
nih stadija ima stepenast oblik, zato jer se biljke nižu vanjskoj rubnoj zoni pojasa naseljavanja i nalazi se u
od mlađih u zoni osvajanja prema starijima u sastojini razvojnom stadiju mlađeg mladika. Na toj se plohi nalamunike.
Stoga, gledano odozgo, vidljivo je kako se uz ze 304 stabalca munike (7.600 kom/ha), a visine biljaka
stare sastojine munike prema neobraslim susjednim su od 78 do 298 cm, u prosjeku 188 cm. Vidljivo je kako
površinama postupno prirodno šire mlade sastojine su stabalca u rubnoj zoni (ploha PPV2) kvalitetnija od
munike, koje su gušće uz stare sastojine, a sve rjeđe stabalaca u zoni osvajanja (ploha PPV1). Ranije je
prema planinskim livadama. Prirodno širenje munike rečeno kako su stabalca uz rub starije sastojine zaštićena
katkad ima oblik koncentrične slojevitosti oko starih samim šumskim rubom. Na grafikonu 1 prikazan je broj
sastojina na neobraslim površinama. stabalaca munike po visinskim klasama na pokusnoj


Pokusna ploha PPV1. Pokusna ploha ima površinu plohi PPV1, u razvojnom stadiju mlađeg pomlatka u
od 400 m2 (20 x 20 m), a postavljena je u zoni osvajanja zoni osvajanja, i na pokusnoj plohi PPV2, u razvojnom
i nalazi se u razvojnom stadiju mlađeg pomlatka. Na stadiju mlađeg mladika u vanjskoj rubnoj zoni pojasa
plohi se nalazi 155 stabalaca munike (3.875 kom/ha), a naseljavanja. Na obje pokusne plohe sva su stabalca
visine biljaka su od 28 do 200 cm, u prosjeku 114 cm. pravilno formirana i bez vidnih znakova deformiranja.


Pokusna ploha PPV2. Pokusna ploha koja također


ođer


ima površinu od 400 m2 (20 x 20 m), a postavljena


je u


70 H /Đ 65


60
55-Ploha PPV2


a 50


Č 45


a 40 Č Č Č"-vČ/ "ČČ
2 35-Č ČČ ČČ


1 30


? 25m
20-
Č´ y ĐĐ ČČ


15


10


ČĐ


5


26-50 51-75 76-100 101-125 126-150 151-175 176-200 201-225 226-250 251-275 276-300
Visinska klasa (m)


Grafikon 1. Razdioba stabalaca po visinskim klasama na pokusnim plohama u pojasu naseljavanja
Graph 1 Distribution of trees according to height classes on experimental plots in the colonisation rate zone


Pokusna ploha PPV3. Ova je pokusna ploha površi-prelaze taksacijsku granicu od 2,0 cm prsnog promjera i
ne 100 m2 (10 x 10 m), a postavljena je u sklopljenoj sa-s obzirom da je započelo intenzivno izlučivanje stabalastojini
- unutarnjem rubu rubne zone. Sastojina se nalazi ca po visini, u tom je stadiju moguća prva analiza struku
razvojnom stadiju starijeg mladika. U njoj stabalca ture sastojine po debljinskim razredima i etažama.


Tablica 2. Struktura pionirske sastojine munike u razvojnom stadiju starijeg mladika (ploha PPV3), veličina 100 m2
Table 2 Structure of Bosnian Pine pioneer stand on development stage of young corp (plot PPV3), size 100 m2


Glavna etaža Nuzgredna etaža Podstojna etaža Ukupno
Vrsta drveća Debljinski razred Upper storey Minor storey Lower storey Total
Tree species Diameter class (A) (B) (C) (A + B + C)
N G V N G V N G V N G V
cm kom m2 m3 kom m2 m3 kom m2 m3 kom m2 m3
2 8 0,00 0,00 14 0,00 0,00 88 0,02 0,08 110 0,02 0,08
3 13 0,01 0,03 10 0,01 0,02 12 0,01 0,02 35 0,03 0,07
4 12 0,02 0,03 6 0,01 0,02 1 0,00 0,00 19 0,03 0,05
Munika 5 6 0,01 0,03 4 0,01 0,02 2 0,00 0,01 12 0,02 0,06
6 3 0,01 0,02 3 0,01 0,02 6 0,02 0,04
7 2 0,01 0,02 1 0,00 0,01 3 0,01 0,03
8 1 0,01 0,01 1 0,01 0,01
9 2 0,01 0,03 2 0,01 0,03
Ukupno – Total 47 0,08 0,17 38 0,04 0,09 103 0,03 0,11 188 0,15 0,37
Po 1 hektaru – Per 1 ha 4700 8,00 17,00 3800 4,00 9,00 10300 3,00 11,00 18800 15,00 37,00




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 36     <-- 36 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
poslužila je za kvantitativnu analizu po vrstama i visindvaju
srednje plošnih stabala za totalnu analizu, a svi poskim
klasama. Na pokusnoj plohi PPV4 uzeti su kolutovi daci obrađeni su u odgovarajućim programskim paketima.


5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA – Research results and discussion
I s r r s lts


5.1


Prirodno širenje munike i formiranje pionirskih sastojina
Natural spreading of the whitebark pine and forming


Prirodno širenje munike istraživano je u nekoliko
segmenata postupnim formiranjem pionirskih (inicijalnih)
sastojina na planinskim livadama, pašnjacima,
rudinama i kamenjarima. Postupno širenje munike
može se vidjeti kroz nekoliko svojstvenih pojasa i zona
u kojima se prirodno pomlađivanje i formiranje prvih
grupa i skupina drveća te šumskih sastojina događa na
razini makroreljefa. Na pojas planinskih livada,
odnosno pašnjaka, rudina i kamenjara, nadovezuje se
pojas naseljavanja šumskog drveća, a u pojasu naseljavanja
razlikuju se zona osvajanja i rubna zona
uz šumu, na koju se nadovezuje pojas šume (vidi
sliku 2). Sjeme munike okriljeno je i rasprostire se
pomoću vjetra. Sjeme koje dospije na planinske livade,
u pojas naseljavanja uz rubnu zonu šume, posebice
u grupe ili skupine stabala, ima mogućnost opstanka
nakon klijanja.


Fotografija 2. Munika u pojasu naseljavanja s grupama Č;;;= :
zoni osvajanja
Photo 2 The whitebark pine tree in the colonisation rate zone
with groups of new growth in conquest zone.
(Foto: A. Meštrović, 2002)


Nove su biljke u pojasu naseljavanja već prve jeseni
izložene utjecaju niskih temperatura ranih jesenskih
mrazeva, a tijekom zime utjecaju leda, snijega i snježnih
lavina, posebice na područjima većih nadmorskih
visina i s većim nagibom terena. Snježne lavine zimi i
led u proljeće, oštećuju (savijaju i lome) mlade biljke
koje se zbog toga deformiraju, najčešće pri žilištu.
Osim toga, izložene su divljači i stoci koja odgrizanjem
i guljenjem oštećuje izbojke, koru, pupove i prve
iglice. Zbog toga jedan bočni pup, a često i dva istodobno,
preuzimaju ulogu vršnog pupa. U proljeće kasni
mrazevi mogu oštetiti vršne pupove. Zbog svega


spomenutoga mlade biljke munike u pojasu naseljavanja
izgledaju kržljavo i zakrivljeno, a često su sabljastog
oblika. Kako su biljke u zoni osvajanja na otvorenom
prostoru bez minimalno potrebne zaštite ruba
starije sastojine, duže su izložene snijegu i ledu, a posebice
divljači i stoci. Tako su one pojedinačno raspoređene
pred staništem planinskih livada, odnosno pašnjaka,
rudina i kamenjara, te njihova brojnost i visina
rastu prema rubu šume. Stoga se u zoni osvajanja nalaze
pojedinačne biljke, manje ili veće skupine biljaka,
te sastojine munike u razvojnim stadijima od mlađeg
pomlatka do mlađeg mladika. U toj zoni postavljena je
pokusna ploha PPV1. Biljke koje su nastale i rasle u
rubnoj zoni šume drukčije su. One su uspijevale uz
zaštitu sastojinskog ruba, pa su stoga brojnije, boljeg
izgleda i više nego biljke u pojasu osvajanja. U rubnoj
zoni treba razlikovati sastojine vanjskog ruba i sastojine
unutarnjeg ruba. Kako bismo opisali tu zonu i
usporedili sa zonom osvajanja, postavljene su pokusne
plohe PPV2 i PPV3. Tako je pokusna ploha PPV2
postavljena u vanjskom rubu, a pokusna ploha PPV3 u
unutarnjem rubu rubne zone uz šumu. Nakon pojasa
naseljavanja, odnosno nakon rubne zone, slijedi pojas
prvih pravih strukturno oblikovanih sastojina munike.
U tom pojasu postavljena je pokusna ploha PPV4. Od
rubova planinskih livada odnosno pašnjaka, rudina i
kamenjara preko pojasa naseljavanja do pojasa šume,
nalazimo pojedinačne biljke, skupine, grupe biljaka,
sastojine na rubovima i unutar rubova u različitim razvojnim
stadijima. Tako u prosjeku postupnost razvoj-


Fotografija 3. Snježne lavine u zoni ČČ. ostavljaju tragove
deformacije stabla
Photo 3 Snow slides in the conquest zone leaves tree deformation
marks
(Foto: A. Meštrović, 2002)




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 35     <-- 35 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
4. PLAN POKUSA I OPIS POKUSNIH PLOHA –
Experiment plan and description of experimental plots
Obilazak šuma munike na planini Čvrsnici obavljen
je tijekom 2002. godine. Za istraživanje su odabrane 2
gospodarske jedinice Čvrsnica (dio) i Čvrsnica. Nakon
rekognosciranja šuma munike, objavljen je izbor pokusnih
ploha. Za istraživanje prirodnog širenja šuma munike,
odabran je pojas naseljavanja koji se nadovezuje
na planinske pašnjake, livade, rudine i kamenjare, a
unutar pojasa naseljavanja odabrane su zone osvajanja i
rubne zone uz šumu. Za istraživanje prirodnog širenja
osvajanjem planinskih rudina, pašnjaka i livada odabran
je primjer lokaliteta Varićak, na kojemu su vršena istra-
Slika 1. Shema plana pokusa s rasporedom pokusnih ploha
Figure 1 Scheme of experiment plan with experimental plots order


Dob i stadij razvitka
The age and development
stage
Gospodarska jedinica
Management unit


Čvrsnica
(dio)


Čvrsnica


živanja u različitim razvojnim stadijima pomlatka i mladika
uz donju granicu šume, a za istraživanje formiranja
pionirskih sastojina i pionirske uloge munike odabran je
lokalitet Vrioci na kamenitoj dolomitnoj krškoj podlozi
bez tla. Istraživanje stanja prirodnog pomlatka izvršeno
je prema dobi i stadiju razvoja sastojina na tri slučajno
odabrane pokusne plohe, postavljene u tri slučajno odabrana
odjela. Plan pokusa shematski je prikazan na slici


1. Dimenzije i oblik pokusnih ploha određene su glede
razloga postavljanja.
Mlada sastojina Srednjodobna sastojina
Young stand Middleaged stand


Varićak
PPA1


PPV1


20 x 100 m


20 x 20 m


PPV2
20 x 20 m
PPV3


10 x 10 m
PPV4
10 x 10 m
Vrioci
PPV5
10 x 10 m


4.1.Terenski rad i obrada podataka


Nakon odabranih 8 pokusnih ploha definirana je vrsta,
intenzitet i opseg prikupljanja terenskih podataka.
Izmjera je obuhvatila opseg promjera svih stabala na
pokusnim plohama, klasifikaciju stabala prema biološko-
gospodarskoj klasifikaciji, opseg izmjere uzorka visina
stabala glavnih vrsta drveća Blume-Leiss visinomjerom.
Za utvrđivanje strukture broja stabalaca po visinskim
klasama i razdiobe stabalaca izvršeno je postavljanje
posebnih pokusnih ploha u pojasu širenja i formiranja
pionirskih sastojina munike te izmjera potrebnih
elemenata kao što su visina, broj i promjer stabalaca,
ovisno o razvojnom stadiju pionirskih sastojina. Na zasebnim
pokusnim plohama evidentiran je i razvrstan po
visinskim klasama prirodni ponik i pomladak do 2 cm
prsnog promjera za utvrđivanje njihove brojnosti u


Starija sastojina Stara sastojina
Mature stand Oldgrowth stand


PPA2 PPA3
20 x 100 m 20 x 100 m


Field work and data processing


sastojinama različite dobi i stadija razvoja. Na temelju
podataka izmjere obavljen je izračun volumnog prirasta,
volumena, temeljnice i broja stabala po hektaru za svaku
pripadajuću starosnu grupu. Pomoću opsega svih stabala
i biološko-gospodarske klasifikacije stabala dobiven
je uvid u opću strukturu sastojina s obzirom na distribuciju
po vrstama drveća, debljinskim razredima i
etažama. Izrađene su distribucije prsnih promjera po
etažama i ukupno, distribucije visina i visinske krivulje.
Za izjednačenje izmjerenih visina korištena je Mihajlova
funkcija (h = b0×e-b1/d +1,30). Volumen je iskazan u
m3 sveukupne drvne tvari (sa sitnom granjevinom), a za
izračun volumena i volumnog prirasta korištene su dvoulazne
volumne tablice za muniku u Hercegovini prema
D ri nić u i Pr o l i ć u (1979). Izmjera mladog naraštaja




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 34     <-- 34 -->        PDF

A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452
terenima, gdje je zbog ekstremnosti staništa konkurencija
drugih vrsta isključena, oblikuju trajne sastojine po
liticama vapnenastih stijena (Ste f ano v i ć 1986). Munika
ima izuzetno važnu ulogu u dinamici šumske vegetacije,
posebice u progresivnoj sukcesiji na kraškom
submediteransko montanom klimatskom području,
kao što je visoki planinski masiv Čvrsnice u Hercegovini.
Prirodna sukcesija munike na ovom području je


predmet ovoga rada. U ovom dijelu prirodnog rasprostranjenja
ove vrste bora na rubnim dijelovima šumskih
sastojina, u dodiru s napuštenim planinskim pašnjacima,
livadama i rudinama, primjetan je proces prirodnog širenja.
Tako se danas na brojnim mjestima mogu vidjeti
vrlo vitalne i lijepe mlade sastojine munike, s težnjom
daljnjega širenja na površine nekadašnjih planinskih
pašnjaka.


2. PROBLEM ISTRAŽIVANJA Research problem
Prirodne šume munike na planini Čvrsnici u Hercegovini
opstale su ponajprije zato što obitavaju u ekstremno
specifičnim uvjetima. Za očuvanje prirodnih
šuma munike na planini Čvrsnici – koje su, unatoč
ograničenom arealu, vrlo značajne zbog svoje rijetkosti
u šumskoj vegetaciji, te i zbog velike zaštitne uloge
u sprječavanju erozije – potrebno je poznavati prirodno
širenje i formiranje pionirskih sastojina koje imaju
važnu ulogu u dinamici vegetacije. U domaćoj i inozemnoj
literaturi postoje podaci o munici, njezinim sastojinama,
biljnim zajednicama i staništima, dok je poznavanje
prirodnog širenja i formiranja pionirskih sastojina
ostalo nedostatno rasvijetljeno, barem kada su
u pitanju zakonitosti temeljene na egzaktnim znanstvenim
saznanjima. Ako se pionirske vrste drveća definiraju
kao eurivalentne, uzimajući u obzir ekološke čimbenike
odlučujuće za njihovo prirodno širenje, tada je
munika izrazito pionirska vrsta drveća. U tablici 1. navedena
su neka svojstva pionirskih vrsta drveća, a većinu
njih ispunjava munika.


Fotografija:r1. Stablo munike na osami u fazi fruktificiranja
Photo 1 The whitebark pine tree on solitude in the
fructification phase
(Foto: A. Meštrović, 2002)


Tablica 1. Neka svojstva pionirskih vrsta drveća (Burschel i Huss 1979, prema Aniću 2001)
Table 1 Some characteristics of pioneer trees (Burschel and Huss 1979., according to Anić 2001.)


i t i
stalna heliofilnost razmjerno mala sposobnost


akumulacije


brza ontogeneza bogata i česta fruktifikacija
rana kulminacija prirasta sposobnost rasprostiranja sjemena na daleko
rani nastup fertiliteta laka vegetativna regeneracija
kratak životni vijek


3. CILJEVI ISTRAŽIVANJA – Goals of research
I
Uvažavajući opisanu problematiku, ciljevi istraživanja
su:


1.
Utvrditi prirodno širenje i formiranje pionirski
kih
hh
sastojina munike. Istražiti stanje prirodnog širenjja i
formiranja pionirskih sastojina munike na primjerima
planinskih livada, pašnjaka, rudina i kamenjara.


2.
Utvrditi brojnost prirodnog pomlatka u sastojinama
munike. Istražiti brojnost prirodnog pomlatka u
srednjodobnim, starijim i starim sastojinama munike.
Ispunjavanje naprijed navedenih ciljeva doprinijet će
poznavanju prirodnog širenja i formiranja pionirskih
sastojina munike na planini Čvrsnici u Hercegovini.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 33     <-- 33 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452


UDK 630* 231 + 234 (001)


PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ)
I FORMIRANJE PIONIRSKIH SASTOJINA NA
PLANINI ČVRSNICI U HERCEGOVINI


NATURAL SPREADING OF THE WHITEBARK PINE (Pinus Heldreichii Christ)
AND FORMING OF PIONEEER
RR STANDS ON THE MOUNTAN


OF CVRSNICA I
IIN
NN HERCEGOVINA


Augustin MEŠTROVIĆ*


SAŽETAK: Rad prikazuje prirodno širenje, formiranje pionirskih sastojina
i brojnost prirodnog pomlatka u šumama munike. Istraživanje je provedeno
u najzapadnijem dijelu prirodnog areala munike u Hercegovini na planini
Čvrsnici, u neposrednoj blizini prirodnih negospodarenih sastojina. Prirodno
širenje munike istraživano je kroz formiranje pionirskih sastojina na
susjednim neobraslim površinama u razvojnim stadijima mlađeg pomlatka,
mlađeg mladika, starijeg mladika i mlade sastojine. Proces prirodnog širenja
munike napreduje progresivnom sukcesijom u pojasu naseljavanja i u
svim razvojnim fazama. Istraživanje brojnosti i strukture mladog naraštaja
definirano je evidentiranjem i razvrstavanjem po visinskim razinama za
utvrđivanje mogućnosti prirodnog pomlađivanja sastojina munike u dobi i
stadiju razvoja srednjodobne, starije i stare sastojine. Brojnost prirodnog
pomlatka povećava se s dobi sastojine, tako da prosječna ukupna brojnost za
sve sastojine iznosi 5. 812 kom/ha, dok prosječna ukupna brojnost prirodnog
ponika za sve sastojine iznosi 757 kom/ha. Prosječna ukupna brojnost prirodnog
ponika i pomlatka za sve sastojine iznosi 6.569 kom/ha. Brojnost
prirodnog pomlatka važan je indikator mogućnosti prirodnog obnavljanja
sastojina munike, ovisno o staništu, dobi i stadiju razvoja, te stupnju sklopa
sastojine. Stare se sastojine munike i s prosječnim brojem prirodnog pomlatka
mogu dobro prirodno pomlađivati, a rezultati ovog istraživanja daju pozitivnu
spoznaju i polaznu osnovu za pravilan odnos prema ovim šumama.


a a.
K l j u č n e r i j e č i : prirodno širenje, progresivna sukcesija,


formiranje


pionirskih sastojina, brojnost prirodnog pomlatka i dob sastojina


1. UVOD – Introduction
Šume munike su dio visokoplaninskog ekosustava pleksi ponajprije nalaze na staništima s relativno poizmeđu
1.400 i 1.800 metara nadmorske visine na eksvoljnijim
uvjetima (Stefanović 1986). Međutim,
tremnim staništima karakterističnih uskih grebena, šume munike na Čvrsnici – s obzirom na svoju prostorjako
strmih padina s izraženim točilima i liticama, a nu cjelovitost te strukturnu, funkcionalnu i gospodarrjeđe
su na zaravnjenijim položajima (D r in i ć i P ro -sku očuvanost – reprezentiraju ponajveće rasprostralić
1979). U takvim uvjetima na plitkim, kamenitim i njenje prirodnih šuma munike u jugoistočnoj Europi.
redovito bezvodnim tlima šume munike su isprekidaPrirodne
šume munike zauzimaju vapnenaste terene,
nog sklopa, raskidane i otvorene, dok se cjeloviti kom-vrlo siromašne, na visokim planinama, pa su na taj na


čin slobodne od konkurencije šuma drugih vrsta (Jovanović
1985). Šume munike u sukcesiji i sindina-


Dr. sc. Augustin Meštrović, “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb,
UŠP Gospić, Budačka 23, P.P. 51, 53 000 Gospić mici planinske vegetacije na kraškim i nepristupačnim