DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 36 <-- 36 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 poslužila je za kvantitativnu analizu po vrstama i visindvaju srednje plošnih stabala za totalnu analizu, a svi poskim klasama. Na pokusnoj plohi PPV4 uzeti su kolutovi daci obrađeni su u odgovarajućim programskim paketima. 5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA – Research results and discussion I s r r s lts 5.1 Prirodno širenje munike i formiranje pionirskih sastojina Natural spreading of the whitebark pine and forming Prirodno širenje munike istraživano je u nekoliko segmenata postupnim formiranjem pionirskih (inicijalnih) sastojina na planinskim livadama, pašnjacima, rudinama i kamenjarima. Postupno širenje munike može se vidjeti kroz nekoliko svojstvenih pojasa i zona u kojima se prirodno pomlađivanje i formiranje prvih grupa i skupina drveća te šumskih sastojina događa na razini makroreljefa. Na pojas planinskih livada, odnosno pašnjaka, rudina i kamenjara, nadovezuje se pojas naseljavanja šumskog drveća, a u pojasu naseljavanja razlikuju se zona osvajanja i rubna zona uz šumu, na koju se nadovezuje pojas šume (vidi sliku 2). Sjeme munike okriljeno je i rasprostire se pomoću vjetra. Sjeme koje dospije na planinske livade, u pojas naseljavanja uz rubnu zonu šume, posebice u grupe ili skupine stabala, ima mogućnost opstanka nakon klijanja. Fotografija 2. Munika u pojasu naseljavanja s grupama Č;;;= : zoni osvajanja Photo 2 The whitebark pine tree in the colonisation rate zone with groups of new growth in conquest zone. (Foto: A. Meštrović, 2002) Nove su biljke u pojasu naseljavanja već prve jeseni izložene utjecaju niskih temperatura ranih jesenskih mrazeva, a tijekom zime utjecaju leda, snijega i snježnih lavina, posebice na područjima većih nadmorskih visina i s većim nagibom terena. Snježne lavine zimi i led u proljeće, oštećuju (savijaju i lome) mlade biljke koje se zbog toga deformiraju, najčešće pri žilištu. Osim toga, izložene su divljači i stoci koja odgrizanjem i guljenjem oštećuje izbojke, koru, pupove i prve iglice. Zbog toga jedan bočni pup, a često i dva istodobno, preuzimaju ulogu vršnog pupa. U proljeće kasni mrazevi mogu oštetiti vršne pupove. Zbog svega spomenutoga mlade biljke munike u pojasu naseljavanja izgledaju kržljavo i zakrivljeno, a često su sabljastog oblika. Kako su biljke u zoni osvajanja na otvorenom prostoru bez minimalno potrebne zaštite ruba starije sastojine, duže su izložene snijegu i ledu, a posebice divljači i stoci. Tako su one pojedinačno raspoređene pred staništem planinskih livada, odnosno pašnjaka, rudina i kamenjara, te njihova brojnost i visina rastu prema rubu šume. Stoga se u zoni osvajanja nalaze pojedinačne biljke, manje ili veće skupine biljaka, te sastojine munike u razvojnim stadijima od mlađeg pomlatka do mlađeg mladika. U toj zoni postavljena je pokusna ploha PPV1. Biljke koje su nastale i rasle u rubnoj zoni šume drukčije su. One su uspijevale uz zaštitu sastojinskog ruba, pa su stoga brojnije, boljeg izgleda i više nego biljke u pojasu osvajanja. U rubnoj zoni treba razlikovati sastojine vanjskog ruba i sastojine unutarnjeg ruba. Kako bismo opisali tu zonu i usporedili sa zonom osvajanja, postavljene su pokusne plohe PPV2 i PPV3. Tako je pokusna ploha PPV2 postavljena u vanjskom rubu, a pokusna ploha PPV3 u unutarnjem rubu rubne zone uz šumu. Nakon pojasa naseljavanja, odnosno nakon rubne zone, slijedi pojas prvih pravih strukturno oblikovanih sastojina munike. U tom pojasu postavljena je pokusna ploha PPV4. Od rubova planinskih livada odnosno pašnjaka, rudina i kamenjara preko pojasa naseljavanja do pojasa šume, nalazimo pojedinačne biljke, skupine, grupe biljaka, sastojine na rubovima i unutar rubova u različitim razvojnim stadijima. Tako u prosjeku postupnost razvoj- Fotografija 3. Snježne lavine u zoni ČČ. ostavljaju tragove deformacije stabla Photo 3 Snow slides in the conquest zone leaves tree deformation marks (Foto: A. Meštrović, 2002) |