DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 43 <-- 43 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 njene morfološke kategorije koje definiraju postupni postanak mlade sastojine. Pojedinačna stabla i grupe mlađeg pomlatka. Prosječna visina stabala u grupama mlađeg pomlatka koje uspijevaju u zoni osvajanja (pokusna ploha PPV1) iznosi 114 cm. Stabalca su orijetkog, još uvijek prekinutog sklopa, a visina stabalaca kreće se od 28 do 200 cm. Grupe i skupine starijeg pomlatka – mlađeg mladika. Prosječna visina stabala u skupinama starijeg pomlatka – mlađeg mladika, koja su također u pojasu naseljavanja (pokusna ploha PPV2), iznosi 188 cm. Ove skupine pomlatka imaju sličan izgled kao i prethodne, ali su gušće i sklopljenije s visinama stabalaca od 78 do 298 cm. Veće skupine i male sastojine starijeg mladika. Prosječna visina stabala u prvim sklopljenim sastojinama starijeg mladika koje uspijevaju uz rub pojasa naseljavanja prema pojasu šume (pokusna ploha PPV3) iznosi 2,1 m. Na sastojini se zamijećuju počeci formiranja vertikalne strukture, s time što dio stabala prelazi taksacijsku granicu. Srednji prsni promjer sastojine iznosi 2,6 cm. Prosječna visina stabala sastojine starijeg mladika na kamenjaru (pokusna ploha PPV5) iznosi 1,4 m. Sklop sastojine je nešto rjeđi i nepotpuniji u odnosu na gore spomenutu sastojinu, s tim što se ipak zamijećuju počeci blažeg formiranja vertikalne strukture i jer manji dio stabala ipak prelazi taksacijsku granicu. Srednji prsni promjer sastojine iznosi 2,8 cm. Mlade pionirske sastojine munike. Formiranjem tipičnih šuma munike ove dobi i stadija razvoja upravo započinje s ovakvim početnim sastojinama. Prosječna visina stabala u početnim mladim sastojinama koje uspijevaju u pojasu šume (pokusna ploha PPV4) iznosi 3,8 m. Ove su sastojine potpuno sklopljene s formiranom vertikalnom strukturom. Srednji prsni promjer početne mlade sastojine iznosi 7,3 cm. Prirodno širenje munikinih pionirskih sastojina na susjedna izvanšumska staništa: planinske livade, pašnjaci, rudine i kamenjari (sipari) istraženo je na pokusnim plohama u različitim razvojnim stadijima kao što su mlađi pomladak (ploha PPV1), zatim mlađi mladik (ploha PPV2), stariji mladik (ploha PPV3 i PPV5) i mlađe sastojine (ploha PPV4). Od rubova šume munika se postupno prirodno širi prema susjednim neobraslim staništima sve do krajnjih mogućnosti opstanka. Postupnost prirodnog širenja munike prema korištenoj metodi na tim staništima odvija se kroz nekoliko karakterističnih pojasa i zona, u kojima se prirodno širenje i formiranje prvih grupa i skupina stabala te pionirskih sastojina događa na razini makroreljefa. Na pojas osvajanja (širenja) nastavlja se pojas naseljavanja jedinki munike. U pojasu naseljavanja razlučuju se zona osvajanja i rubna zona uz šumu, tako da se na pojas naseljavanja nastavlja pojas šume. Prirodno širenje munike odnosno osvajanje novog staništa događa se upravo u pojasu naseljavanja, a kao krajnji rezultat ovog pro cesa je nastajanje mladih pionirskih sastojina munike. U širem smislu dob i faza razvoja mlade sastojine munike uključuje grupe i skupine biljaka u pojasu naseljavanja i formiranje sklopljene mlade šumske sastojine u užem smislu. Sa šumskouzgojnog stajališta mlađa dob i stadiji razvoja na području naseljavanja obuhvaća četiri morfološke kategorije i to: pojedinačne biljke i grupe mlađeg pomlatka, grupe i skupine starijeg pomlatka ili mlađeg mladika, veće skupine i manje sastojine starijeg mladika i mlađe sastojine munike. Sve navedene kategorije prirodno su nastale. Prirodno širenje, morfologija, rast i formiranje biljaka ovise o utjecaju snijega, mraza, divljači i stoke. Prve dvije kategorije imaju kržljav izgled, dok u trećoj kategoriji započinje sklapanje i etažiranje, zatim u četvrtoj kategoriji započinje izgradnja mlade pionirske sastojine munike. Ovaj prirodni proces sukcesije na izvanšumsko stanište, u pojasu naseljavanja, predstavlja vrlo intenzivan i nezaustavljiv način prirodnog širenja šuma munike na velika prostranstva planine Čvrsnice i šireg područja Hercegovine, koja su potencijalno gotovo predodređena za šume munike. Ovaj proces, kao što je prikazano na slici 2, započinje prirodno iz sjemena koje je, kao što je poznato, relativno laganije i okriljeno, pa se stoga jakim planinskim vjetrom lako raznosi po svim susjednim površinama. Prema našim rezultatima proces prirodnog širenja odvija se sporo, tako da je uz rub sastojine trajao preko dvadeset godina, što je vidljivo iz grafikona 6 koji prikazuje tijek rasta u visinu srednjih plošnih stabala u dobi i stadiju razvoja mlade sastojine. Iz ovoga proizlazi kako je sjemenu i poniku munike na raspolaganju tijekom vegetacije vrlo malo vremena za učvršćivanje u raspoloživoj podlozi i rast. Postupnost razvojnih stadija ima stepenast oblik, zato što se stabla munike nižu od najmlađih u zoni osvajanja, ka starijima prema rubu šume, tako da se od ruba šume prema čistini susjednih staništa postupno širi krug sve mlađih sastojina, koje su gušće uz rub šume, a sve rjeđe prema otvorenom novom staništu. Pojas naseljavanja na primjeru lokaliteta Varićak proteže se između pojasa šume munike i pojasa planinskih livada, i to od 1.280 m n. v. (pojas ruba šume munike) do 1.198 m n. v. (granica pojasa planinskih livada) u razmaku od 560 m. Naime, iz ovoga proizlazi da se prirodno širenje munike na planini Čvrsnici odvija na razini makroreljefa. Analizom razvojnog stadija mlađeg pomlatka i razvojnog stadija mlađeg mladika (grafikon 1) utvrdili smo 3.875 stabalaca/ha s rasponom visina od 28 – 200 cm i prosječnom visinom od 114 cm, te prosječnim visinskim prirastom od 18,2 cm, odnosno 7.600 stabalaca/ha s rasponom visina od 78 – 298 cm i prosječnom visinom od 188 cm, te prosječnim visinskim prirastom od 19,9 cm. Prema tomu, broj stabalaca po hektaru je dovoljan, ali rast u visinu nije tako intenzivan. To zapravo potvrđuje svojstvo sporog rasta munike u ranijoj mladosti. |