DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 44 <-- 44 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 Analizom razvojnog stadija starijeg mladika (tablice 2 i 4, te grafikoni 2, 3, 7 i 8) utvrđeno je da stabla prelaze taksacijsku granicu od 2,0 cm prsnog promjera i započinjanje intenzivnog vertikalnog izlučivanja stabala, te je već ovdje moguća prva analiza debljinske i visinske strukture sastojine, kao i strukture po etažama. Na plohi PPV3 utvrđeno je 18.800 stabala/ha s volumenom od 37 m3/ha. Srednji prsni promjer stabala glavne etaže iznosi 3,94 cm, nuzgredne etaže 3,11 cm, podstojne etaže 1,73 cm, dok srednji prsni promjer stabala proizvodnog dijela sastojine iznosi 3,56 cm. Srednji prsni promjer sastojine iznosi 2,56 cm. U glavnoj se etaži nalazi 25,0 % ukupnog broja stabala, u nuzgrednoj etaži 20,2 %, dok se u pomoćnom dijelu sastojine nalazi 54,8 % stabala. Srednja visina sastojine iznosi 2,10 m, a visina srednjeg plošnog stabla glavne etaže iznosi 2,83 m, nuzgedne etaže 2,41 m, podstojne etaže 1,66 m i proizvodnog dijela sastojine 2,64 m. Na plohi PPV5 utvrđeno je 8.100 stabala/ha s volumenom od 17 m3/ha. Srednji prsni promjer stabala glavne etaže iznosi 4,42 cm, nuzgredne etaže 2,70 cm, podstojne eta- že 1,63 cm, dok srednji prsni promjer stabala proizvodnog dijela sastojine iznosi 3,67 cm. Srednji prsni promjer sastojine iznosi 2,79 cm. U glavnoj se etaži nalazi 32.1 % ukupnog broja stabala, u nuzgrednoj etaži 24,7 %, dok se u pomoćnom dijelu sastojine nalazi 43.2 % stabala. Srednja visina sastojine iznosi 1,41 m, a visina srednjeg plošnog stabla glavne etaže iznosi 1,88 m, nuzgredne etaže 1,42 m, podstojne etaže 1,04 m i proizvodnog dijela sastojine 1,68 m. U ovom razvojnom stadiju uočava se velik broj stabala tanjih od 3,0 cm u podstojnoj etaži što ipak ukazuje na intenzivnije vertikalno izlučivanje između stabala sastojine. Osim toga, već je u razvojnome stadiju starijeg mladika utvrđen početak etažiranja sastojine, a razlog se, po našem mišljenju, nalazi u tomu što su ove sastojine nastale prirodno, u postupnom osvajanju neobraslog staništa. Osvajanje najprije započinje pojavom pojedinačnih jedinki zatim nastavlja grupom stabala, pa skupinom stabala i na kraju sklopljenom mlađom sastojinom. Stabla nemaju istu starost, jer su se u zoni osvajanja našla u različitom razdoblju, a s obzirom da nisu mogla imati iste razvojne uvjete, različitim intenzitetom su rasla i različite su starosti. Tijekom razvoja sklapanjem sastojine započinje i borba za svjetlost i prostor vertikalnim izlučivanjem, jer je munika vrsta svjetlosti. Analizom razvojnog stadija mlade sastojine (ploha PPV4, tablica 3, te grafikoni 4, 5 i 6) utvrđeno je 6.700 stabala/ha s volumenom od 200,00 m3/ha. U glavnoj etaži nalazi se 34 % ukupnog broja stabala sastojine, u nuzgrednoj etaži 22 %, u proizvodnom dijelu sastojine 56 %, dok u pomoćnom dijelu sastojine 44 % stabala. Srednji prsni promjer stabla glavne etaže iznosi 11,04 cm, nuzgredne etaže 6,80 cm, podstojne etaže 4,55 cm, dok srednji prsni promjer stabala priozvodnog dijela sastojine iznosi 9,37 cm. Distribucija stabala po debljinskim stupnjevima i etažama u mlađim sastojinama munike ima zvonolik oblik s dva maksimuma. Jedan maksimum čine stabla pomoćnog dijela, a drugi stabla proizvodnog dijela sastojine, iako sastojina ima prosječnu dob od 24 godine. Srednja visina sastojine iznosi 3,82 m, a visina srednjeg plošnog stabla glavne ezaže iznosi 5,34 m, nuzgredne etaže 3,69 m, podstojne etaže 2,69 m, a proizvodnog dijela sastojine 4,69 m. Analizom tijeka visinskog rasta i prirasta munike u ovom razvojnom stadiju na dva srednja plošna stabla sastojine nisu utvrđene nikakve posebnosti od uobičajenih da je rast i prirast u ranijoj dobi kod munike jako spor. Broj stabala po ha u ovom razvojnom stadiju, a to je dosta velik. Veći broj stabala tanjih od 6,0 cm u podstojnoj etaži ukazuje na intenzivno vertikalno izluči je n vanje u sastojini, čime je smanjen broj stabala u pomoćnom dijelu sastojine, a izjednačena visinska krivulja sastojine također ukazuje na snažni biološki potencijal munike. Razlozi bržeg rasta analiziranih srednjih plošnih stabala u debljinu, a sporijeg u visinu u stanišnim prilikama. Bržim rastom u debljinu stabla munike postižu optimalno težište i na taj se način odupiru negativnom utjecaju snijega, lavina i leda, što ima višestruko značenje u prirodnom širenju munike, odnosno progresivnom sindinamskom prirodnom procesu. 5.2. Brojnost prirodnog pomlatka u sastojinama muinike Numerousity of natural newgrowths in whitebark pine stands Za prikaz brojnosti i strukture mladog naraštaja mu ;n tunike u dobi i stadiju razvoja srednjodobne, starije i stare sastojine, poslužile su tri odabrane i postavljene pokusne plohe PPA1, PPA2 i PPA3. Pokusna ploha PPA1. Ova je pokusna ploha površine 2.000 m2 (0,2 ha) u obliku pruge (20 x 100 m), a postavljena je u gospodarskoj jedinici Čvrsnica (Dio) u odjelu 23 a, u srednjodobnoj 120-godišnjoj sastojini munike, u svrhu istraživanja brojnosti prirodnog ponika i pomlatka. U tablici 5 navedena je brojnost prirodnog ponika i pomlatka na pokusnoj plohi PPA1 u stadi ju razvoja srednjodobne sastojine po vrstama drveća, visinskim klasama i ukupno. Iz tablice je vidljivno kako broj mladog naraštaja munike u srednjodobnoj sastojini iznosi 4.765 kom/ha, obične jele 20 kom/ha, smreke 45 kom/ha, bukve 30 kom/ha i ukupno 4.860 kom/ha. Na temelju iznijetih podataka može se zaključiti kako je u toj sastojini pomlađenje munike zadovoljavajuće, i kako je broj mladog naraštaja ostalih vrsta drveća (obična jela, smreka i bukva) nedovoljne brojnosti i gotovo zanemariv. |