DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 48 <-- 48 --> PDF |
A. Meštrović: PRIRODNO ŠIRENJE MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) I FORMIRANJE PIONIRSKIH Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 435-452 Iz grafikona 11 može se vidjeti kako prirodnog ponika i mlađeg pomlatka (25 – 100 cm visine), te starijeg pomlatka (125 – 300 cm) ima dovoljno (4.335 kom/ha) odnosno (4.175 kom/ha), dok brojnost starijeg pomlatka visine iznad 300 cm znatnije opada. Međutim, ipak treba zamijetiti kako se stariji pomladak održava do visine od 400 cm, a ostale se vrste drveća pojavljuju u nedovoljnom broju. Iz ovog primjera je razvidno kako je pomlađivanje munike u staroj sastojini vrlo dobro, glede činjenice da je munika vrsta svjetla i da se pomladak brojnije zadržava do visine od 300 cm glede nedostatka svjetla u donjim prizemnim dijelovima ove sastojine. U staroj sastojini munike (pokusna ploha PPA3) za prirodni naraštaj ima više prostora i svjetlosti zbog razbijenijeg sklopa u odnosu na stariju sastojinu (pokusna ploha PPA2), a posebice u odnosu na srednjodobnu sastojinu (pokusna ploha PPA1). 6. STRUKTURA PRIRODNOG POMLATKA U SASTOJINAMA MUNIKE Structure of natural newgrowth in whitebark pine stands Analizom strukture prirodnog pomlatka šuma munike u dobi i stadiju razvoja srednjodobne sastojine za utvrđivanje mogućnosti prirodne obnove ovih šuma (ploha PPA1, tablica 5 i grafikon 9) utvrdili smo da ukupna brojnost prirodnog pomlatka iznosi 4.860 kom/ha. Na muniku otpada 4.765 kom/ha, a od toga na ponik otpada 1.135 kom/ha ili 24 %. Prirodni ponik i mlađi pomladak (25 – 100 cm visine) zastupljeni su u zadovoljavajućem broju koji iznosi 4.320 kom/ha, dok brojnost starijeg pomlatka iznad 100 cm visine opada, ali se ipak održava do visine od 200 cm. Prirodni pomladak zastupljen je u visinskim klasama od 25 – 200 cm. U srednjodobnoj sastojini munike brojnost prirodnog pomlatka je zadovoljavajuća, a brojnost prirodnog pomlatka ostalih vrsta drveća (obična jela, smreka i bukva) gotovo je zanemariva, jer iznosi svega 2 % u odnosu na prirodni pomladak munike. Brojnost prirodnog pomlatka u srednjodobnim sastojinama munike omogućava prirodno obnavljanje šuma munike na zadovoljavajući način, s obzirom na muniku kao izrazitu vrstu svjetla. Analizom strukture prirodnog pomlatka šuma munike u dobi i stadiju razvoja starije sastojine (ploha PPA2, tablica 6 i grafikon 10) utvrdili smo da ukupna brojnost prirodnog pomlatka iznosi 6.510 kom/ha. Na muniku otpada 6.355 kom/ha, a od toga na ponik otpada 510 kom/ha ili 8 %. Prirodni ponik i mlađi pomladak (25 – 100 cm visine) dovoljno su zastupljeni te im brojnost iznosi 5.450 kom/ha, dok brojnost starijeg pomlatka visine 225 cm lagano opada, a nakon ove visine znatnije opada, ali se ipak održava do visine od 400 cm. Prirodni pomladak zastupljen je u visinskim klasama od 25 – 400 cm. U starijim sastojinama munike brojnost prirodnog pomlatka je dosta dobra, a brojnost prirodnog pomlatka ostalih vrsta drveća je gotovo zanemariva, jer iznosi svega 2,4 % u odnosu na prirodni pomladak munike. Brojnost prirodnog pomlatka u starijim sastojinama omogućava prirodno obnavljanje šuma munike na dosta dobar način. Analizom strukture prirodnog pomlatka šuma munike u dobi i stadiju razvoja stare sastojine (ploha PPA3, tablica 7 i grafikon 11) utvrdili smo da ukupna brojnost prirodnog pomlatka iznosi 8.765 kom/ha. Na muniku otpada 8.585 kom/ha, a od toga na ponik otpada 625 kom/ha ili 7,3 %. Prirodni ponik i mlađi pomladak (25 – 100 cm visine) kao i stariji pomladak (125 – 300 cm visine) dobro su zastupljeni te im brojnost iznosi 4.335 kom/ha i 4.175 kom/ha, odnosno zajedno 8.510 kom/ha, dok brojnost starijeg pomlatka visine iznad 300 cm znatnije opada, ali se ipak održava do visine od 400 cm. Prirodni pomladak zastupljen je u visinskim klasama od 25 – 400 cm. U starim sastojinama munike brojnost prirodnog pomlatka je velika, a brojnost prirodnog pomlatka ostalih vrsta drveća je gotovo zanemariva, jer iznosi svega 2,1 % u odnosu na prirodni pomladak munike. Brojnost prirodnog pomlatka u starim sastojinama omogućava vrlo dobro prirodno obnavljanje šuma munike. Brojnost prirodnog pomlatka munike povećava se s dobi sastojine u starijoj sastojini za 38 % u odnosu na srednjodobnu, dok se brojnost prirodnog pomlatka u staroj sastojini povećava za 54 % u odnosu na srednjodobnu i za 27 % u odnosu na stariju sastojinu. Najbrojniji ponik je u srednjodobnoj sastojini munike, a najmanji u starijoj sastojini, brojnost ponika u starijoj sastojini manja je za 55 % u odnosu na srednjodobnu sastojinu, a brojnost ponika u staroj sastojini manja je za 45 % u odnosu na srednjedobnu sastojinu, dok je brojnost ponika u staroj sastojini veća za 18 % u odnosu na stariju sastojinu. Razlog povećanja prirodnog pomlatka od srednjodobne preko starije do stare sastojine je u povećanju dostupnog svjetla u prizemne dijelove sastojina zbog prekinutog sklopa i heliofilnosti munike. Prosječna brojnost prirodnog pomlatka šuma munike za sve sastojine iznosi 5.812 kom/ha, a prosječna brojnost ponika iznosi 757 kom/ha. Prosječna brojnost prirodnog pomlatka i ponika zajedno u šumama munike iznosi 6.569 kom/ha, dakle s toliko prirodnog pomlatka šume munike mogu se zadovoljavajuće prirodno pomlađivati. Brojnost prirodnog pomlatka u različitoj dobi i stadijima razvoja šuma munike predstavlja vrlo važan indikator mogućnosti prirodnog obnavljanja kao najoptimalnijeg i najpoželjnijeg zamjenjivanja starih matičnih sastojina novim mladim sastojinama. Mogućnost prirodnog pomlađivanja, šuma munike utoliko je važnija, jer su uvjeti na njihovim visokoplaninskim staništima vrlo teški i surovi. Uspjeh prirodnog pomlađivanja šuma mu |