DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 63     <-- 63 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474
UDK 630* 156 + 133


PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE
šCapreolus capreolm, L.) U ŠUMI HALJEVO


FERTILITY AND LITTER SIZE AT ROE DEER
šCapreolus Capreolus, L.) IN HALJEVO FOREST


Đuro NIKOLANDIĆ*, Dražen DEGMEČIĆ**


SAŽETAK: U razdoblju od 1968. do 1972. godine vršena su ekološka
istraživanja srna u šumama Baranje. Iz toga doba jednim projektom istraživanja
postavljen je cilj ustanoviti plodnost populacije srna u šumi Haljevo.
Redovito parenje srna počinjalo je u drugoj polovici srpnja a završavalo oko
sredine kolovoza. Zametak (embrij) oplođenih srna je zbog postojanja embriotenije
u fazi mirovanja, odnosno zbog neprimjetne diobe stanica zametka,
sve do kraja prosinca, prostim okom čovjeka nije primjetan. Iz tog razloga
ustanovljavanje oplođenosti srne nakon parenja (srpanj-kolovoz) do siječnja
vršeno je pregledom jajnika odstrijeljenih srna, odnosno evidentiranjem žutih
tijela (corpus lutea) na površini jajnika ili prerezom u njima. Uzimanje jajnika
iz maternice odstrijeljenih srna obavljalo se kroz redoviti odstrjel, od listopada
do kraja siječnja, a u sanitarnom odstrjelu do početka travnja. Na terenu
od svakog ženskog grla uzimani dijelovi maternice sa jajnicima i embriji i
stavljani u staklene bočice sa 4 % formalinom. Tako sakupljeni materijal je
slijedećih dana u laboratoriju detaljno pregledan i za svaku srnu je evidentiran
broj žutih tijela sa lijevog i desnog roga maternice.


Utvrđivanje plodnosti srna nakon lanjenja obavljalo se od početka svibnja
do 15. srpnja dva puta tjedno, a nakon 15. srpnja jednom u 10 dana, tražena
su po lovištu mjesta lanjenja srna i novo nađena lanad na leglu, koja još ne
prate majku. Posebno pažljivo su pretraživana pogodna mjesta za lanjenje,
kao što su šumske čistine, dijelovi sastojina rjeđeg sklopa, mlade šumske kulture
i ratarske kulture oko šume, lucerke i pšenice.


Pregledom maternice i utvrđivanjem broja embrija, ustanovljen je visoki
stupanj oplodnje kod Europske srne (Capreolus capreolus, L.). U državama
srednje Europe, postotak oplodnje se kreće oko 90 % na ukupni broj rasplodnih
srna. Tijekom travnja je zabilježen najintenzivniji rast i razvoj zametka
kako u duljinu (povećanje kostura) tako i težinski (povećanje mase). Taj intenzivni
travanjski rast povezujemo sa stanišnim uvjetima, kada temperature
zraka rastu i broj sunčanih sati se povećava, pa vegetacija pruža srnama najkvalitetniju
lakoprobavljivu hranu, bogatu proteinima. Samo mjesto lanjenja
i odvojenog boravka laneta tijekom prvih tjedana života, srna brižno odabire.
Dobra srna majka ostavlja svoju mladunčad na dobro zakorovljenim i mikroklimatski
pogodnim mjestima koja obilazi nakratko i vrlo oprezno radi dojenja
i njege mladunčadi. Udaljava se od mladunčadi na takvu razdaljinu sa
koje može čuti zov (krik) laneta kada je ono u opasnosti. Upravo ta skrb srne
majke je ključna za preživljavanje lanadi u prvim tjednima njihova života.


Mr. sc. Đuro Nikolandić, dipl. ing. šum., A. Stepinca 5, 31 000 Osijek
Mr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing. šum., “Hrvatske šume”, UŠP Osijek
šumarija Tikveš, Š. Petefija 35, 31 327 Bilje; sumarija-tikvesŽhr.sume.hr




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474


Smrtnost mladunčadi može uzrokovati i izrazito kišovito i hladno proljeće,
naročito kod lanadi male porodne težine i njihovih slabo razvijenih mladih
majki, te prestarjelih srna sa nedovoljnim količinama i kvalitetom mlijeka.
Gubici kod novorođene lanadi nastaju i u vrijeme košnje lucerišta i travnjaka
u okolici šume, ako se pred košnju ne izvrši istjerivanje ili obilježavanje legla
divljači. U periodu lanjenja (svibanj-lipanj) najveći su gubici lanadi od predatora:
lisica, čagalj, divlja mačka, psi lutalice i dr.


K l j u č n e r i j e č i : Baranja, šuma Haljevo, srna, ženka, jajnici, embiotenija,
žuto tijelo, zametak, planirani prirast, broj lanadi, mjesto lanjenja, smrtnost,
predatori


UVOD – Introduction


Kod većine sisavaca oplođeno se jajašce brzo razvija
i hvata (implantira) za stjenku maternice, te na taj
način uspostavlja vezu s majkom. Taj proces traje oko
14 dana, a kroz to vrijeme zametku hranu osigurava
žuto tijelo (corpus luteum), oslobađajući hormon progesteron.
Za razliku od mnogih životinjskih vrsta kod
srne je implantacija zametka nakon oplodnje privremeno
odgođena. Taj period prekida u razvoju zametka,
koji kod srne traje oko 4 mjeseca, naziva se embriotenija
(diapauza ili latenca) (Li n n el i dr. 1998).


Srna ima dva jajnika koja su smještena iza bubrega


a.
U jajnicima u razdoblju parenja sazrijevaju jajašca


u


. a)
Figure 1
11.
.. a
aa)
)) Ovaries without corpora lutea


stavlja. Zametak leži slobodno u maternici, nije urastao
u njenu sluzokožu, te se samo neznatno hrani do kraja
jeseni, kada dolazi do njegovog usađivanja u posteljicu
maternice. Od kraja prosinca, zametak normalno nastavlja
s razvojem, koji traje oko pet mjeseci, do lanjenja
u svibnju ili lipnju. Srneći zametak u stadiju mirovanja
je u početku vrlo malen, promjera oko 1 mm, a za
usporedbu, to je veličina glave pribadače, dok je kra


tzv. Graafovim vrećicama (folikulima). Jajašca se oslobađaju
prskanjem vrećice, prolaze jajovodom u maternicu
i bivaju oplođena spermatozoidima. Ukoliko se u
maternici razvije zametak, onda se u žutom tijelu (corpus
luteum) stvara hormon koji sprječava daljnju ovulaciju.
Od oplođenih jajašaca u maternici se razvijaju
plodovi. Svaki plod obavijen je s dva omota, napunjen
tekućinom i pupčanom vrpcom spojen s posteljicom
(placentom), koja je vezana s krvotokom majke, te se
na taj način plod hrani (slika 1). Nakon parenja i oplodnje
srne, kraj srpnja do polovice kolovoza, započeti
razvoj oplođenog jajašca ubrzo se usporava, skoro zau


b) Jajnici s istaknutim žutim tijelima
b) Ovaries with corpora lutea


Većina srna oplođena je u vrijeme redovnog, ljetnog
parenja. Neke srne, najčešće slabo razvijena prošlogodišnja
lanad i prestare srne koje nisu ostale gravidne,
krajem studenog i početkom prosinca ponovo su
sposobne za parenje i oplodnju. Razdoblje mirovanja
zametka kod takvih srna je jako skraćen ili se njihov
zametak razvija bez prekida, tako da se i ovakve srne


ribližno istovremeno s ostali


e pri ostalim srnama, oplođe


jem mirovanja manji od sitnog zrna graška, pa se zato u ljeto (S t r a n d ga a r d 1972).


u lje


maternici teško nađe.


2. METODE ISTRAŽIVANJA I STANIŠNE PRILIKE – Research methods and habitat
t
U razdoblju od 1968. do 1972. godine vršena su
ekološka istraživanja srna u šumama Baranje. Iz toga serazdoblja jednim projektom istraživanja trebala se ustanoviti
plodnost populacije srna u šumi Haljevo.
466




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474


Redovito parenje srna počinjalo je u drugoj polovici
srpnja, a završavalo oko sredine kolovoza. Zametak
(em-brio) oplođenih srna je zbog postojanja embriotenije
u fazi mirovanja, odnosno zbog neprimjetne diobe
stanica zametka, sve do kraja prosinca, prostim okom
čovjeka nije moguće vidjeti plod srne. Iz tog razloga
ustanovljavanje oplođenosti srne nakon parenja (srpanj-
kolovoz) do siječnja vršeno je pregledom jajnika
odstrijeljenih srna, odnosno evidentiranjem žutih tijela
(corpora lutea) na površini jajnika ili na mjestima prereza
jajnika. Uzimanje jajnika iz maternice odstrijeljenih
srna obavljalo se kroz redoviti odstrjel, od listopada
do kraja siječnja, a nakon toga kroz sanitarni odstrjel do
travnja. Odmah su na terenu od svakog ženskog grla
uzimani dijelovi maternice s jajnicima i stavljani u obilježene
staklene bočice sa 4 % formalinom. Tako sakupljeni
materijal slijedećih je dana u laboratoriju detaljno
pregledan i za svaku srnu evidentiran je broj žutih
tijela s jajnika lijevog i desnog roga maternice. Plodnost
odstrijeljenih srna od kraja prosinca do kraja lovne
sezone utvrđivan je brojem zametaka (embrija) na terenu,
a podaci o spolu, mjerenjima težine i dužine te procjeni
starosti ploda, obavljeni su u laboratoriju “Operativno-
znanstvenog Instituta u Bilju” (LŠPG “Jelen”).


Utvrđivanje plodnosti srna nakon lanjenja obavljali
su na terenu šumarski inženjer i tehničar iz zaprežnih
kola ili pješke. Od početka svibnja do 15. srpnja dva
puta tjedno, a nakon 15. srpnja jednom u 10 dana, tražena
su po lovištu mjesta lanjenja srna i lanad na leglu,
koja još ne prate majku. Posebno pažljivo pretraživana
su pogodna mjesta za lanjenje, kao što su šumske čistine,
dijelovi sastojina rjeđeg sklopa, mlade šumske kulture
i ratarske kulture oko šume, lucerišta i pšenica.
Lokacija uhvaćenog ili viđenog pobjeglog laneta s legla
ucrtana je u šumsko-gospodarsku kartu šume Haljevo, a


u terenski obrazac upisani su podaci: datum nađene lanadi,
broj mladih u leglu ili bijegu i međusobna udaljenost
lanadi iz istog legla i izmjerena težina lanadi. Kod
ulovljene lanadi pregledom je utvrđen spol, procijenjena
starost laneta, zapisan broj stavljene markice na uho
i izvršen kratak opis vegetacije i mikrolokacije mjesta
lanjenja.


Stanišne prilike područja istraživanja plodnosti srna
u šumi Haljevo (Baranja), su ravničarske šume tvrdih listopadnih
vrsta drveća; hrasta lužnjaka (Quercus robur),
graba (Carpinus betulus) , bagrema (Robinia pseudacacia),
crnog oraha (Juglans nigra), brijesta (Ulmus
campestris), cera (Quercus cerris), klena (Acer campestre)
i prateće vrste grmlja, zeljanica i trava, površine


1.900 ha, okružene na oko 200 m od šume ratarskim
kulturama (pšenica, kukuruz, šećerna repa i lucerka).
Nadmorska visina područja ovih šuma kreće se od 89 do
94 m. Matični supstrat zemljišta je les. Osnovni tipovi
zemljišta su: karbonatni i lesivirani černozem i gajnjača.
Jedna od najznačajnijih karakteristika klime ovoga predjela,
koji se nalazi na granici između kontinentalne klime
srednjeeuropskog tipa i kontinentalne klime panonske
nizine, male su snježne padavine i kratkotrajno zadržavanje
snježnog pokrova. U godišnjem prosjeku snijeg
se zadržava 35 dana, s prosječnom maksimalnom visinom
u siječnju 18 cm, u veljači 17 cm, dok se u ožujku
snježni pokrivač javlja samo svake druge-treće godine,
kratkotrajno s visinom do najviše 20 cm. Brojnost srna u
šumi Haljevo i u pojasu do 200 m od šume u polju, iznoi
Halje
tije


sila j
jje
ee tijekom razdoblja istraživanja 228 grla. Brojnost
srna izračunata je pomoću formule Linkolnovog indeksa,
jer je pomoću mreža, lovki-hranilica i na mjestima
lanjenja, u dva navrata uhvaćeno i markicama individualno
obilježeno 86 srna različitog spola i starosti.


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results
Nakon statističke obrade podataka izvršena je ana-3.1. Žuto tijelo (corpus luteum)
liza rezultata istraživanja. Istraživanja u zemljama srednje Europe pokazuju vi-


Tablica 1. Broj žutih tijela i zametaka (embrija) kod odstrijeljenih srna
Table 1 The number of Corpora lutea and embryos in shot mature female roe deer


Područje


Locality


Hrvatska (Baranja)
Croatia
Švicarska
Switzerland
Danska
Denmark
Njemačka
Germany


Broj srna (N)
Number of roe
deer doe


48
114
46
0


Prosječan broj žutih
tijela po srni
Average number of
corpus lutem per
roe deer doe


2,00


2,12


1,98


0


Broj srna (N)
Number of roe
deer doe


53
438
24
149


Prosječan broj
zametaka po srni
Average number of
embrios per roe
deer doe


2,04


1,9


1,9


1,85


Izvor
Autor


Nikolandić, 1970
Wandeler, 1975
Strandgaard, 1972
Stubbe, 1982




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474


soke potencijale srne u razmnožavanju. Aritmetička sredina
broja žutih tijela, kao i broja oplođenih jajnih stanica
po jednoj srni, u svim navedenim zemljama kreće se
oko 2,00. Potencijalno velik broj zametaka i novorođene
mladunčadi po srni objašnjava se kao njihov biološki odgovor
na moguće velike gubitke i do 50 % na mladunčadi
(predatori, klima, traktorske kosilice, poplava).


3.2. Duljina zametka
Duljina zametka mjerena je milimetarskom vrpcom,
uz pomoć šivaćeg konca koji se priljubi uz tijelo
zametka od vrha njuške preko glave i kralježnicom do
korijena repa (graf 1).


Graf 1. Srednje vrijednosti duljine zametka kod srne po mjesecima razvoja (N = 49)
Graph 1 Longitudinal mean value of roe deer embryos through months of development (N = 49)


Nakon dijapauze, oplođena jajna stanica implantira dok se u svibnju smanjuje ili završava rast i razvoj
se za stjenku maternice i krajem prosinca ili početkom ploda i slijedi lanjenje.
siječnja započinje normalan tijek rasta i razvoja embri3.3.
Težina zametka
ja. Iz grafikona je razvidno kako je najintenzivniji rast i Težina svakog zametka mjerena je uz pomoć vage
razvoj embrija u duljinu u mjesecima ožujak i travanj, na gram točno (graf 2).


Graf 2. Srednje vrijednosti težine zametka kod srne po mjesecima razvoja (N = 49)
Graph 2 Weight mean value of roe deer embryos through months of development (N 49)




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474


Za razliku od dužine zametka, najveći prirast težine
zametka bilježimo u mjesecima travanj i svibanj. Naime,
zametak prvo raste i razvija se kostur, a zatim u
zadnjim mjesecima rasta i razvoja dobiva više na težini,
kako bi lane prilikom lanjenja imalo u većem tijelu
i više masti (energetske rezerve) za prve dane života te
kako bi što prije počelo pratiti majku. Srednja vrijednost
tjelesne težine lanadi pri lanjenju iznosi oko 1 500
grama (slika 2).


Slika 2. Dva embrija od jedne srne, 7. travnja:
1) duljina 382 mm; težina 775 g,
2) duljina 370 mm; težina 702 g.


Figure 2 Two embryos from one doe, April 7:
1) length 382 mm; weight 775 g,
2) length 370 mm; weight 702 g.


Tablica 2. Broj lanadi u leglu, omjer spolova i veličina legla po srni
Table 2 Number of fawns in litter, sex ratio of fawns and litter size by roe deer doe


Jedno lane Dva laneta Tri laneta Ukupno Ukupno Prosječan prirast
u leglu
One fawn
na leglu
Two fawns
na leglu
Three fawns
lanadi
Fawns 9 ć srna
Does
po vodećoj srni
Average recruitment
in litter in litter in litter total total rate per doe
22 35 2 85 1 1,13 59 1,44
37 % 59 % 4 % 100 %


Prilikom markiranja lanadi na leglu, starosti oko
dva do tri tjedna, utvrđeno je kako u 37 % slučajeva
srna/ženka ima jedno lane, u 59 % slučajeva dva laneta,
a samo u 4 % slučajeva tri laneta. Prosječan broj lanadi
po rasplodnoj srni neposredno po lanjenju je 1,44
u odnosu na broj embrija i broj žutih tijela po rasplodnoj
srni, koji se kretao oko 2,00 (slika 3).


Slika 3. Markirano lane starosti do 10 dana
Figure 3 Marked kid, no more than 10 days old


3.5. Biotopi lanjenja srna rija. Mikrolokacija lanjenja obično je u visokoj vegetaSrna/
ženka vrlo pažljivo odabire mjesto lanjenja i ciji na suhim tlima, povremeno i djelomično izloženim
mjesto gdje ostavljanja mladunčad unutar svog terito-sunčevom svjetlu (graf 3).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474


Graf 3. Biotopi lanjenja i zaklona lanadi (N = 49)
Graph 3 Places of birth and places for hiding fawns (N = 49)


Najveći udio nađene i markirane lanadi otpada na viđeno 33,4 % od ukupnog broja osmotrene srneće div


sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur, L.) s grma-ljači (N ik o la nd i ć 1968).


stom vegetacijom (44 %). Prebivališta lanadi pokazala


3.6. Tjelesne težine lanadi na leglu i međusobna
su sličan trend kao i godišnje prebivanje srneće divljaudaljenost
lanadi iz istog legla


či. Istraživanja ekoloških karakteristika populacije srna la
u šumi Haljevo (Baranja) potvrdila su kako je tijekom Prilikom markiranja lanadi na leglima, mjerene su i


na


godine upravo u šumama hrasta lužnjaka (Q. robur) njihove tjelesne težine.


Graf 4. Tjelesne težine lanadi procijenjene starosti od 1 do 20 dana (MIN – minimalna; MAX – maksimalna;


X – prosječna vrijednost) (N = 49)


Graph 4 Body weight of fawns estimated age from 1 till 20 days (MIN – minimum; MAX – maximum; X – average)


(N = 49)


Iz grafa 4. razvidno je kako se vrijednosti tjelesne Ženka/srna ostavlja svoju mladunčad u pravilu
težine lanadi povisuju u kasnijim mjesecima lanjenja, odvojeno, najčešće oko 10 do 20 metara (graf 5). Pošto
je ovisno o starosti i kondiciji majke i životnih uvjevremeno
i vrlo oprezno obilazi lanad radi dojenja i
ta u zauzetom teritoriju lanjenja. čišćenja mladunčadi, lizanjem. Nakon kratkog zadrža




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474


Graf 5. Međusobne udaljenosti markirane lanadi iz istih legla (N = 49)
Graph 5 Distance between roe deer fawns from the same litter (N = 49)


vanja žurno se udaljava, ali je uvijek tu negdje u blizini,
kako bi čula zov laneta u slučaju opasnosti (krik).
Briga srne/majke kako bi ostavila što manje svog mirisnog
traga u blizini mladunčeta, radi predatora, te da
ga u opasnosti brani ključno je za preživljavanje lanadi
u prvim tjednima života (slika 4).


Slika 4. Srna neposredno po lanjenju lizanjem suši i uklanja mirise
s laneta
Figure 4 Roe deer doe a few minutes after birth, cleaning the kid
and removing scents by licking


4. RASPRAVA – Discussion
Istraživanjima u Danskoj potvrđeno je kako srne/ženke
slabije tjelesne težine od 22 kg nose jedan zametak
(embrio), dok su ženke, čija je tjelesna težina iznosila
24 kilograma i više, nosile dva zametka, a vrlo
mali broj, svega 6 % odstrijeljenih srna, tri zametka
(Andersen i dr. 1998). Vrijeme lanjenja srna poklapa
se s razdobljem maksimalne produkcije biljaka visoke
hranidbene vrijednosti, čime je ženkama osigurana
kvalitetna hranidbena baza i za uvećane energetske
potrebe laktacije. Redovito parenje srna je u ljetnom
periodu, krajem srpnja do polovice kolovoza. Kako je
vrijeme razvoja ploda kod porodice jelena (Cervidae)
oko pet mjeseci, srna bi trebala mlado donijeti na svijet
u zimu, u najnepovoljnije doba godine. Da bi se izbjegla
ugroženost reprodukcije srna i njihov nestanak u
hladnijim klimatskim područjima, zametak srne odmah
se ne povezuje sa stjenkom maternice (embrional


na dijapauza), čime se usporava rast i razvoj zametka,
oko 4 i 1 mjeseca i odgađa lanjenje do proljeća (svibanj-
lipanj). Danas je kod nas na snazi odstrjel zakonski
dozvoljen zaključno završetkom siječnja. Tijekom
siječnja moguće je vidjeti i evidentirati zametke, no
mjesecima od listopada do kraja prosinca oplodnju
možemo utvrditi samo uz pomoć žutog tijela (corpus
luteum). Žuto tijelo razvije se na jajnicima za vrijeme
izbacivanja jajne stanice iz zrelog folikula (ovulacija).
Pojava žutog tijela na jajnicima tijekom jeseni 2 do 4
mjeseca nakon oplodnje ukazuje na gravidnost kod
srne. Broj žutih tijela (corpora lutea) ne mora biti jednak
broju zametaka koji će se dalje razvijati, on nam
govori o broju jajašaca koji su izbačeni iz folikula i
može nam poslužiti kao broj koji ukazuje na maksimalno
mogući broj oplođenih jajašaca, a kasnije i prisutnih
zametaka (Nikolandić 1970, neobjavljeni




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474


rukopis). Na području Kalo (1 000 ha) u Danskoj na 46
odstrijeljenih srna, na tri su srne utvrđena tri žuta tijela,
na 39 srna dva žuta tijela i na četiri srne jedno žuto tijelo
(An d e r s e n 1953). U tablici 1. kod rezultata istraživanja
izneseni su podaci o srednjim vrijednostima
žutih tijela (corpora lutea) i zametaka (embrija) po srni
za neke države srednje Europe. Podaci ukazuju kako
između tih dviju vrijednosti unutar navedenih država
nema velike razlike između broja žutih tijela i broja zametaka,
te kako su iste prilično ujednačene za sve navedene
države srednje Europe.


Krajem prosinca i početkom siječnja, oplođena jajna
stanica implantira se (prihvaća) za stjenku maternice,
uspostavlja placentualnu vezu s majkom (krvotok,
hrana) te iz usporenog rasta i razvoja zametka prelazi u
normalni tijek rasta i razvoja ploda maternice. Podaci
iz literature govore o punom ciklusu graviditeta koji
traje od 264 do 318 dana za srnu, no može biti i kraća,
ako je oplodnja nastupila u jesen, te tada traje pet mjeseci
(D a ni l ki n 1996). Iz grafova 1. i 2. kod rezultata
istraživanja, koji nam prikazuju rast duljine i tjelesne
težine zametka po mjesecima do lanjenja, razvidno je
kako se upravo u siječnju pokreće redoviti tijek rasta i
razvoja zametka (embrija). Značajno je primijetiti da
mjesec travanj kao mjesec u kojemu je zabilježen najintenzivniji
rast i razvoj zametka, kako u duljinu (povećanje
kostura), tako i težinski. Taj intenzivni travanjski
rast povezuje se s povoljnim stanišnim uvjetima,
kada temperatura zraka raste, kao i broj sunčanih sati u
kojima vegetacija pruža najkvalitetniju hranu i relativno
lako dostupnu srnama (Nikolandić 1970, neobjavljeni
rukopis).


Lanjenje kod srna u većini se slučajeva odvija tijekom
svibnju i početkom lipnja. Istraživanje u Francuskoj
potvrdilo je kako srna za lanjenje odabire male čistine
u šumi i šumska područja s dosta grmaste vegetacije,
u kojima predatori teško mogu otkriti skriveno
mladunče. Dobro mjesto lanjenja zaštićeno je od vjetra,
kiše i dugotrajne i izravne izloženosti suncu (L i


5. ZAKLJUČCI
Pojava žutog tijela (corpus luteum) na jajnicima ti


jekom jeseni nakon oplodnje ukazuje na oplođenost


kod srna, ali broj žutih tijela ne mora biti jednak i


broju zametaka koji će se dalje razvijati. Broj žutih


tijela samo pokazuje broj jajašaca koja su izbačena


iz folikula i ukazuje na maksimalno mogući broj


oplođenih jajašaca, odnosno budućih zametaka.


Prilikom odstrjela srna/ženki, pregledom maternice


i utvrđivanjem broja plodova, ustanovljen je visok


stupanj oplodnje kod Europske srne (Capreolus


capreolus, L.). U državama srednje Europe, posto


tak oplodnje kreće se oko 90 % na ukupni broj spol


no zrelih srna.


nnell i dr. 1998). U istraživanju provedenom u šumi
Haljevo prilikom markiranja lanadi na leglu, utvrđeno
je kako je u 44 % slučajeva ženka za mjesto lanjenja i
ostavljanja mladunčadi odabrala šumu hrasta lužnjaka
s razvijenim slojem grmlja, dok je ne mogu pratiti. Pomladak
hrasta lužnjaka odabrala je u 19 % slučajeva,
šumu bagrema s visokom travom u 17 %, a ostala mjesta
(lucerka, crni orah, grab i dr.) bila su zastupljena s
manje od 10 %. Razdvajanja lanadi iz istog legla pripisuje
se antipredatorskom ponašanju srna. Postoje dva
osnovna tipa odnosa između ženke/majke i mladunčeta
u odnosu na antipredatorsko ponašanje. Prvi tip svodi
se na vrste čije mladunče odmah od poroda slijedi majku
i na taj način bijegom i uz pomoć majke biva zaštićeno
od predatora, dok drugi tip u koji spada i srna su
“skrivači”, gdje majka ostavlja mladunčad sakrivenu i
postepeno kroz vrijeme sinkronizira zajedničko kretanje,
kako bi u konačnici mladunče moglo pratiti majku.
Skriveno lane još ne prati majku, leži bez mirisa, nepomično
i priljubljeno uz tlo, te ga predator može uočiti
samo kada prođe vrlo blizu njegova ležaja (Linnell i
dr. 1998).


Od dlakavih predatora treba izdvojiti lisicu (Vulpes
vulpes, L.) kao najznačajnijeg predatora na lanad koja
još ne prati majku. Danas smo svjedoci još opasnijeg
predatora koji osvaja kontinentalna staništa Republike
Hrvatske, to je čagalj (Canis aureus, L.) koji je kao
predator opasan i za odrasle srne (A a n e s i dr. 1998).


Iz tablice 2. razvidno je kako najveći udio otpada na
dva laneta iz istog legla (59 %), jedno lane u leglu je
nađeno u 37 % slučajeva, dok su tri laneta iz istog legla
evidentirana u 4 % slučajeva. Prilikom markiranja lanadi
izmjerene su i tjelesne težine lanadi. Obradom tih
podataka po mjesecima dobivene su srednje vrijednosti
tjelesnih težina lanadi u svibnju 1,940 grama, lipnju
2,450 grama i u srpnju 2,683 grama. Primjetan je trend
porasta tjelesnih težina lanadi na leglu za svaki kasniji
mjesec lanjenja.


- Conclusions
U mjesecu travnju zabilježen je najintenzivniji rast i


razvoj ploda i u duljinu (povećanje kostura) i težin


ski. Taj intenzivni travanjski rast povezujemo s po


voljnim stanišnim uvjetima, kada su temperature


zraka veće i veći je broj sunčanih sati, pa vegetacija


pruža najkvalitetniju hranu i relativno laku dostup


nost izvorima hrane.


Mjesto lanjenja i mjesta zaklona u prvim tjednima


ostavljanja lanadi brižno je odabrala srna majka.


Ona ostavlja svoje mlado skriveno u dobrom zaklo


nu, prilazi mu vrlo oprezno radi dojenja i čišćenja


lizanjem, zatim se udaljava, ali uvijek je tu negdje u


blizini mladunčeta kako bi čula njegov zov u sluča




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474


ju opasnosti. Upravo je ta briga za mladunče ključ-Važno je napomenuti kako ni broj žutih tijela, ni
na za preživljavanje lanadi tijekom prvih tjedana broj zametaka, pa čak ni broj lanadi viđenih u mježivota.
Smrtnost mladunčadi mogu uzrokovati vresecima
lanjenja (svibanj, lipanj) ne može biti temelj
menske prilike (kišovito i hladno proljeće), mala za planiranje odstrjela srna i lanadi. Takvi podaci
tjelesna težina nakon poroda (nerazvijena mladun-mogu poslužiti samo kao opća informacija o plodčad
i prestarjele srne), manja kvaliteta mlijeka žen-nosti i visini proljetnog prirasta, ali ne i podatak za
ke, predator, poljoprivredni strojevi prilikom košnje određivanje stope ostvarenog prirasta, jer proljetlivada
i šumskih čistina. Na mladunčad su zabi-no/ljetni mortalitet lanadi može biti i do 50 %, a jedlježeni
napadi lisice, divlje mačke, pasa lutalica, nako tako ni on nije stalan jer varira, od godine do
čaglja, orlova, kune, divlje svinje, risa i vuka. godine.


6. LITERATURA – References
1. Aanes, R., D. C. Linnell, K. Perzanowski, J. growth, neonatal mortality, hiding behaviour
Karlsen, J. Odden, 1998: Roe deer as prey, and dispersal, The biology of success, str.
The biology of success, str.139–159. 257–283.
2. Almasan, H., 1967: Capriorul, mica monografie. 8. McKinley, R., 1999.: The future for woodland
3. Anderson, J., 1953: Analysis of a Danish roe deer deer, str.1–167.
population (Capreolus capreolus, L.); Danish 9. N i k o l an d ić , Đ ., 1968: Ekološke karakteristike
review of game biology; vol. 2.; str. 127–155. populacije srna na Belju, Jelen-posebno izdanje,
4. Andersen, R., P. Duncan, J. D. C. Linnell, pp 1–101.
1998 : The european roe deer – The biology 10. N ik o l a nd i ć , Đ., 1971: Teritorijalno ponašanje
of succes. Scandinavian university press, pp. srna u šumi Haljevo. Magistarski rad, Prirodno1–
376. matematički fakultet, pp 1–105.
5. Danilkin, A., 1996: Behavioural ecology of sibe11.
Strandgaard, H., 1972: An investigation of
rian and european roe deer. Chapman i Hall wilCorpora
lutea, embryonic development and time
dlife ecolgy and behaviour series, pp. 1–277. of birth of roe deer (Capreolus capreolus) in
6. Gaillard, J. M., R. Andersen, 1997: Familly Denmark,Danish review of game biology,vol. 6,
effects on growth and survival of Juvenile roe no. 7., str. 1–22.
deer. Ecology, 79 (8) : pp. 2878–2889. 12. Stubbe, C., 1997 : Rehwild. Parey Buchverleg im


7. Linnell, J. D. C., K. Wahlstrom, J. M. Gail-Blackwell Wissenschafts-Verlag, pp 1–568.
l ard , 1998: From birth to independence: Birth,
SUMMARY: Ecological research of roe deer population was conducted in
the forests of Baranja in the period between 1968 and 1972. One research project
from that time had the aim to determine fertility of the roe deer population
in the Haljevo forest. Usual mating season of roe deer started in the second
half of July and ended around the middle of August. Embryo of the impregnated
roe deer cannot be seen by the naked eye till the end of December because
of temporary standstill in the development of embryo diapause during the
period of inactivity, i.e. because of imperceptible cell division in embryo. Because
of that, gravidity of roe deer after mating season (July-August) till January
was determined by examination of the ovaries of shot roe deer, i.e. by identifying
corpora lutea on ovaries or its cross-section. Extraction of ovaries from
the uterus of shot roe deer was done during the process of regular kills, from
October till the end of January, and during the process of sanitary kills till the
beginning of April. Parts of the uterus with ovaries or embryos were extracted
on field from every shot female roe deer and put into glass containers with 4 %
formalin. The collected material underwent a detail laboratory analysis in the
following days and the number of corpora lutea from the left and right apex of
the uterus was recorded for every female roe deer.


Establishment of roe deer fertility after bringing forth a fawn was conducted
from the beginning of May till July 15, twice a week, and after July 15 once




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE ... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474


in 10 days places of birth were searched for in the hunting-ground, and the
new found fawns in the litter, which still cannot follow their mother, were
recorded. Adequate places for bringing forth a fawn, such as clearings, parts
that are not very dense, young forest cultures and agricultural areas around
the forests, lucerne and wheat fields were searched with special care.


Through the examination of the uterus and determination of the number of
embryos we have established a high degree of fertilization in European roe
deer (Capreolus capreolus, L.). In the countries of middle Europe fertilization
is at around 90 % in relation to the total number of mature female roe deer.
The most intensive growth and development of the embryo, both in length
(growth of the skeleton) and in weight (growth in mass) was recorded during
April. The intensive growth in April is connected to habitat conditions: air
temperature rises, number of sunny hours in a day increases and vegetation
becomes the high-quality food for roe deer, because it is easy to digest and
rich in proteins. The female chooses the place where she will bring forth and
keep its fawn in the first few weeks of its life very carefully. A good roe deer-
mother leaves her young in well-hid places with adequate microclimate,
which she visits for a short while and very carefully to feed and take care of
the young. She goes away only to such distances where she can hear the screams
of the fawn if it is in danger. This particular care of the roe deer-mother
with highly developed motherly instincts is crucial for survival of fawns in the
first weeks of their life. The mortality of the young can also be caused by a
very rainy and cold spring, especially with fawns of small birth weight and
their poorly developed young mothers as well as with too old roe deer who do
not have enough milk or it is of low-quality. The loss of newly born fawns
occurs also during mowing of Lucerne fields and grassland around the forest,


o
i
iif
ff we fail to chase out the animals or mark the places of game litter before
mowing. During the fawning period (May-June) biggest losses of fawns occur
also due to predators: foxes, jackals, wild cats, stray dogs, etc.


Key words: Baranja, Haljevo forest, roe deer, female roe deer, ovaries,
diapause, corpus luteum, embryo, planned recruitment, number of fawns,
place of birth, mortality, predators