DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474 Redovito parenje srna počinjalo je u drugoj polovici srpnja, a završavalo oko sredine kolovoza. Zametak (em-brio) oplođenih srna je zbog postojanja embriotenije u fazi mirovanja, odnosno zbog neprimjetne diobe stanica zametka, sve do kraja prosinca, prostim okom čovjeka nije moguće vidjeti plod srne. Iz tog razloga ustanovljavanje oplođenosti srne nakon parenja (srpanj- kolovoz) do siječnja vršeno je pregledom jajnika odstrijeljenih srna, odnosno evidentiranjem žutih tijela (corpora lutea) na površini jajnika ili na mjestima prereza jajnika. Uzimanje jajnika iz maternice odstrijeljenih srna obavljalo se kroz redoviti odstrjel, od listopada do kraja siječnja, a nakon toga kroz sanitarni odstrjel do travnja. Odmah su na terenu od svakog ženskog grla uzimani dijelovi maternice s jajnicima i stavljani u obilježene staklene bočice sa 4 % formalinom. Tako sakupljeni materijal slijedećih je dana u laboratoriju detaljno pregledan i za svaku srnu evidentiran je broj žutih tijela s jajnika lijevog i desnog roga maternice. Plodnost odstrijeljenih srna od kraja prosinca do kraja lovne sezone utvrđivan je brojem zametaka (embrija) na terenu, a podaci o spolu, mjerenjima težine i dužine te procjeni starosti ploda, obavljeni su u laboratoriju “Operativno- znanstvenog Instituta u Bilju” (LŠPG “Jelen”). Utvrđivanje plodnosti srna nakon lanjenja obavljali su na terenu šumarski inženjer i tehničar iz zaprežnih kola ili pješke. Od početka svibnja do 15. srpnja dva puta tjedno, a nakon 15. srpnja jednom u 10 dana, tražena su po lovištu mjesta lanjenja srna i lanad na leglu, koja još ne prate majku. Posebno pažljivo pretraživana su pogodna mjesta za lanjenje, kao što su šumske čistine, dijelovi sastojina rjeđeg sklopa, mlade šumske kulture i ratarske kulture oko šume, lucerišta i pšenica. Lokacija uhvaćenog ili viđenog pobjeglog laneta s legla ucrtana je u šumsko-gospodarsku kartu šume Haljevo, a u terenski obrazac upisani su podaci: datum nađene lanadi, broj mladih u leglu ili bijegu i međusobna udaljenost lanadi iz istog legla i izmjerena težina lanadi. Kod ulovljene lanadi pregledom je utvrđen spol, procijenjena starost laneta, zapisan broj stavljene markice na uho i izvršen kratak opis vegetacije i mikrolokacije mjesta lanjenja. Stanišne prilike područja istraživanja plodnosti srna u šumi Haljevo (Baranja), su ravničarske šume tvrdih listopadnih vrsta drveća; hrasta lužnjaka (Quercus robur), graba (Carpinus betulus) , bagrema (Robinia pseudacacia), crnog oraha (Juglans nigra), brijesta (Ulmus campestris), cera (Quercus cerris), klena (Acer campestre) i prateće vrste grmlja, zeljanica i trava, površine 1.900 ha, okružene na oko 200 m od šume ratarskim kulturama (pšenica, kukuruz, šećerna repa i lucerka). Nadmorska visina područja ovih šuma kreće se od 89 do 94 m. Matični supstrat zemljišta je les. Osnovni tipovi zemljišta su: karbonatni i lesivirani černozem i gajnjača. Jedna od najznačajnijih karakteristika klime ovoga predjela, koji se nalazi na granici između kontinentalne klime srednjeeuropskog tipa i kontinentalne klime panonske nizine, male su snježne padavine i kratkotrajno zadržavanje snježnog pokrova. U godišnjem prosjeku snijeg se zadržava 35 dana, s prosječnom maksimalnom visinom u siječnju 18 cm, u veljači 17 cm, dok se u ožujku snježni pokrivač javlja samo svake druge-treće godine, kratkotrajno s visinom do najviše 20 cm. Brojnost srna u šumi Haljevo i u pojasu do 200 m od šume u polju, iznoi Halje tije sila j jje ee tijekom razdoblja istraživanja 228 grla. Brojnost srna izračunata je pomoću formule Linkolnovog indeksa, jer je pomoću mreža, lovki-hranilica i na mjestima lanjenja, u dva navrata uhvaćeno i markicama individualno obilježeno 86 srna različitog spola i starosti. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Nakon statističke obrade podataka izvršena je ana-3.1. Žuto tijelo (corpus luteum) liza rezultata istraživanja. Istraživanja u zemljama srednje Europe pokazuju vi- Tablica 1. Broj žutih tijela i zametaka (embrija) kod odstrijeljenih srna Table 1 The number of Corpora lutea and embryos in shot mature female roe deer Područje Locality Hrvatska (Baranja) Croatia Švicarska Switzerland Danska Denmark Njemačka Germany Broj srna (N) Number of roe deer doe 48 114 46 0 Prosječan broj žutih tijela po srni Average number of corpus lutem per roe deer doe 2,00 2,12 1,98 0 Broj srna (N) Number of roe deer doe 53 438 24 149 Prosječan broj zametaka po srni Average number of embrios per roe deer doe 2,04 1,9 1,9 1,85 Izvor Autor Nikolandić, 1970 Wandeler, 1975 Strandgaard, 1972 Stubbe, 1982 |