DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474 rukopis). Na području Kalo (1 000 ha) u Danskoj na 46 odstrijeljenih srna, na tri su srne utvrđena tri žuta tijela, na 39 srna dva žuta tijela i na četiri srne jedno žuto tijelo (An d e r s e n 1953). U tablici 1. kod rezultata istraživanja izneseni su podaci o srednjim vrijednostima žutih tijela (corpora lutea) i zametaka (embrija) po srni za neke države srednje Europe. Podaci ukazuju kako između tih dviju vrijednosti unutar navedenih država nema velike razlike između broja žutih tijela i broja zametaka, te kako su iste prilično ujednačene za sve navedene države srednje Europe. Krajem prosinca i početkom siječnja, oplođena jajna stanica implantira se (prihvaća) za stjenku maternice, uspostavlja placentualnu vezu s majkom (krvotok, hrana) te iz usporenog rasta i razvoja zametka prelazi u normalni tijek rasta i razvoja ploda maternice. Podaci iz literature govore o punom ciklusu graviditeta koji traje od 264 do 318 dana za srnu, no može biti i kraća, ako je oplodnja nastupila u jesen, te tada traje pet mjeseci (D a ni l ki n 1996). Iz grafova 1. i 2. kod rezultata istraživanja, koji nam prikazuju rast duljine i tjelesne težine zametka po mjesecima do lanjenja, razvidno je kako se upravo u siječnju pokreće redoviti tijek rasta i razvoja zametka (embrija). Značajno je primijetiti da mjesec travanj kao mjesec u kojemu je zabilježen najintenzivniji rast i razvoj zametka, kako u duljinu (povećanje kostura), tako i težinski. Taj intenzivni travanjski rast povezuje se s povoljnim stanišnim uvjetima, kada temperatura zraka raste, kao i broj sunčanih sati u kojima vegetacija pruža najkvalitetniju hranu i relativno lako dostupnu srnama (Nikolandić 1970, neobjavljeni rukopis). Lanjenje kod srna u većini se slučajeva odvija tijekom svibnju i početkom lipnja. Istraživanje u Francuskoj potvrdilo je kako srna za lanjenje odabire male čistine u šumi i šumska područja s dosta grmaste vegetacije, u kojima predatori teško mogu otkriti skriveno mladunče. Dobro mjesto lanjenja zaštićeno je od vjetra, kiše i dugotrajne i izravne izloženosti suncu (L i 5. ZAKLJUČCI Pojava žutog tijela (corpus luteum) na jajnicima ti jekom jeseni nakon oplodnje ukazuje na oplođenost kod srna, ali broj žutih tijela ne mora biti jednak i broju zametaka koji će se dalje razvijati. Broj žutih tijela samo pokazuje broj jajašaca koja su izbačena iz folikula i ukazuje na maksimalno mogući broj oplođenih jajašaca, odnosno budućih zametaka. Prilikom odstrjela srna/ženki, pregledom maternice i utvrđivanjem broja plodova, ustanovljen je visok stupanj oplodnje kod Europske srne (Capreolus capreolus, L.). U državama srednje Europe, posto tak oplodnje kreće se oko 90 % na ukupni broj spol no zrelih srna. nnell i dr. 1998). U istraživanju provedenom u šumi Haljevo prilikom markiranja lanadi na leglu, utvrđeno je kako je u 44 % slučajeva ženka za mjesto lanjenja i ostavljanja mladunčadi odabrala šumu hrasta lužnjaka s razvijenim slojem grmlja, dok je ne mogu pratiti. Pomladak hrasta lužnjaka odabrala je u 19 % slučajeva, šumu bagrema s visokom travom u 17 %, a ostala mjesta (lucerka, crni orah, grab i dr.) bila su zastupljena s manje od 10 %. Razdvajanja lanadi iz istog legla pripisuje se antipredatorskom ponašanju srna. Postoje dva osnovna tipa odnosa između ženke/majke i mladunčeta u odnosu na antipredatorsko ponašanje. Prvi tip svodi se na vrste čije mladunče odmah od poroda slijedi majku i na taj način bijegom i uz pomoć majke biva zaštićeno od predatora, dok drugi tip u koji spada i srna su “skrivači”, gdje majka ostavlja mladunčad sakrivenu i postepeno kroz vrijeme sinkronizira zajedničko kretanje, kako bi u konačnici mladunče moglo pratiti majku. Skriveno lane još ne prati majku, leži bez mirisa, nepomično i priljubljeno uz tlo, te ga predator može uočiti samo kada prođe vrlo blizu njegova ležaja (Linnell i dr. 1998). Od dlakavih predatora treba izdvojiti lisicu (Vulpes vulpes, L.) kao najznačajnijeg predatora na lanad koja još ne prati majku. Danas smo svjedoci još opasnijeg predatora koji osvaja kontinentalna staništa Republike Hrvatske, to je čagalj (Canis aureus, L.) koji je kao predator opasan i za odrasle srne (A a n e s i dr. 1998). Iz tablice 2. razvidno je kako najveći udio otpada na dva laneta iz istog legla (59 %), jedno lane u leglu je nađeno u 37 % slučajeva, dok su tri laneta iz istog legla evidentirana u 4 % slučajeva. Prilikom markiranja lanadi izmjerene su i tjelesne težine lanadi. Obradom tih podataka po mjesecima dobivene su srednje vrijednosti tjelesnih težina lanadi u svibnju 1,940 grama, lipnju 2,450 grama i u srpnju 2,683 grama. Primjetan je trend porasta tjelesnih težina lanadi na leglu za svaki kasniji mjesec lanjenja. - Conclusions U mjesecu travnju zabilježen je najintenzivniji rast i razvoj ploda i u duljinu (povećanje kostura) i težin ski. Taj intenzivni travanjski rast povezujemo s po voljnim stanišnim uvjetima, kada su temperature zraka veće i veći je broj sunčanih sati, pa vegetacija pruža najkvalitetniju hranu i relativno laku dostup nost izvorima hrane. Mjesto lanjenja i mjesta zaklona u prvim tjednima ostavljanja lanadi brižno je odabrala srna majka. Ona ostavlja svoje mlado skriveno u dobrom zaklo nu, prilazi mu vrlo oprezno radi dojenja i čišćenja lizanjem, zatim se udaljava, ali uvijek je tu negdje u blizini mladunčeta kako bi čula njegov zov u sluča |