DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PLODNOST I VELIČINA LEGLA KOD EUROPSKE SRNE . Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 465-474


rukopis). Na području Kalo (1 000 ha) u Danskoj na 46
odstrijeljenih srna, na tri su srne utvrđena tri žuta tijela,
na 39 srna dva žuta tijela i na četiri srne jedno žuto tijelo
(An d e r s e n 1953). U tablici 1. kod rezultata istraživanja
izneseni su podaci o srednjim vrijednostima
žutih tijela (corpora lutea) i zametaka (embrija) po srni
za neke države srednje Europe. Podaci ukazuju kako
između tih dviju vrijednosti unutar navedenih država
nema velike razlike između broja žutih tijela i broja zametaka,
te kako su iste prilično ujednačene za sve navedene
države srednje Europe.


Krajem prosinca i početkom siječnja, oplođena jajna
stanica implantira se (prihvaća) za stjenku maternice,
uspostavlja placentualnu vezu s majkom (krvotok,
hrana) te iz usporenog rasta i razvoja zametka prelazi u
normalni tijek rasta i razvoja ploda maternice. Podaci
iz literature govore o punom ciklusu graviditeta koji
traje od 264 do 318 dana za srnu, no može biti i kraća,
ako je oplodnja nastupila u jesen, te tada traje pet mjeseci
(D a ni l ki n 1996). Iz grafova 1. i 2. kod rezultata
istraživanja, koji nam prikazuju rast duljine i tjelesne
težine zametka po mjesecima do lanjenja, razvidno je
kako se upravo u siječnju pokreće redoviti tijek rasta i
razvoja zametka (embrija). Značajno je primijetiti da
mjesec travanj kao mjesec u kojemu je zabilježen najintenzivniji
rast i razvoj zametka, kako u duljinu (povećanje
kostura), tako i težinski. Taj intenzivni travanjski
rast povezuje se s povoljnim stanišnim uvjetima,
kada temperatura zraka raste, kao i broj sunčanih sati u
kojima vegetacija pruža najkvalitetniju hranu i relativno
lako dostupnu srnama (Nikolandić 1970, neobjavljeni
rukopis).


Lanjenje kod srna u većini se slučajeva odvija tijekom
svibnju i početkom lipnja. Istraživanje u Francuskoj
potvrdilo je kako srna za lanjenje odabire male čistine
u šumi i šumska područja s dosta grmaste vegetacije,
u kojima predatori teško mogu otkriti skriveno
mladunče. Dobro mjesto lanjenja zaštićeno je od vjetra,
kiše i dugotrajne i izravne izloženosti suncu (L i


5. ZAKLJUČCI
Pojava žutog tijela (corpus luteum) na jajnicima ti


jekom jeseni nakon oplodnje ukazuje na oplođenost


kod srna, ali broj žutih tijela ne mora biti jednak i


broju zametaka koji će se dalje razvijati. Broj žutih


tijela samo pokazuje broj jajašaca koja su izbačena


iz folikula i ukazuje na maksimalno mogući broj


oplođenih jajašaca, odnosno budućih zametaka.


Prilikom odstrjela srna/ženki, pregledom maternice


i utvrđivanjem broja plodova, ustanovljen je visok


stupanj oplodnje kod Europske srne (Capreolus


capreolus, L.). U državama srednje Europe, posto


tak oplodnje kreće se oko 90 % na ukupni broj spol


no zrelih srna.


nnell i dr. 1998). U istraživanju provedenom u šumi
Haljevo prilikom markiranja lanadi na leglu, utvrđeno
je kako je u 44 % slučajeva ženka za mjesto lanjenja i
ostavljanja mladunčadi odabrala šumu hrasta lužnjaka
s razvijenim slojem grmlja, dok je ne mogu pratiti. Pomladak
hrasta lužnjaka odabrala je u 19 % slučajeva,
šumu bagrema s visokom travom u 17 %, a ostala mjesta
(lucerka, crni orah, grab i dr.) bila su zastupljena s
manje od 10 %. Razdvajanja lanadi iz istog legla pripisuje
se antipredatorskom ponašanju srna. Postoje dva
osnovna tipa odnosa između ženke/majke i mladunčeta
u odnosu na antipredatorsko ponašanje. Prvi tip svodi
se na vrste čije mladunče odmah od poroda slijedi majku
i na taj način bijegom i uz pomoć majke biva zaštićeno
od predatora, dok drugi tip u koji spada i srna su
“skrivači”, gdje majka ostavlja mladunčad sakrivenu i
postepeno kroz vrijeme sinkronizira zajedničko kretanje,
kako bi u konačnici mladunče moglo pratiti majku.
Skriveno lane još ne prati majku, leži bez mirisa, nepomično
i priljubljeno uz tlo, te ga predator može uočiti
samo kada prođe vrlo blizu njegova ležaja (Linnell i
dr. 1998).


Od dlakavih predatora treba izdvojiti lisicu (Vulpes
vulpes, L.) kao najznačajnijeg predatora na lanad koja
još ne prati majku. Danas smo svjedoci još opasnijeg
predatora koji osvaja kontinentalna staništa Republike
Hrvatske, to je čagalj (Canis aureus, L.) koji je kao
predator opasan i za odrasle srne (A a n e s i dr. 1998).


Iz tablice 2. razvidno je kako najveći udio otpada na
dva laneta iz istog legla (59 %), jedno lane u leglu je
nađeno u 37 % slučajeva, dok su tri laneta iz istog legla
evidentirana u 4 % slučajeva. Prilikom markiranja lanadi
izmjerene su i tjelesne težine lanadi. Obradom tih
podataka po mjesecima dobivene su srednje vrijednosti
tjelesnih težina lanadi u svibnju 1,940 grama, lipnju
2,450 grama i u srpnju 2,683 grama. Primjetan je trend
porasta tjelesnih težina lanadi na leglu za svaki kasniji
mjesec lanjenja.


- Conclusions
U mjesecu travnju zabilježen je najintenzivniji rast i


razvoj ploda i u duljinu (povećanje kostura) i težin


ski. Taj intenzivni travanjski rast povezujemo s po


voljnim stanišnim uvjetima, kada su temperature


zraka veće i veći je broj sunčanih sati, pa vegetacija


pruža najkvalitetniju hranu i relativno laku dostup


nost izvorima hrane.


Mjesto lanjenja i mjesta zaklona u prvim tjednima


ostavljanja lanadi brižno je odabrala srna majka.


Ona ostavlja svoje mlado skriveno u dobrom zaklo


nu, prilazi mu vrlo oprezno radi dojenja i čišćenja


lizanjem, zatim se udaljava, ali uvijek je tu negdje u


blizini mladunčeta kako bi čula njegov zov u sluča