DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 75     <-- 75 -->        PDF

PARK ŠUMA GOLUBINJAK


Nedaleko Lokava je park šuma Golubinjak i osobit
prostor kakvog rijetko nalazimo drugdje u Gorskom
kotaru.


Ovdje raste jela-kraljica šume, drvo koje svojim
dendrološkim osobinama ubrajamo u najveća i najstarija
stabla u nas. Opseg joj je 441 cm, a prsni promjer
140 centimetara. Vitalno drvo izraslo je u visinu od 37
metara i ima drvnu masu od 28, 46 m3. Starost mu je
procijenjena na 227 godina.


Na zaštićenom prostoru od oko 50 ha razvijena je u
najvećoj mjeri stara šuma jele i smreke na vapnenačkim
blokovima. Staništa Golubinjaka ne mogu se
usporediti sa staništima sličnih šumskih sastojina u našim
prašumama, jer su odista posebna s naglašenim
osobinama dinarskog krša. Korijenje jela i smreka prepliće
se među stijenama i s tim liticama i kukovima
kao da čini pravu simfoniju oblika. Korijenje i stabla
razvijaju se često na najmanje očekivanim mjestima
stvarajući mjestimično dojam prašume. Stanište je vrlo
nemirnog reljefa sa svim kraškim obilježjima skupljenim
na razmjerno malom prostoru. Uz velike okomite
stijene visoke nekoliko desetaka metara, razvijene su


Slika 2. Jela – kraljicew šume u Golubinjaku


velike i duboke ponikve, velika prirodna kamena vrata
i nekoliko spiljskih prostora i dubokih jama, a površinu
kamenja u znatnoj mjeri prekrivaju gusti sagovi
mahovina. U tom parku pećina barem tri su pećine s
hladnom unutrašnjošću i nakupinama leda. Uz mrazišta
na ovim staništima struji hladan zrak, kojemu se
prilagođava cijelo živo naselje.


Od viših biljaka, osobito u udubljenjima i uz spiljske
otvore, razmjestilo se mnogo zanimljivih, pa i rijetkih
biljaka naših gorskih šuma, biljaka koje rastu na
mrazištima, biljaka u planinskim vrtićima, rubovima
šuma i uz jarke te biljaka stijena ili hazmofita. Kranjski
bijeli bun (Scopolia carniolica Jacq.) u Golubinjaku
razmjerno je česta vrsta, kao i alpska pavitina (Clematis
alpina L.). U pukotinama stijena česta je okriljena
šupaljka (Corydalis ochroleuca Koch) i okruglolisno
zvonce (Campanula rotundifolia L.), a gdjegdje i šumska
urezica (Homogyne sylvestris /Scop./ Cass.) i druge
zanimljive biljke. Dna nekih vrtača nastrta su visokim
austrijskim divokozjakom (Doronicum austriacum
Jacq.), kolotočem i jednoljetnom crvotočinom
(Lycopodium annotinum L.) te s mnogo mahovina i pa-


Slika 1. Dio šumskih sastojina u Ssiir