DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 77     <-- 77 -->        PDF

U tim najvišim dijelovima nalazi se Rajnovo brdo
na visini oko 800 metara, inače poznato kao lovište
medvjeda i često sastajalište lovaca i mnogih prijatelja
prirode. Prepoznat ćemo ga po još uvijek prostranim
gorskim proplancima s bujnom travnatom vegetacijom
i lijepom nepresušnom i uređenom izvoru dragocjenom
i ljudima i životinjama. Uz izvor neobično je vidjeti
kaljužnicu u cvatnji uz neke šumske vrste koje
inače nisu vezane za vlažna staništa. Kažu kako sve do
ovih staništa travnjaka vjetar s mora donosi posolicu,
pa stoka rado jede ovo gorsko sijeno. Danas se travnjaci
neredovito kose i svake godine ih je sve manje.
Travnjake okružuje šuma i šikara, a u središnjem dijel


elu
veće su sastojine breze i paprati bujadi, što govori i o
kiseloj podlozi.
Obilježena staza vodi nas na najviši planinski vrh u
ovom dijelu Gorskog kotara, Vijenac (900 m). Kako je
ovdje šuma bukve prorijeđena, s vrha se pružaju daleki
vidici na cijelo okolno područje. Uz rijetke stijene cvate
merala (Amelanchier ovalis Med.), a po tlu već se zamijećuju
cvjetovi proljetne sirištare, bazginog kaćunka,
velikog kukurijeka, stupastog jaglaca i brojnih drugih.
Rajnovo brdo je privlačna gorskokotarska oaza
usred šume. Brojne staze do okolnih područja otkrivaju
nam veliko šumsko bogatstvo i raznolikost ovog dijela
Gorskog kotara.


Tekst i fotografije: 7Č.Bijeli bun Dr. sc. R. Kranjčev, prof.


TRSTENIK


Na oko 900 m visine uz šumsku cestu Platak-Klana, cije, koju predvodi mah tresetar (Sphagnum sp.), iako je
proteže se oko kilometar u duljinu gorska kotlina i tre-zbog sniženja razine podzemnih voda kao i zbog prirodsetište
Trstenik. Uz mali cret Rečice koji se nalazi nešto nih vegetacijskih sukcesija u velikoj mjeri reducirana
bliže Platku, to je uz Gumance najveća kraška dolina u tresetna vegetacija. Na dijelu površina posađena je
ovom dijelu Gorskog kotara. Na najnižim dijelovima smreka a dio staništa se i inače smanjuje zbog širenja
Trstenika i danas se susreću elementi tresetne vegeta-okolne šumske vegetacije.


SrČp:.i;:Č!gČ;.„.e,i;fČČr"