DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Oko metar debela vapnenačka stijena, poput kakvog
krovišta, u luku se ispružila preko cijelog korita, a
ispod nje zjapi duboka i poput dvorane velika šupljina
u koju se sa strane cijedi voda malog potoka. Kako u
ovom dijelu Istre ima mnogo flišnih naslaga, tako i
ovdje fluvijalna erozija učinila je neobično djelo. Budući
da su flišne naslage koje se nalaze ispod slojeva
vapnenca manje otporne na djelovanje vodene struje,
tako se ispod ovog “krova” načinila nekoliko metara
duboka i velika šupljina, prostor poput kakve dvorane,
iznad koje teče rijeka. Ta dvorana širi se cijelom širinom
korita rijeke i duboka je nekoliko metara.


Zarečki krov u Istri je jedinstven prirodni fenomen
koji se ističe osobitom ljepotom i slikovitošću, te ga
treba čuvati i zaštititi.


Nizvodno prema gradu Pazinu još je jedan krov, Pazinski
krov. I ovdje Pazinčica u hidrogeološkom pogledu
čini slično djelo ali mnogo manjih razmjera od Zarečkog
krova.


Tekst i fotografije:
Dr. sc. R. Kranjčev, prof.


ŠUMA PRIMORSKOG BORA


Primorski bor (Pinus pinaster Ait.) u Hrvatskoj je
najčešće sađena vrsta koja nije mnogo izbirljiva u odnosu
na tlo, pa dobro uspijeva i na pjeskovitim staništima.
Raširen je najviše u primorskom pojasu i Dalmaciji
s otocima.


Stablo mu naraste 25 do 30 m visoko. Krošnju ima
široku, okruglastu, ponekad podsjeća na krošnju pinja
(Pinus pinea L.). Kora debla je duboko izbrazdana.


Po dvije iglice 10 do 20 cm duge i na vrhu bodljasto
ušiljene nalaze se na kratkim izbojcima. Lako ga
prepoznamo po velikim svijetlo smeđim čunjastim do
okruglastim češerima koji mogu narasti do 18 cm u
duljinu i izrastu na kratkim stapkama. Kad se nakon
više godina otvore na stablu, svijetlo sive su boje i
sadrže mnogo okriljenih sjemenaka.


Slika 1. Dio borovih sastojina iznad naselja Kune Slika 2.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Slika 3. ČM„...ox>ceČ,


Skoro čistu šumu primorskog bora nalazimo na poluotoku
Pelješcu u blizini naselja Kune. Iznad naselja
na znatnoj površini prostire se srednjedobna sastojina
primorskog bora s rijetkim grmovima u prizemnom
pojasu. Proteže se prema sjeveru sve do mjesta gdje se
moderna prometnica spušta prema naselju Crkvicama.
Među grmljem prevladavaju obična borovica (Juniperus
communis L.) i hrast crnika ili česvina (Quercus
ilex L.) pa šuma djeluje vrlo prozračno.


Na više stabala primorskog bora zamijećuju se neobične
tvorbe, ponegdje nisko nad tlom, drugdje visoko
u krošnjama. Riječ je o deformitetu vršnih izbojaka
uzrokovanom djelovanjem nekih biotičkih čimbenika,
najvjerojatnije virusa ili bakterija. Te tvorevine zamijećuju
se izdaleka, jer su promjera do 100 cm, tamnije
su od ostalih dijelova krošnje, više-manje kuglastog
oblika i gusto poredanih iglica, tako da je do pojedinih
ogranaka vrlo teško doprijeti.


Zanimljivo je istaći kako je u istoj šumskoj sastojini
zamijećena nazočnost i nekih drugih deformacija na
granama hrasta crnike, a na ograncima obične borovice
mjestimično je znatna populacija polunametnika


rnr primorskog bora


borovičine imelice (Arceuthobium oxycedri /DC/ MB.)
kao malenog zelenog grma ili pojedinačnih zelenih izbojaka
s malim ljuskavim listovima.


Tekst i fotografije:
Dr. sc. R. Kranjčev, prof.