DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 82     <-- 82 -->        PDF

OSVRT NA ČLANAK “TIPOLOŠKO ISTRAŽIVANJE
ŠUMA SLAVONSKOGA GORJA”
autora Z. Pelcera objavljenog
u Šumarskom listu 7–8/2007.


U Šumarskom listu br. 7-8, 2007., str. 373-374, Z.
P e l c e r je pisao o članku “Fitocenološka istraživanja
u tipu šume II-E-11 na dijelu slavonskog gorja”, autora


J. Medak, J. Medvedović, S. Perić, objavljenog
u časopisu Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko,
izv. broj 9, 2006.
U uvodu ovog članka Pelcer navodi da je šteta što nismo
mi autori (Medak, Medvedović i Perić) svoja istraživanja
usmjerili samo na fitocenološka, već i na tipološka.
Mi i jesmo svoja istraživanja usmjerili ponajprije
na fitocenološka, ali u ovom slučaju i na jednu od
konačnih svrha šumarske fitocenologije, a to je tipologija
šuma, tj. utvrđivanje i kartiranje ekološko-gospodarskih
tipova šuma u Hrvatskoj. Glavna značajka znanstveno-
istraživačkog rada u nekadašnjem Odjelu za tipologiju
šuma u Šumarskom institutu, Jastrebarsko bila
je timski rad istraživača pojedinih šumarskih znanstvenih
disciplina. Jedna od disciplina bila je šumarska fitocenologija
– komponenta u utvrđivanju tipova šuma.
Fitocenologija nije tako bila sama sebi svrhom, već je
“predstavljala” tip šume. U brojnim radovima koji prikazuju
i opisuju tipove šuma, opis počinje navođenjem
šumske zajednice, npr. ovako: “Ekološko-gospodarski
tip šume II-E-10 predstavljen je šumskom zajednicom
hrasta kitnjaka i običnog graba ...” (C est ar i dr. 1977,
1981, 1982, 1983 – ta je literatura navedena u Pelcerovom
citatu literature na str. 374). Iz takvih opisa vidi se
značenje fitocenologije u tipologiji šuma i njihova međusobna
povezanost.


Prilikom kartiranja šumskih zajednica Hrvatske u
svrhu definicije ekološko-gospodarskih tipova šuma i
prilikom izrade “Vegetacijske karte Hrvatske” (mjerila


1 : 100 000 i 1: 500 000) izdvojili smo kitnjakovo-grabove
šume s bukvom kao zasebnu kartografsku jedinicu.
Izvorne rukopisne karte nalaze se u Šumarskom institutu,
Jastrebarsko i Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu. Autori karata bili su istraživači Šumarskog
instituta, Šumarskog fakulteta, Agronomskog fakulteta
te Zavoda za botaniku PMF-a.
Sve šume hrasta kitnjaka i običnog graba s bukvom
uključili smo u tip šume II-E-11 i taj tip prikazali u kartama
tipova šuma. Primjena tipologije u gospodarenju
šumama započela je izradom fitocenoloških, pedoloških
i tipoloških karata u mjerilu 1 : 25 000.


Tip II-E-11 izveden je iz tipa II-E-10, a predstavljen
je također šumskom zajednicom hrasta kitnjaka i običnog
graba, ali varijantom s bukvom (Epimedio-Carpinetum
betuli /Ht. 1938/ Borh. 1963, var. Fagus sylvatica).
Taj e tip dakle predstavljen gospodarskom vari


j j
jje
jantom u
uu šumskoj zajednici.


š


Izrada karata bila je obvezna prema Pravilniku o
načinu izrade programa gospodarenja šumama. Karte
su se radile za pojedine Uprave šuma, u kojima su bili
izabrani šumarski stručnjaci zaposleni u Odjelima za
uređivanje šuma. U Upravi šuma Požega (članak se odnosi
na šume južne Krndije, Papuka i Dilja) bili su kao
tipološki djelatnici iz operative izabrani dipl. ing. Berislav
Pu ač a i dipl. ing. Željko N a jv i r t (sada magistri
sp.), a još ranije mr. Božo Kempf. Kartiranja su rađena
u suradnji s istraživačima Šumarskog instituta i to dr.
sc. Jurajem Medvedovićem, dr. sc. Borisom Vrbekom
i dipl. ing. Vladimirom Lindićem. Voditelj
poslova, terenskih istraživanja te definiranja tipova
šuma bio je dr. sc. Dražen C e s t a r, voditelj Odjela za
tipologiju šuma. Izradili smo karte šumskih zajednica,
tipova tala i ekološko-gospodarskih tipova šuma za
cijelo područje Uprave šuma Požega tj. za sve gospodarske
jedinice. Tada je na terenu, u nazočnosti D. Cestara,
i u karte mjerila 1 : 25 000 ucrtan, među ostalim i
tip šume II-E-11. Prema tomu, tip šume II-E-11 je u
Slavonskom gorju ustanovljen i kartiran još 1986. godine
u Gospodarskoj jedinici “Južna Krndija” (arhiva
Uprave šuma Požega). Od onda do danas prošla je 21
godina i nije reagirao nitko od tipologa (ni Pelcer ni
Martinović) do ove godine. Zar je moguće da oni nisu
znali što se događa u tipologiji pod vodstvom D. Cestara?!.
Stoga Pelcerova tvrdnja “naknadno ubačeni”,
“slavonski” kojega on naziva “paratip II-E-11” nije
osnovana.


Prilikom terenskih radova na intenzivnom kartiranju
imali smo teškoća u “prepoznavanju” tipa II-E-11.
Stoga smo 2000. godine predložili Upravi šuma Požega
jedan istraživački zadatak, kojim bi pokušali iznaći
florne parametre za lakše i bolje “prepoznavanje” tipa
II-E-11 na terenu. Dodatni je povod istraživanju flornoga
sastava predstavljala informacija s terena o činjenici
da su u ovaj tip, iz različitih objektivnih razloga,
uključene i različite šumske zajednice. U dogovoru s
voditeljem Odjela i članom povjerenstva za znanstveni
rad mr. sc. Jurjem Zelićem, te tipolozima Uprave šuma,
ponovili smo kartiranje samo tipa II-E-11 u gospodarskoj
jedinici “Južna Krndija”. Time smo poboljšali
Kartu, jer smo jedan dio tipa II-E-11 razvrstali u druge
tipove. Nismo mijenjali tipologiju šuma, već smo
točnije ucrtali granice tipova na terenu.


U Zaključku (str. 374., odlomak 4) Pelcer navodi da
nije objavljen rukopis V. H r en a o tipološkim istraživanjima.
To nije točno. Objavljen je u Šumarskom listu
br. 6–9, str. 351-363, 1991. godine pod naslovom: “Tipološka
istraživanja – historijat, sadašnjost i pravci