DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 84     <-- 84 -->        PDF

AKTUALNO


CRVENO JEZERO – ZAŠTIĆENI SPOMENIK
PRIRODE NA POŠTANSKOJ MARKI


Nakon stanke od gotovo tri godine, Hrvatska pošta
obdarila nas je jednim uspjelim izdanjem kojim se promiču
nacionalne vrijednosti. Riječ je o Crvenom jezeru
kod Imotskog, zaštićenom spomeniku prirode, jednom
od dvaju “plavih očiju u kršu Dalmatinske zagore”
(Božičević 1992). Poput marke posvećene Nacionalnom
parku Risnjak (2004) i ova je marka izdana u
obliku bloka veličine 112x73 mm, tehnikom višebojnog
offsetnog tiska čakovečkog Zrinskog. Autori likovnog
rješenja marke poznati su dizajneri iz Zagreba, Orsat
Franković i Ivana Vučić. Nominalna vrijednost
bloka-marke je 10,00 kuna, a u promet je stavljena 8.
lipnja 2007. u nakladi od 30.000 primjeraka.


Prema tekstu poštanskog prospekta, koji potpisuje
direktor Turističke zajednice Imotski i njegov dogradonačelnik
Luka Kol o v r at (isti je i autor fotografije na
bloku), Crveno jezero je jedno od najdubljih kraških
jezera, koje je nastalo tektonskim urušavanjem i mlađeg
je geološkog postanka. Oblika je elipse 213x190 m, dok
promjer jezera na površini vode iznosi oko 180x150 m.
Impresivna je njegova dubina, koja se kreće od 250 do
gotovo 300 m, što je usko povezano s kišnim odnosno
sušnim razdobljem. Za razliku od susjednog Modrog jezera,
ono nikada ne presuši, dok sama oscilacija vode
jedva da prelazi 20 m.


Okomite strane jezera, posebno one sa sjevera i zapada,
obojene su crvenicom, pa otuda i naziv jezera.
Zbog stalnog rušenja stijenja (posebno za potresa u
Drugom svjetskom ratu 1942. g., kada su se ogromne
količine materijala urušile u jezero) ronilačka ispitivanja
jezera mogu biti vrlo opasna. Prva preciznija mjerenja
Crvenog jezera obavio je akademik Josip Roglić
1937. g., a posljednja 1998. kada je utvrđena dubina od
281 m, koja i nije konačna. Prema riječima Kolovrata,
jezero je golemi vodospremnik pitke i bistre vode, u
koji se sa sjeverne strane ulijeva rijeka ponornica, kroz
otvor promjera dvadesetak metara. Postoje vjerodostojni
podaci da su za Drugog svjetskog rata u Crveno jezera
pala dva američka bombardera, kada je u hladnoj vodi
jezera našlo smrt najmanje 15 savezničkih vojnika?


“Potraga za izgubljenim Gavanovim blagom” ime je
zanimljive ronilačke priredbe, koju već niz godina za
redom organizira prvih dana lipnja imotska turistička
zajednica. O čemu je riječ ispričat će predsjednik tamošnjeg
ronilačkog kluba i glavni organizator m


es


tacije, nitko drugi do Luka Kolovrat: Prema legend


i u


davna vremena na mjestu jezera bili su raskošni dvori
Gavana i njegove žene. Oni su bili škrti i oholi. Kada je
anđeo u liku prosjaka s dvoje djece upozorio Gavanovicu
na Božju milost i pravednost, ona mu grubo i posprd


no reče:”Što će mi Tvoj Bog dok je
meni Gavan moj”. U taj čas Božjom
kaznom potrese se zemlja, dvori s
okolicom i svim stanovnicima propadnu
duboko u provaliju, u kojoj
nastane jezero, a i danas se iz dubine
Crvenog jezera u noćnim satima
mogu čuti Gavanovi bolni jauci”.


Iz ostavštine hrvatskog književnika
Josipa Eugena Tomića 1884.


g. sačuvani su ovi stihovi o misteriju
Crvenog jezera:
“...Tu, po tamnoj, gluhoj noći
Ako srca imaš proći,
Uz vilinsku čut ćeš ciku,
Vukodlaka strašnu riku
Dok nad vodom vještice
Ko plamteće zube krijese...”


Drugo “plavo oko” u kršu Dal


matinske zagore je Modro jezero.


Slika 1. Prigodna omotnica prvoga dana (FDC) poštanskog bloka smotivom


Crvenog jezera To je također golema provalija, vr