DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 85     <-- 85 -->        PDF

tača nastala urušavanjem vapnenca
iznad podzemnih kraških šupljina,
kakvih ima više oko Imotskog, iznad
Blata kao i u samom Imotskom
polju. Za razliku od Crvenog jezera,
za sušnih godina Modro jezero
potpuno izgubi vodu, a zaravljeno
dno postaje odličan teren za nogometno
igralište. Ovisno o kiši i vodostaju
jezera (dubina jezera iznosi
oko 100 m) u špici turističke sezone
u Modrom se jezeru održavaju
spektakularni skokovi, a ljeti se dodatno
na njemu organiziraju veslanje
u kanuima i kupanje. Krajem
svibnja ove godine skakalo je više


Slika 2. Zbog sČČe yepote. m.sti.nosti Crveno jezero je p.dmet ;;;č;:;n.a. 1 Č


padobranaca u Crveno jezero, kao


(Foto: Vladimir Pfeifer)


sastavni dio turističke ponude.


Sve nabrojene priredbe i legende vezane uz Crveno nove dionice autoceste Zagreb–Dubrovnik, od Dugoi
Modro jezero iz godine u godinu privlače sve više polja do Šestanovca, kao i proširenje ceste Šestanoposjetitelja,
uključujući i organizirane skupine stranih vac–Zadvarje–Dubci.
gostiju iz Makarskog primorja. Značajan doprinos razvoju
turizma ovoga kraja dalo je ljetošnje otvaranje Alojzije Frković


PETAR KLEPAC – LEGENDARNI ŠUMSKI DIV
ČABARSKOG KRAJA DOBIO SPOMENIK


Na magistralnoj goranskoj cestovnoj prometnici, nu gredu koja je u duljinu mjerila 4,5 m, u širinu 0,85 m
koja povezuje Čabarski kraj s Delnicama i autocestom i u visinu 0,20 m. “Tu je gredu Petar Klepac sam iz gore
Rijeka–Zagreb, ima relativno malo kiparskih ostvarenja
na otvorenom. Mahom su to kameno-betonska
ostvarenja niske umjetničke vrijednosti, a podignuta
su iza Drugog svjetskog rata u čast poginulim borcima
NOB-a i/ili žrtvama fašizma. Od ljeta ove godine, točnije
od 20. srpnja 2007., ubavo goransko mjestance
Mali Lug, što se prostrlo podno Svete gore kraj Gerova,
krasi jedan novi spomenik podignut Petru Klepcu


– legendarnom šumskom divu Čabarskog kraja. Spomenik
je uz potporu mjesne Šumarije Gerovo, Uprave
šuma Podružnice Delnice, podigao Grad Čabar, a svečano
otkrio njegov gradonačelnik i gospodarstvenik
Marijan Filipović. Spomenik izrađen u drvu djelo je
već poznatog kipara Marijana Leša iz Gerova.
Kako to piše na informativnoj ploči, Petar Klepac legendarni
je junak ovoga kraja, u kojega su ljudi predajom
i maštom ugradili najbolje osobine goranskog
čovjeka: hrabrost, otpornost na nedaće, bistar um, plemenitost,
smisao za humor. Spomenik je podignut na temeljima
Klepčeve rodne kuće, nekadašnje “jednokatne
bjelanice”, na kojoj je sve do nedavna iznad ulaznih
vratiju bila uklesana 1712. g. Krajem 19. st. prilikom
svojih putovanja po Gorskom kotaru, Dragutin Hirc
zabilježio je da je u toj kući stanovao jedan od Petrovih Č 1. Novo podignuti spomenik iSČ Klepcu u Malom Lugu,
nasljednika, Andrija Klepac, koji mu je pokazao drve-rad kipara Marijana Leša (Foto: Alojzije Frković)




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 86     <-- 86 -->        PDF

donio na ramenima”, zapisat će
Hirc u svom putopisnom djelu Gorski
kotar – slike, opisi i putopisi
(Zagreb 1898), a kipar Leš vjerno
oblikovao u drvetu. Sam spomenik
odaje čovjeka srednjeg rasta, jakih
pleča i nogu. Na sebi ima “koretac”,
podužu kabanicu, na nogama cokule,
a na glavi seljačku kapu. Greda
koju nosi doimlje se masivnijom i
težom od samog nosača. O pasu mu
visi zvonce, koje, ako želite dobiti
malo snage i puno dobrote, slobodno
primite u ruke i pozvonite!


Gora, koju spominje Hirc je već
spomenuta Sveta gora, tradicionalno
proštenište Gorana i Primoraca


crkvi Majke Božje Svetogorske Slika 2. Informativna ploča ispred rodne kuće šumskog diva u Malom Lugu


(spomendan 18. srpnja), od koje je
junak naše priče primio čudesnu snagu kojom je pomagao
slabima i nesretnima, protjerivao neprijatelje.
Pit’ r Kljep c na svete guore sedi
Guova me med uobauk’me puava.
Kljep’c Pet’ r na svite guore sedi
hmazane nagi se v Koupo namaka
i ribice me med prst me plišejo
i vejverce ga po hrpte čisejo
a za rokame
z rokame se pa mešice tera.
Anka Žagar: Pit’r Kljep’c na Svite guore sedi
U Klepčevo vrijeme glavni neprijatelji bili su Turci,
koje je nemilice proganjao spašavajući siromašni puk
od njihovih provala i pljački. Za ta i druga plemenita
djela, posebno za junaštvo i neustrašivost, car mu je
Leopold dodijelio titulu plemića. “Kuća u Malog Lugu
imala je cimer sa njegovom slikom i legendom: Plemeniti
Petar Klepac” (Hirc 1898). Jedna od gerovskih legendi
o svom divu govori da je i danas na Grobničkom
polju ponad Rijeke moguće naći “Klepčev kamen”
dug 1,5 m i “koju centu težak”. Donio ga je na polje na
ramenu s okolne platačke strane da bi na njem, noseći
duge, mogao odmoriti!
Priču o šumskom divu Petru Klepcu okončat ćemo
stihovima na izvornom gerovskom govoru domaćeg
pjesnika Zlatka Pochobradskog, koje je pročitao
na svečanosti otkrivanja spomenika u Malom Lugu 20.
srpnja 2007.:
Prebedile smo Pitra Klipca
Atrganele smo ga
zs naguvega stulejtnega sna.
I zdej staji te, pred name,
prheftan za svaji uognjišče,
svuj dum.
Kaj zdej misleš, Pitr?


(Foto: Alojzije Frković)


Je še lepa tvaja dalina?
Je še šemna tvaja šemna šuma?
So ledi te pret tabo
tvaji ledi.
Se ti vajneh?
Stajiš ćrn i zagarjen
s gredo na pličeh.
Šuteš.
Glidaš nuve svejt pret sabo.
Virješ vajn
i virje uon vate?
Greda je teška
ku i ževat,
al nuoset se muore.
Marda jo buš dou nam
da je i mi mauo nusemo.
Da i mi nusemo svajo gredo,
Svaju pakuro.
D ns spik stajiš pred name
zs so svajo snago i lepato.
A jest nadan se mislen
da bu tvuj krik ževuota
živeu i čez nas.


Alojzije Frković
Korištena literatura
Crnić, A. (1981). Suvremeni pjesnici Gorani. U:
Gorski kotar (ur. Josip Šafar), str. 941–961.
Fond Knjige Gorski kotar, Delnice.


H i r c , D. (1898). Gorski kotar. Slike, opisi i putopisi.
Knjižare Lav. Hartmana, Zagreb, str. 175.
Malnar, Ž. i sur. (2005). Sveta gora Gerovska. Mati


ca Hrvatska, ogranak Čabar i Spectrum d.o.o.
Delnice, str. 64.
). Dežela


Ožbolt, A. (1974). Petra Klepca, Ljubljana.