DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 9 <-- 9 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKO ODREĐENJE PANONSKIH BUKOVO-... Šumarski list br. 9–10, CXXXI (2007), 407-429 Slika 2. Klimatski dijagrami prema Walteru za meteorološke postaje za Krapinu (Macelj), Puntijarku (Medvednica) i Zvečevo (Papuk) Figure 2 Climatic diagram according to Walter for meteorological stations Krapina (Macelj), Puntijarka (Medvednica) and Zvečevo (Papuk) METODE ISTRAŽIVANJA – Methods of research Zbog nedovoljne istraženosti cjelokupnoga areala bukovo-jelovih šuma između Save i Drave, heterogenoga snimanja i očitih razmimoilaženja u nazivlju i determinaciji vrsta odlučili smo se za vlastito snimanje većega dijela tih šuma. Za istraživačke plohe odabrane su sklopljene sastojine prosječne po ekološkim uvjetima i s manjim gospodarskim utjecajem. Opći se antropogeni utjecaj ne može izbjeći, poglavito na Medvednici. U istraživanjima smo primijenili klasičnu srednjoeuropsku fitocenološku metodu (Braun-Blanquet 1964) na temelju koje smo u tablici 1 prikazali 25 snimaka. Snimci 1–9 i 24 potječu s Medvednice (od toga snimci 4–6 i 24 preuzeti su iz rada Dob r ovi ć i dr. 2006), snimci 10–14 s Maclja, a 15–23 i 25 s Papuka. Teren je uglavnom ravnomjerno pokriven, a snimljen je u svib nju, lipnju i početkom srpnja 2007. godine. Površina snimaka iznosila je 400–900 m2. Nazivlje biljaka preuzeto je iz Nikolićevih radova (1994, 1997, 2000), a mahovine nismo određivali. U radu smo proveli klasičnu sintetsku razradu fitocenoloških snimaka te njihovu multivarijantnu analizu uz pomoć statističkoga paketa Syn-tax 2000 (Podani 2001). Primijenjene su dvije metode multivarijantne statističke analize: klasterska analiza i multivarijantno skaliranje. Zbog ograničenosti prostora prikazan je samo dio rezultata statističke analize, no metode su pokazale gotovo jednak rezultat, poglavito u raščlanjenosti asocijacije. U tablici 2 uspoređena je nova asocijacija sa srodnim asocijacijama iz područja istraživanja i šire okolice. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA – Research results and discussion Florni sastav. U 25 fitocenoloških snimaka ukupno je utvrđeno 135 vrsta, od kojih se 116 pojavljuje u dva ili više snimaka. Broj vrsta na snimcima iznosi od 17 do 64, prosječno 42, što se može ocijeniti prilično bogatim i stabilnim flornim sastavom. Od drveća i grmlja raste 20 vrsta. Prema sociološkoj pripadnosti 13 vrsta ili 10 % pripada svezi Aremonio-Fagion (Ht. 1938) Törok, Podani & Borhidi 1989, a najprošireniji su elementi ostalih jedinica unutar reda Fagetalia Pawl. in Pawl. et al. 1928, i to 60 vrsta s 45 %. Od ostalih vrsta 8 % pripada redu Adenostyletalia G. et J. Br.-Bl. 1931, 5 % redu Quercetalia pubescentis Klika 1933, 8 % razredu Querco-Fagetea Br.-Bl. et Vlieg. 1937, 10 % razredu Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. 1939 emend. Zupančič (1976) 2000, a ostatak od 14 % ostalim jedinicama. Od vrsta sveze Aremonio-Fagion redovito i s velikom pokrovnošću nalaze se vrste Festuca drymeia i Polystichum setiferum, u velikoj većini snimaka Cyc lamen purpurascens i Cardamine waldsteinii, dok su nešto rjeđe Daphne laureola, Ruscus hypoglossum i Aremonia agrimonoides. Na Maclju i Medvednici bilježimo vrste Cardamine enneaphyllos, Lamium orvala, Cardamine trifolia i Knautia drymeia subsp. drymeia koje na Papuku ovom prilikom nismo našli. S druge strane na Papuku u predjelima Jovanovice dosta je česta Asperula taurina. Takvi su odnosi očekivani i utvrđeni su i u nižem pojasu bukovih šuma (usp. Vukelić i Baričević 2003). Od vrsta sveze Aremonio- Fagion u prijašnjim istraživanjima u panonskim bukovo-jelovim šumama zabilježene su Erythronium dens-canis (Horvat 1938, Medvedović 1990), Vi- cia oroboides, Primula vulgaris, Hacquetia epipactis (Medvedović 1990), Calamintha grandiflora (Medvedović 1990, Vukelić i Španjol 1990), no na istraživanim plohama nismo ih našli. |