DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 93     <-- 93 -->        PDF

unutar šumskih sastojina, ali najviše uz sastojine smreke
i jele, tj. na njihovim rubnim dijelovima koji se odlikuju
velikom osvijetljenošću, ali su i to na ovom prostoru
najvlažnija staništa. Riječ je o hrpama odležanog
granja smreke, dijelom i njezinih debljih oblica, koji su
zasjenjeni jer su prekriveni nešto višom zeljastom vegetacijom
u kojoj prednjači veliko lišće lopuha (Petasites
hybridus L.). Deblji sloj granja osigurava zadržavanje
vlage i dobru zasjenu. Plodna tijela gljiva razvijaju
se na površini tog napola trulog drvenog materijala.
Slično stanište nazočno je i neposredno uz lijevu
obalu rijeke Dobre, tek kojih desetak metara nizvodno,
gdje se plodna tijela gljiva razvijaju također na napola
trulim granama i oblicama raznog drveća, koje je u
obliku nanosa donijela visoka voda Dobre i koje tu leže
nekoliko godina.


Na tom staništu raste u manjoj populaciji mala i neobična,
u nas do sada rijetka vrsta Sarcoscypha occidentalis
(Sow.) Sacc. Otkrivamo je najčešće po njezinoj
crvenoj boji gornjeg dijela ljevkastog plodišta, koje


izrasta na oko 1–2 cm visokom i bijelom stručku s površine
trulog drveta. Gljive rastu u blizini tla na površini
ovih drvenih dijelova koji neposredno leže na tlu.
Gljiva se razvija od rujna do prosinca.


Na istom staništu otkrivena je i mala neobična gljiva
iz porodice Aphyllophorales, vjerojatno Cyphella
digitalis Pers. u ovećoj populaciji. I ona raste na površini
napola trulih grana smreke koje se nalaze u donjim
dijelovima hrpe. Čaškasta plodišta su 10–12 mm promjera
i imaju nekoliko milimetra visok držak kojim su
prirasla za podlogu.


Na sličnim šumskim staništima u blizini Lividrage
tijekom mjeseca listopada otkrivena je i mala gljivica
Nidularia deformis (Villd. Pers.) Fr. Et Nordholm. Jedan
primjerak rastao je na površini debele kore smreke,
koja je naličjem ležala na tlu, na hrpi u blizini glavne
prometnice.


Tekst i fotografije:
Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.


IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA


JESEN U LICI – POSJET HŠD-a OGRANAK ZAGREB


9. TRADICIONALNOJ IZLOŽBI
Ideja o posjetu izložbi “Jesen u Lici” sa zadovoljstvom
je prihvaćena još proljetos na jednom od naših
redovitih druženja četvrtkom. Podijeljena su zaduženja
i za organizaciju našeg programa naišli smo na podršku


na podr
svih koji su trebali biti uključeni: UŠP Gospić i njihov


ić i njih
Ogranak HŠD (glavni pokrovitelj), Šumarski fakultet
(ustupak autobusa) Viševica – komp d.o.o. Zagreb (za
posjet D.I. Perušić), te Memorijalni muzej Nikola Tesla
(za posjet u vrijeme velike frekvencije posjetitelja).
Interes za ovaj izlet bio je velik, što dokazuje broj
od 40 sudionika, koji su u subotu 6. 10. u 7 sati unatoč
kiši (koja nas je pratila cijeli dan) napunili autobus za
Liku. Ovaj put, uz nas starije, bila je i grupa radno aktivnih
članova, što nam je posebno drago.
Po predviđenom programu sastanak sa domaćinima
bio je u D.I. Perušić – pogonu Viševica komp d.o.o. iz
Zagreba. Tu su nas dočekali predstavnici UŠP Gospić
Ivan M a t a s i n dipl. ing. (ujedno i predsjednik HŠD-a,
ogranak Gospić) i Stjepan Gr o s p ić dipl. ing., te Ivan
D u j m o v i ć dipl. ing. upravitelj pogona Perušić.
Nakon pozdravnih riječi predsjednika Matasina, s
proizvodnim programom pogona Perušić upoznao nas
je gosp. Dujmović.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Viševica – komp d.o.o. Zagreb ima dva proizvodna
pogona: Mahično-Karlovac i Perušić. U Perušiću je
zaposleno 150 radnika, koji s modernom tehnologijom
prerade 55 000 m3 bukove oblovine. U Mahičnom se
prerađuje 15 000 m3 oblovine hrasta i bukve, te obavlja
impregnacija pragova.


Glavni proizvod pogona Perušić je izrada bukovih
željezničkih pragova za potrebe HŽ i izvoz. Potražnja
za ovim proizvodom izuzetno je velika, tako da plasman
proizvodnje pogona Perušić od 200 000 komada
pragova nije upitan.


Pragovi se proizvode u modernom pogonu pilane
opremljonim dvjema sofistificiranim tračnim pilama
LBL Brenta CD, kakve do sada sudionici izleta nisu
imali prilike vidjeti.


1Č:S. Grospić, I. Matasin i I. Dujmović


Iako je ova subota, zbog produljenog vikenda uoči
Dana neovisnosti bila neradna inž. Dujmović organizirao
je demonstraciju rada pile. Šest alata – pila sinkronizirano
obrađuju trupac, tako da postrani materijal
(kora sa okorkom) bude odmah samljevena, a ostale
pile režu piljenice različitih debljina, svodeći trupac na
dimenzije praga. Brzina proreza i okretanja trupca je
tako velika, da je teško registrirati proces rada.


Na ovim strojevima rade mladi školovani i informatički
obrazovani radnici, jer su sve faze rada kompjuterizirane.
Radnik u svojoj kabini u svakom momentu
raspolaže sa svim parametrima trupca i joystickom
određuje funkcije pile.


Piljevina i mljeveni postrani materijal ne ide u ventilaciju,
već se postranom trakom odvodi na sita, gdje
se odvaja dio za energiju od dijela za daljnju preradu
(pelete).


Uz pragove, kao glavni proizvod, pogon proizvodi
bukove drvne elemente, isključivo suhe i hoblane.


Osim ove proizvodnje, u pogonu Perušić obavljaju
se završni radovi na montaži postrojenja za proizvodnju
peleta. Predviđeni kapacitet je 4 tone na sat, a koli


ka je to energetska vrijednost najbolje pokazuje podatak,
da 2,2 kg peleta energetski zamjenjuje 1 litru loživog
ulja, sa znatno manjim negativnim utjecajem na
okoliš. U proizvodnji peleta koristit će se tehnologija
sušenja piljevine zagrijanim zrakom na 350 °C. Iz vlastite
proizvodnje osigurano je 80 % sirovine.


Pogon Perušić impresionirao nas je svojom tehnologijom,
a ja sam u sjećanje vratio uspomenu na stari
DIP iz 1978. g, u kojem sam tada bio direktor. Koliko
promjena i napretka u manje od 3 desetljeća!


Zahvalili smo inž. Dujmoviću i zamolili ga da izruči
naše pozdrave i zahvalu na prijemu vlasniku gosp.
Zdravku Žuži dipl. ing.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2007 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Na putu za Memorijalni muzej Nikole Tesle u Smiljanu,
na poziv domaćina svratili smo na doručak u restoran
“Maki” na ulazu u Gospić, vodeći računa da u
dogovoreno vrijeme u 12 sati budemo u muzeju, jer su
zbog velike gužve termini programirani.


S:==:kuće


U pratnji mlade voditeljice pregledali smo prošle
godine (povodom 150 obljetnice rođenja) obnovljeni
muzej velikog znanstvenika i genija, koji je svojim
izumima preduhitrio vrijeme i zadužio čovječanstvo.
Nove postave, moderno opremljene, s mogućnosti prikaza
njegovih otkrića, omogućuju posjetiteljima uvid
u život i djelo ovog velikana.


Zahvalili smo kustosu gosp. Mili Čoraku i simpatičnoj
voditeljici te se uz pratnju kiše uputili do gospićkog
Sportskog centra, gdje se održava izložba “Jesen
u Lici”, godišnja gospodarska, turistička i kulturna
manifestacija.


I ove godine, velik broj izlagača predstavio je svoje
poljoprivredne, prehrambene, uporabne i ukrasne proizvode,
koji obilježavaju specifičnost ličkog kraja. Uz
domaće izlagače povećana je zastupljenost izlagača iz
ostalih krajeva Hrvatske kao i onih iz susjednih država.
Ova izložba, uz ostalo, ima za zadatak predstaviti


nekadašnji način življenja na ovim prostorima, da prezentacijom
starih zanata, etnogrfskih zbirki, tradicijskih
delicija te pjesmom i plesom, podsjeti na vremena
koja ne treba zaboraviti.


Na izložbenom prostoru HSP Gospić, koji se nalazi
izvan glavnog izložbenog prostora, ispod za tu priliku
napravljene nadstrešnice u šumarskom stilu, bila je
povećana gužva, jer je kiša “stjerala” veći broj ljudi na
relativn
relativnrelativno
oo mal
malmali
ii prostor
prostorprostor.
.. No
NoNo,
,, t
tto
oo nij
nijnije
ee smetalo
smetalosmetalo.
.. Izletnici su
se pomiješali s gostoljubivim domaćinimau ugodnom


ivi do aćini a u
druženju, a lovačkog gulaša i a o je sve.


aša i vin
vinvina bil
bilbilo je za


Tu su bili i naši stari prijatelji, kolega Iva Vu k e l
i ć , Mate Š a b a n i Jure S t o p i ć , a šumar i slikar
Karlo Posavec imao je svoj štand s izlošcima vlastite
izrade.


Pregledavanje brojnih štandova, s mogućnošću kušanja
ličkih delicija, tambure, pjesme i plesovi na tri
lokacije, od kojih na jednoj tamburaški sastav šumara,
davali su poseban “štimung” i ugođaj sajmu.


Na šumarskom izložbenom prostoru bili smo nazočni
predavanju koje je organizirao Odjel za uređivanje
šuma UŠP Gospić, na čelu sa dr. sc. Augustinom
M eš t r o v i ć e m dipl. ing., a prezentirao ga je mladi
uređivač Ivica S e r d a r dipl. ing.