DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 110 <-- 110 --> PDF |
rištena u razne svrhe (stanovi za podvornike, internat za učenike i dr.). U Domovinskom ratu zgrada je teško oštećena. Pred nekoliko je godina srušena i na tom je prostoru uređeno parkiralište. Profesori šumarskih predmeta prvoj generaciji bili su šumarski inženjeri s bogatim praktičnim iskustvom: Tomo Bikčević (predavao uređenje šuma, ...), Ante D u i ć (matematika, ...), bio je ujedno i direktor škole, Ladislav H a n g (geodezija, ...), Slavko L o vr i ć (lovstvo i ribarstvo, ... slika 9) i Ivan Š a v o r (iskošišćivanje šuma, ...), koji je ujedno bio zamjenik direktora i razrednik, a nadzirao je rad kuhinje i prehrane u dvorišnoj zgradi. Profesori opće obrazovnih predmeta bili su većinom iz obližnje rakovačke Gimnazije. Po sjećanju učenika ruski jezik predavala im je Ruža Hang, prof., supruga L. Hanga. Zanimljivo je da su dvorišta Šumarske škole i Gimnazije u početku bila odvojena zidom. Životopisi navedenih šumar r skih inženjera objavljeni su u Slika 9. Slavko Lovrić Hrvatskom šumarskom životopisnom leksikonu (Tutiz leksika, knjiga 1–6, Zagreb 1996–2003) osim za Antu Duića, koji smo posebno prikazali u ovom radu. Opširan životopis Ivana Šavora (slika 10) objavljen je kao nekrolog u Šumarskom listu br. 7–8, 2005. Propisanih udžbenika nije bilo pa su se tada u nastavi predmeta šumarske struke koristili udžbenici Šumarskog fakulteta i postojeća šumarska literatura. Spomenimo vrlo kvalitetan i opsežan Šumarski priručnik I. i II. s ukupno oko 1600 stranica, koji je tiskan u Zagrebu 1946., a priredilo ga je Mini Slika 10. Ivan Šavor starstvo poljoprivrede i šumarstva NR Hrvatske. Predmeti šumarske struke dopunjavani su praktičnim vježbama i terenskom nastavom, koja se redovito održavala, a učenici su obavljali i i obveznu ljetnu praksu u šumarijama diljem Hrvatske (doznake, otprema, geodetska mjerenja, lovni objekti, uredski poslovi ...). Organizirano je i nekoliko stručnih ekskurzija (Gorski kotar, Crikvenica, Dubrovnik, posjet Šumarskim škola- ma u Splitu i Sarajevu ...). Nakon završenog školovanja 1949. većina od 36 šum. tehničara prve generacije ostala je vjerna svojoj šumarskoj struci. Oni su dali značajan doprinos organizaciji i razvoju šumarstva u Hrvatskoj u godinama nakon II. svjetskog rata, kada je to bilo najpotrebnije. O tome ćemo saznati više iz njihovih životopisa koji su sastavni dio ovog rada. Tijekom zaposlenja neki su nastavili školovanje na višim školama i fakultetima u ekonomskoj struci (10) i šumarstvu (1). ANTO (ANTE) DUIĆ (1904–1993), dipl. ing. šum., prvi direktor Šumarske škole u Glini i Karlovcu Anto (Ante) Duić, rođen je u Docu kod Travnika (BiH) 26. 3. 1904. Sin je Josipa i Mare r. Mijatović. Hrvatske je narodnosti, rimokatolik. Osnovnu je školu završio kod časnih sestara u Docu, a klasičnu gimnaziju kod franjevaca u Visokom. Nakon školovanja godinu je dana radio u Trgovačkoj školi u Gradačcu. Slika 11. Anto Duić Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1930. Pri kraju studija bio je predsjednik Udruženja studenata šumarstva u Zagrebu. Nakon diplomiranja zaposlio se kod Otočke imovne općine u Otočcu, zatim u Korenici. God. 1932. postavljen je za činovničkog pripravnika kod Kotarskog načelstva u Samoboru, gdje je unapređen za šum. pristava, a 1938. premješten je Kotarskom načelstvu u Delnice kao kotarski šumarski referent i viši šum. pristav. Početkom II. svjetskog rata premješten je u istom svojstvu u BiH kod Ravnateljstva državnih šuma u Mostar, a 1943. u Travnik. Tada je pristupio NOB-u, gdje se je nalazio do kraja rata. Tijekom 1945. radio je u Okružnom NO Pokupje. Od 22. 12. 1945. do 30. 10. 1946. bio je načelnik Općeg odjela u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu. Zaslužan je što je u tom razdoblju Ministarstvo donijelo rješenje o osnivanju Šumarske škole u Glini, kako bi se zadovoljile potrebe za šumarskim tehničarima. Dana 30. 10. 1946. imenovan je direktorom netom osnovane Šumarske škole u Glini. Uz to predavao je i matematiku. Kada je škola 1947. premještena u Karlovac ostao je i dalje direktor škole do zaključno 1949/50. šk. god. Prema dostupnim podacima na Šumarskoj školi u Karlovcu nastavio je raditi do 15. 4. 1951., a zatim je 6 mjeseci radio u ŠG Papuk, Osijek i ponovno kraće vrijeme do 1. 12. 1951. u Šumarskoj školi Karlovac. Od prosinca 1951. do ožujka 1956. bio je upravitelj Šumarije Karlovac, koja je do 1954. radila u sklopu |