DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 113 <-- 113 --> PDF |
Rukavina Ivan, (Klanac, Gospić, 1930), šum. teh. Radio je u DI Ogulin, Pilani Lučice (Delnice) i ŠG Nova Gradiška (Šumarija Nova Kapela; Sekcija za uređivanje šuma). Nakon toga do umirovljenja 1983. radio je kao referent za iskorišćivanje šuma u Šumariji Lipik. Živi u Lipiku. Rušak Vjekoslav, (Plavšinac, Novigrad Podravski, 1924 – Koprivnica, 2003), šum. teh. Radio je u Šumarijama Bjelovar i Sokolovac, a nakon toga do umirovljenja 1984. u Šumariji Koprivnica pretežito kao referent uzgajanja šuma. Preživio je Bleiburg i Križni put. God. 1974. primio je Zlatnu plaketu ŠG Koprivnica. Špal j Marijan, (Vojnić, 1930), šum. teh. Radio je u ŠG “Požeška gora” Požega na poslovima uređivanja šuma i kao zamjenik upravitelja Šumarije Kamenska. Od 1955. do umirovljenja 1991. radio je kao poslovođa uzgajanja šuma i kao upravitelj Šumarije Lipik. Član je lovačkog društva “Jelen” u Lipiku i HŠD-a Ogranak Bjelovar. Živi u Lipiku. To m ac Ivan, (Ivić), (Delnice, 1931 – Ljubljana, 1990), šum. teh., ekonomist. Radio je u Šumarijama Lokve i Fužine. a 60-ih godina u ŠG Delnice na kategorizaciji terena i normiranju u eksploataciji šuma. Nakon toga radio je u Radnoj zajednici ŠG Delnice, zatim kao predsjednik Izvršnog vijeća Općine Delnice, direktor Zajedničkih službi ŠG Delnice, te kao direktor Poslovne zajednice drvara i šumara “Goranka” u Delnicama. Umro je u Ljubljani 1990. nakon prometne nesreće. Primio je brojna priznanja i odličja, posebno kao osnivač i organizator natjecanja šumskih radnika. Završio je Višu ekonomsku školu u Puli. Tr b oj evi ć Rade, (Jezero, Plaški, 1926), šum. teh. Radio je kao pripravnik u Šumariji Udbina, poslovođa sječine u DIP-u Ogulin – Pogon Plaški (1951–1960), glavni poslovođa u Šumariji Plaški (1960–1964) i Šumariji Jasenak (1964–1966), te od 1966. do umirovljenja 1985. kao glavni poslovođa iskorišćivanja šuma u Šumariji Plaški. Živi u Klupcima kod Loznice (Srbija). Truhli Dragan, (Čazma, 1929), šum. teh. Preživio je Bleiburg i Križni put. Radio je u DIP-u Glina, Karlovcu, Šumarijama G. Draganac, Nova Rača, Jablanac i Okučani. Odlazi u BiH gdje radi u ŠG Zavidovići, te Šumskim upravama Olovo (upravitelj) i Tešanj. Nakon u toga radi u uu Hrvatskoj u DIP-u Dugo Selo (pilana) i 24 i godine u “Geofizici” u Zagrebu do umirovljenja 1987. Amaterski slikar (Grupa 69). Suautor je knjige PREVARENE DUŠE (domobranstvo u II. svjetskom ratu). Bavio se atletikom i bio uspješan u trčanju. Tr u h ly Vjekoslav, (Čazma, 1927), šum. teh., dipl. De Vry Institute. S bratom Draganom preživio je Bleiburg i Križni put. Radio je u Drvnoj industriji Belišće. God. 1951. emigrirao je u Australiju. Radio je kao tehničar na Sveučilištu u Canberri i kao Technical Officer u Šumarskom institutu u Canberri. Diplomirao je na De Vry institutu tehnologiju elektronskih operacija i računarsku kontrolu. Od 1968. radio je u Canadi, Bavio se atletikom i bio uspješan u trčanju. Živi u Canadi i Hrvatskoj. Uzelac Bogdan, (Gor. Vrhovine, 1930–2003), šum. teh. Radio je na Visu, zatim je bio upravitelj Šumarije Kosinj (1952–1954), komercijalni direktor DI Perušić (1954–1956), direktor DI Vrhovine (1956–1969), te poslovođa mehanizacije u Šumariji Vrhovine do umirovljenja 1988. V l a s t e l i ć Anton, (Bribir, 1927 – Rijeka, 2003), šum. teh. Radio je u Šumariji Novi Vinodolski najprije kao revirnik od 1950. do 1980., te kao upravni referent do umirovljenja 1988. Dobio je Zahvalnicu Crvenog križa Hrvatske i Zahvalnicu Saveza antifašističkih boraca Hrvatske. Vukasović Gojko, (Mala Peratovica, Grubišno Polje, 1930), šum. teh. Zaposlio se u Planskoj komisiji NR Hrvatske u Zagrebu, zatim je radio u “Exportdrvu” u Zagrebu, Drvno-industrijskom kombinatu Sušine, Đurđenovac (pilana), te od 1957. do umirovljenja 1986. u Šumariji Lipik na uzgajanju i eksploataciji šuma. Živi u Lipiku. Zorica Frane, (Biograd n/m, 1924), šum. teh. Kraće vrijeme radio je u Rijeci i Zadru. Od 1951. do 1966. bio je referent za pošumljavanje za područja Šumarija Zadar i Biograd, a od 1966. do umirovljenja 1990. bio je upravitelj Šumarije Biograd. Zaslužan je za pošumljavanje preko 800 ha površina na obalnom pojasu od Nina do Drage, uz Jadransku turističku cestu, na obalnom pojasu Vranskog jezera, otočićima u Pašmanskom kanalu i na Pašmanu. Organizirao je zaštitu šuma od požara. Priznanja i nagrade: Šum. gospodarstva Zadar, Općine Biograd n/m. Hrvatskog lovačkog saveza, Dobrovoljnog vatrogasnog društva i Turističkog saveza Općine Biograd n/m. Živi u Biogradu n/m. ZAKLJUČAK Šumarska škola u Glini, osnovana 1946., nije imala perspektivu zbog neodgovarajućeg prostora i pomanjkanja stalnih nastavnika šumarske struke, pa je 1947. premještena u Karlovac. Danas škola djeluje pod nazivom Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac i ove godine (2007) obilježava 60. obljetnicu postojanja i rada kao značajna nastavna ustanova za edukaciju šumar ao z skih hh i drvodjeljskih kadrova. Kao dugogodišnji profe i i sor škole, autor je ovaj članak posvetio Šumarskoj školi u Karlovcu i prvoj generaciji šumarskih tehničara, koji su školovanje započeli 1946. u Glini, a završili 1949. u Karlovcu, s nadom da će podaci biti korisni za povijest šumarstva u Hrvatskoj i poslužiti kao dio dopune sadržaja objavljenih u Hrvatskom šumarskom životopisnom leksikonu i “Imeniku hrvatskih šumara” (www.sumari.hr). |