DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 18     <-- 18 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521
prijelazu male i srednje oštećenosti. Što se tiče jele indeks
oštećenosti (IO) za područje Like iznosi 61,96 %,
odnosno, taj postotak stabala jele na snimljenom području
nalazi se u stupnju oštećenosti 2.1 i većem. Od
61,96 % stabala svrstanih u stupanj 2.1. i veći, prosječno
oštećeno stablo (SO1) iznosi 46,79 % i može se
svrstati u stupanj oštećenosti 2.2. Na cijelom području


ZAKLJUČAK


Interpretacijom ICK aerosnimaka, snimljenih 27.
srpnja 2005. godine ustanovljeno je stanje šumskih sastojina
na istraživanom području (UŠP Gospić). Za cijelo
snimljeno područje na temelju sistematskog uzorka
100x100 m (po prugama snimanja) na svakoj od točaka
(uzorku) interpretirane su 4 krošnje najbliže točki
rastera, te je ukupno određen stupanj oštećenosti za
21 011 stabala. Izračunati su pokazatelji oštećenosti
(O, SO, IO, SO1), za pojedine vrste drveća, za sve interpretirane
vrste zajedno i to za pojedine pruge snimanja,
ukupno za cijelo snimljeno područje, te za gospodarske
jedinice (odjeli/odsjeci zahvaćeni snimanjem).


Na interpretiranoj površini od 5 548 ha utvrđena je
srednja oštećenost (SO) svih vrsta drveća 23,60 %, jele
37,81 %, bukve 12,61 %. Iz tih rezultata može se
zaključiti da je stupanj oštećenosti inventariziranih šu


snimanja značajna oštećenost bukve iznosi 6,56 %
(Tablica 6; Slika 16).


Prema dobivenim rezultatima istraživanja izrađeni
su kartografski prikazi (Slika 17) prostornog rasporeda
oštećenosti sastojina po gospodarskim jedinicama
(odjeli/odsjeci).


- Conclusion
ma na prijelazu male i srednje oštećenosti. Indeks oštećenosti
(IO) jele za područje Like iznosi 61,96 %, tj. taj
postatak stabala jele na snimljenom području oštećeniji
je od 25 %. Unutar 61,96 % značajno oštećenih stabala
jele, srednja oštećenost (SO1) jele iznosi 51,03 %.


Promatramo li rezultate interpretacije po prugama
snimanja, možemo zaključiti da su za sve vrste zajedno,
srednja oštećenost (SO) i indeks oštećenosti (IO)
najveći na pruzi snimanja 5.


Primjenom ICK aerosnimaka za procjenu oštećenosti
šuma dobivaju se informacije, koje se ne razlikuju
od podataka dobivenih terestrički. Aerosnimke ostaju
kao trajan dokument o tom stanju. Na aerosnimkama
se opažanja u svakom trenutku mogu ponoviti, provjeriti
i nadopuniti, a prema potrebi i nastaviti.


LITERATURA – References


Barszcz, J., J. Kozak & W. Widocki, 1993: Use
of GIS and Remote Sensing to Study the Relationships
between Forest Decline and Enviromental
Conditions in the Silesi and Beskid Mts.
(Karpaty Mts.). Zbornik referatov, Medzinarodne
sympozium, Zvolen, 129–131.


Butler, R., R. Schlaepfer, 2004: Spruce snag
quantification by coupling colour infrared aerial
photos and a GIS. Forest ecology and Management
195, 325–339.


E k s t r an d , S., 1994: Close range forest defoliation
effects of traffic emission assessed using aerial-
photography. Sci. Total Environ. 147, 149–155.


Franklin, S. E., 2001: Remote Sensing for Sustainable
Forest Management. Lewis, Boca Raton, FL.


Hildebrandt, G., H. Grundmann, H. Schmidtke
& P. Tepassé, 1986: Entwicklung und
Durchführung einer Pilotinventur für eine permanente
europaeische Waldschadeninventur.
Kfk – PEF 11, Karlsruhe, 84 p.


Hočevar, M. & D. Hladnik, 1988: Integralna fototerestrična
inventura kot osnova za smotrno
odločanje u gospodarenju gozdom. Zbornik
gozdarstva in lesarstva, 31: 93–120.


Kalafadžić, Z., & V. Kušan, 1990: Definiranje
stupnja oštećenosti šumskog drveća i sastojina.
Šum. list, 114 (11–12): 517–526.


Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R.
P e rn ar, 1993: Inventarizacije oštećenosti šuma
u Republici Hrvatskoj primjenom infracrvenih
kolornih (ICK) aerosnimki. Glas. šum. pokuse,
posebno izdanje 4, 163–172.


Masumy, A. S., 1984: Interpretationschlüssel zur
Auswertung von Infrarotfarbluftbildern für die
Waldschadens Inventur. Allgemeine Forstzeitscrift,
27:687–689.


Pelz, E. & G. Riedel, 1973: Erste praktische
Grossanwendung von Falschfarben-Luftbildern
bei der Zustander Forsteinrichtung in einem
Gebiet mit akuten und chronischen Rauchschäden
an Kiefer. Beitrage für die Forstwirtschaft,


4: 158–161.
P e r n ar, R. 1997: Application of results of aerial photograph
interpretation and geographical information
system for planning in forestry. Glas.
šum. pokuse 34: 141–189.
P r p ić , B., Z. Se le tk o v i ć , 2001: Ekološka konstitucija
obične jele. U: B. Prpić (ur.), Obična jela