DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 21     <-- 21 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 523-528


UDK 630* 165 (001)


POMOTEHNIČKI ZAHVATI U KLONSKIM SJEMENSKIM PLANTAŽAMA LISTAČA


POMOTECHNICAL TREATMENTS IN THE BROADLEAVE CLONAL SEED ORCHARDS


Davorin KAJBA*, Nikola PAVIČIĆ**, Šaša BOGDAN*, Ida KATIČIĆ*


SAŽETAK: Za većinu gospodarski važnih vrsta šumskog drveća problemi
prirodne obnove, kao i popunjavanja djelomično prirodno obnovljenih površina,
te pošumljavanja čistina, postoje već nekoliko desetljeća. U proteklim
desetljećima periodicitet uroda sjemena nije redovit, a vremenski se period do
obilnijeg ili punog uroda sjemena sve više produžuje. Da bi se ta negativna
razlika između potrebnog i sakupljenog sjemena umanjila, kao i zbog bolje
organizacije proizvodnje genetski kvalitetnog sjemena, pristupilo se i osnivanju
klonskih sjemenskih plantaža. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) i poljski
jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) naše su najvažnije i najvrijednije vrste šumskog
drveća. Tri klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka osnovane su u
razdoblju od 1996. do 2001. godine u tri sjemenske regije (ukupne površine od
15 do 26 ha), u kojima se primjenjuje uzgojni oblik ovalnog vretena. Klonska
sjemenska plantaža poljskog jasena osnovana je 2005. godine na površini od


3.5 ha. Ona ukupno sadrži 56 klonova, razmak sadnje iznosi 4 ×4 m i u njoj se
primjenjuje uzgojni oblik vretenaste piramide. Klonska sjemenska plantaža
divlje trešnje (Prunus avium L.) osnovana je 2001. godine, veličine je 3 ha, a
sadrži ukupno 27 klonova. Razmak sadnje je 6 ×3 m, te se i dalje nadopunjuje,
a održava se u uzgojnom obliku vretenastog grma. U jednoj od ranijih eksperimentalnih
klonskih sjemenskih plantaža hrasta lužnjaka primijenjena je i rezidba
korijena zbog utjecaja na obilniji urod. Sve klonske sjemenske plantaže
redovito se orezuju i održavaju korištenjem agrotehnički .
ičkih
hh mjera
mjeramjera.
K l j u č n e r i je č i : klonske sjemenske plantaže,Quercus robur, Fraxinus
angustifolia, Prunus avium, pomotehnički zahvati.


UVOD – Introduction
Pomotehnika predstavlja niz zahvata koji imaju skog drveća. Za uspješno provođenje pomotehničkih
osnovnu zadaću da uspostave što bolju ravnotežu iz-zahvata potrebno je poznavanje fiziologije šumskog
među rasta i rodnosti, odnosno ravnotežu između vedrveća,
jer u osnovi svi pomotehnički zahvati, uključu


getativnog i generativnog rasta. Ravnoteža se postiže jući i rezidbu, smanjuju alternaciju rodnosti.
zahvatima: rezidbom nadzemnog i podzemnog dijela, Ozbiljna narušenost prirodne ravnoteže šumskih
prstenovanjem (potpunim ili djelomičnim), povijasastojina
i sve češći izostanak redovitog plodonošenja


njem grana i biljnim regulatorima. Navedeni postupci, šumskih vrsta drveća, aktualizirali su problematiku
a posebice rezidba nadzemnog dijela našli su primjenu sjemenarstva i rasadničarstva u Hrvatskoj, tražeći od


a p
i uosnovanim klonskim sjemenskim plantažama šum-govarajuću primjenu do sada stečenih šumarskih struč


nih saznanja vezanih uz obnovu, očuvanje i unapređe-


Rad je izlagan na Clonal Seed Conference, Umea, Švedska, nje šumskog genofonda.


26.–28. rujna 2007. god.


Izv. prof. dr. sc. Davorin Kajba, doc. dr. sc. Saša Bogdan, Za većinu gospodarski važnih vrsta šumskog drve-


Ida Katičić, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet Sveučilišta ća u Hrvatskoj, problemi prirodne obnove, kao i popu


u Zagrebu, Svetošimunska 25, pp. 422, 10 000 Zagreb


njavanja djelomično prirodno obnovljenih površina te


Izv. prof. dr. sc. Nikola Pavičić, Agronomski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb pošumljavanja čistina, postoje već nekoliko desetljeća.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 22     <-- 22 -->        PDF

D. Kajba, N. Pavičić, S. Bogdan, I. Katičič: POMOTEHNIČKI ZAHVATI U KLONSKIM SJEMENSKIM . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 523-528
Periodicitet plodonošenja u sastojinama nije pravilan,
a vremenski se period do obilnijeg ili punog uroda sjemena
sve više produžuje. Izvori sjemena naše su prirodne
i sjemenske sastojine, kao i sjemenski objekti
(klonske sjemenske plantaže).


Iako je u gospodarenju hrvatskim šumama predviđena
prirodna obnova, ona se ne može uvijek u potpunosti
sprovoditi. Najčešći razlog je pomanjkanje uroda u


onim sastojinama koje se trebaju prirodnim putem pomladiti.
Godišnje potrebe za sjemenom važnijih vrsta
šumskog drveća pokazuju znatan godišnji manjak. Da bi
se ta negativna razlika između potrebnog i sakupljenog
sjemena umanjila ili pak anulirala te zbog bolje organizacije
proizvodnje genetski kvalitetnog sjemena, pristupilo
se i osnivanju klonskih sjemenskih plantaža.


Sjemenske sastojine i klonske sjemenske plantaže u Hrvatskoj
Seed stands and clonal seed orchards in Croatia


Na području Hrvatskih šuma d.o.o. izdvojene su priIste
su u prvom redu namijenjene proizvodnji sjemena
znate i izabrane sjemenske sastojine kao šume s posebza
potrebe proizvodnje sadnica, kao i za podsijavanje
nom namjenom, ukupne površine 17 612 ha (tablica 1). sastojinama. Sjemenske sastojine ne mogu uvijek i kod


Tablica 1. Sjemenske sastojine u Hrvatskoj
Table 1 Seed stands in Croatia


Vrsta – Species


Četinjače -Conifers


Abies alba


Larix decidua


Picea abies
Pinus brutia
Pinus halepensis
Pinus nigra
Pinus nigra ssp. dalmatica
Pinus nigra ssp. laricio
Pinus pinaster
Pinus pinea
Pinus sylvestris


Taxodium distichum


Ukupno - Total
Socijalne listače - Social Broadleaved species


Fagus sylvatica


Quercus ilex


Quercus petraea
Quercus pubescens
Quercus robur


Quercus robur var. tardissima
Ukupno – Total
Plemenite listače – Noble Hardwoods species
Acer pseudoplatanus


Alnus glutinosa
Carpinus betulus
Castanea saliva
Fraxinus angustifolia


Fraxinus excelsior


Juglans nigra
Tilia tomentosa
Tilia platyphyllos


Ulmus minor
Ukupno – Total
Sveukupno – Subtotal


PSS = priznate sjemenske sastojine/registered seed stands
ISS = izabrane sjemenske satojine/selected seed stands
GS = grupa stabala/group of trees


Tip – Type Broj – No. Površina – Total area (ha)


PSS/ISS 14
PSS 1
PSS 13
PSS 3


PSS/ISS 5


PSS/ISS 15
PSS 1
PSS 2
PSS 4


PSS/ISS 3
PSS 5
PSS 1


PSS/ISS 76


PSS/ISS 25


PSS 3
PSS/ISS 35
PSS/ISS 3
PSS/ISS 106
PSS 5
PSS/ISS 180


PSS 1
PSS/ISS 4
PSS/ISS 4
PSS 1
PSS/ISS 25
PSS 1
PSS/ISS 3
PSS 2
PSS 3
PSS 3


47
303


418
15
280
21
185
302
57
29
50
9
69
1
1 436


1. 603
85
2. 044
129
10. 094
99
14 054
22
50
132
23
1.603
22
56
42
172
GS
2 122
17 612




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 23     <-- 23 -->        PDF

D. Kajba, N. Pavičić, S. Bogdan, I. Katičič: POMOTEHNIČKI ZAHVATI U KLONSKIM SJEMENSKIM . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 523-528
svih vrsta zadovoljiti potrebe na sjemenu za podsijavanje
u sastojinama (kao pomoć prirodnoj obnovi), kao i
za pošumljavanje novih površina sjemenom. Navedene
površine sjemenskih sastojina većinom su dostatne za
podmirenje potreba na sjemenu u godini dobrog uroda.
No, periodicitet uroda za gotovo sve vrste drveća u ras-


Tablica 2. Klonske sjemenske plantaže u Hrvatskoj
Table 2 Clonal seed orchards in Croatia


ponu je od dvije do pet, pa i više godina. Kako bi se premostio
nedostatak sjemena u godinama bez uroda ili sa
slabim, a nedostatnim urodom sjemena, započelo se s
osnivanjem klonskih sjemenskih plantaža (tablica 2).


Vrsta – Species Broj – No. Površina – Total area – (ha) Broj klonova – No. of clones


Pinus sylvestris 2
Pinus nigra 2
Larix europea 2
Quercus robur 4
Tilia cordata 1
Alnus glutinosa 2
Fraxinus angustifolia 1
Prunus avium 1
Ukupno – Total 15


Kao pripomoć prirodnoj obnovi šumskih sastojina,
treba svake godine osigurati veće ili manje količine
šumskog sjemena. Evidentna je potreba sjemena značajnijih
listopadnih vrsta šumskog drveća krupnog sjemena
(hrast lužnjak, hrast kitnjak, poljski jasen, obična
bukva i dr.), kako zbog periodiciteta uroda dotičnih
vrsta, tako i zbog nemogućnosti skladištenja njihova
sjemena. Na primjer, prosječno se u proteklom desetljeću
godišnje sabiralo oko 900 t hrasta lužnjaka, odnosno
170 tona hrasta kitnjaka.


Osobito je važno namiriti potrebe šumskog sjemena
u rasadnicima poduzeća Hrvatskih šuma d.o.o., koji u
proteklom razdoblju imaju potrebu i zadatak proizvodnje
i isporuke većih količina šumskih sadnica. Proizvodnja
sjemena u sjemenskim plantažama trebala bi
dati bolja rješenja, u smislu redovitog uroda kvalitetnog
i genetski poboljšanog sjemena, te za potrebe proizvodnje
šumskih sadnica u rasadnicima, čija se prosječna
godišnja proizvodnja kreće se od 18 do 26 milijuna
sadnica u proteklih desetak godina.


U Hrvatskoj se započelo s podizanjem klonskih sjemenskih
plantaža već prije više desetljeća, i to ponajprije
u znanstvene svrhe radi stjecanja iskustva. Osnivane
su kao eksperimentalne sjemenske plantaže na malim
površinama većinom od četinjača, a manje od listača.
Novije produktivne klonske sjemenske plantaže osnivaju
se i na većim površinama (od 15 ha do preko 20 ha) i
to u razdoblju od 1996. do 2006. godine. Osnovane su
plantaže hrasta lužnjaka, poljskog jasena i divlje trešnje,


3,00 30
1,50 41
2,50 28
47,00 150
0,72 13
1,70 61
3,50 56
3,00 26
62,92


a u fazi osnivanja su i klonske sjemenske plantaže kasnog
hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i crnog bora.


Tri klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka
osnovane su u razdoblju od 1996. do 2001. godine u tri
sjemenske regije. Klonska sjemenska plantaža Kosovac,
osnovana je za područje središnje Podravine 1996.
godine na površini od 15 ha i uključuje 40 klonova
(UŠP Našice, Šumarija Orahovica). Za područje središnje
Hrvatske i gornje Posavine osnovana je klonska sjemenska
plantaža Plešćice 2000. godine na površini od
26 ha i sadrži ukupno 53 klona (UŠP Bjelovar, Šumarija
Čazma). Za područje sjemeske regije donja Posavina
2001. godine osnovana je klonska sjemenska plantaža
Petkovac na površini od 25 ha i uključuje 57 klonova
(UŠP Vinkovci, Šumarija Otok).


Klonska sjemenska plantaža poljskog jasena osnovana
je 2005. godine na površini od 3,5 ha, ukupno sadrži
56 klonova, a razmak sadnje iznosi 4 × 4 m (UŠP
Nova Gradiška, Šumarija Gradiška). U proljeće 2007.
godine na lokalitetu Plešćice započeto je s osnivanjem
još jedne sjemenske plantaže poljskog jasena (UŠP
Bjelovar, Šumarija Čazma).


Klonska sjemenska plantaža divlje trešnje osnovana
je 2001. godine, veličine je 3 ha, a sadrži ukupno 27
klonova sa 517 cijepova, te se i dalje nadopunjuje
(UŠP Zagreb, Šumarija Kutina).


Uz navedene klonske sjemenske plantaže hrasta
lužnjaka osnovani su i testovi potomstava za utvrđivanjem
genetske kvalitete selekcioniranih plus stabala.


Uzgojni oblici – Training shapes and forms


Uspješna voćarska proizvodnja zasniva se na odr-drveća u klonskim sjemenskim plantažama. Rezidbom
žavanju ravnoteže između vegetativne i generativne na formiranje oblikuje se uzgojni oblik, dok se rezidaktivnosti,
a primijenjena je i kod cijepova šumskog bom na rodnost održava povoljna ravnoteža između




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 24     <-- 24 -->        PDF

D. Kajba, N. Pavičić, S. Bogdan, I. Katičič: POMOTEHNIČKI ZAHVATI U KLONSKIM SJEMENSKIM . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 523-528
rasta i rodnosti. Rezidba na formiranje uzgojnog oblika pupova u krošnji određuje se kondicija, bujnost i rodzapočela
je odmah nakon sadnje i imala je za cilj da u nost stabla. Uravnoteženost vegetativnih i rodnih putijeku
sljedećih sedam do osam godina dobije željeni pova postiže se samo pravilnom rezidbom nadzemnog
oblik krošnje s dobro raspoređenim osnovnim (skeleti
podzemnog dijela stabla.
nim) granama.


Poznavanje morfologije rodnosti od važnosti je za


Prikraćivanje sadnica izvršeno je na visini formirasvaku
pojedinu vrstu, pa je tako kod hrastova plod žir
nja krošnje. Također su prikraćivane one grane iz kojih na dugoj peteljci vršnih pupova na jednogodišnjim izse
željelo izazvati grananje postranih pupova. Rezid-bojcima. Kod jasena cvjetovi se pojavljuju u metličabom
se grane obično odstranjuju i to konkurentne grastim
cvatovima, dok trešnja rađa na jednogodišnjim
ne, kako bi se forsirao rast ostavljene mladice. Intenzigranama
različite duljine, i to na dugim mladicama, na
tetom rezidbe tj. odnosom vegetativnih i generativnih kratkim rodnim granama ili na svibanjskim kiticama.


Karakteristike uzgojnih oblika – Characteristics of training shapes and forms


U uzgojnom obliku potrebno je osigurati čvrsti kostur
i dobro osvjetljenje krošnje.


Primjenjuje se nekoliko uzgojnih oblika i to prema
vrstama:


Slika 1. Uzgojni oblik ovalnog vretena kod hrasta lužnjaka
(Quercus robur)


Figure 1 Pedunculate oak (Quercus robur) – oval spindle training
system


Hrast lužnjak – uzgojni oblik ovalnog vretena (sl.
1 i sl. 2).


Razmak sadnje je 10 × 8 m. Ukupna visina uzgoj


nog oblika je do 7,00 m, sa šest etaža (visina debla i kut


grananja iznosi po etažama): 0,90 m/45°, 1,30 m/30°,


1,20 m/25°, 1,00 m/20°, 1,00 m/15°,1,00 m/10°).


Slika 2. Klonska sjemenska plantaža hrasta lužnjaka (Quercus
robur)


Figure 2 Clonal seed orchard of pedunculate oak (Quercus robur)




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 25     <-- 25 -->        PDF

D. Kajba, N. Pavičić, S. Bogdan, I. Katičič: POMOTEHNIČKI ZAHVATI U KLONSKIM SJEMENSKIM . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 523-528
Poljski jasen – uzgojni oblik vretenaste piramide
(sl. 3 i 4). Razmak sadnje 4 × 4 m.


Ukupna visina uzgojnog oblika je 4,00 m i sadrži
ukupno pet etaža (visina debla i kut grananja iznosi
po etažama): 1,20 m/45°, 1,00 m/60°, 0,90 m/70°,
0,50 m/80°, 0,40 m/90°).


Slika 3. Uzgojni oblik vretenaste piramide kod poljskog jasena
(Fraxinus angustifolia)


Figure 3 Narrow leaf ash (Fraxinus angustifolia) – spindle pyramid
training system


Slika 4. Klonska sjemenska plantaža poljskog jasena (Fraxinus


angustifolia)
Figure 4 Clonal seed orchard of narrow leaf ash (Fraxinus angus


tifolia)


Divlja trešnja – uzgojni oblik vretenastog grma,
osigurava čvrst skelet i dobro osvjetljenje krošnje (sl.
5). Razmak sadnje je 6 × 3 m. Visina debla je 90 cm, a
provodnica završava uspravnom produljnicom. Na
provodnici se uzgaja četiri do osam postranih skeletnih
grana u spiralnom rasporedu, međusobno po visini razmaknutih
20 do 40 cm. Suvišne bujne mladice, koje bi
mogle postati konkurenti osnovnim granama režu se.
Skeletne grane su spiralno poredane po provodnici, a
njihova debljina je dvostruko manja od provodnice.


U drugoj vegetaciji treba pincirati mladice na dužinu
od 25 cm kako bi povećali rodnost. Od izraslih mladica
na etažama izabiremo najpovoljnije postrane grane,
a ostale odstranjujemo od osnove. U trećoj godini
nastavlja se odabir osnovnih etažnih grana, a postrane
izbojke ponovno prikraćujemo na 25 cm. U starijim
godištima, nakon oblikovanja uzgojnog oblika, više se
koristi tzv. rez u zeleno (pinciranje – za prorjeđivanje i
čišćenje krošnje).


Slika 5. Klonska sjemenska plantaža divlje trešnje


(Prunus avium)
Figure 5 Clonal seed orchard of wild cherry (Prunus avium)




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 26     <-- 26 -->        PDF

D. Kajba, N. Pavičić, S. Bogdan, I. Katičič: POMOTEHNIČKI ZAHVATI U KLONSKIM SJEMENSKIM . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 523-528
Rezidba korijena Root cutting


Prva eksperimentalna klonska sjemenska plantaža 15 godina. Rezidba korijena učinjena je na udaljenosti
hrasta lužnjaka osnovana je 1991. godine, sa ukupno od 120 cm od debla cijepova u međurednom prostoru,
36 klonova i veličine je 1,00 ha. Razmak biljaka u a dubina reza iznosila je od 90–100 cm.


plantaži iznosi 6 × 6 m i na temelju tog iskustva u novoosnovanim
produkcijskim plantažama (površine od
14 do 20 ha) razmak sadnje je povećan na 10 × 8 m.
Pojedini klonovi počeli su cvasti već prve i druge godine
nakon sadnje.


Ova eksperimentalna sjemenska plantaža dobro je
poslužila za stjecanje iskustva te lakši odabir uzgojnog
oblika i tehnike reza na rodnost. Također je iskorištena
kao matični nasad za uzimanje plemki, te za izučavanje
fenofaze cvatnje, te za različita tretiranja pri obradi tla i
zaštiti.


Rezidba korijena u jednom redu plantaže provedena
je 13. rujna 2006. godine kod starosti plantaže od


Rezidbom korijena moguće je poništiti negativan
učinak plodova na diferencijaciju cvjetnih pupova, te
ostvariti redovitiju rodnost. Rezidba korijena kod nekih
voćaka pokazala se učinkovitom za smanjenje vegetativnog
rasta, ali je kod nekih zabilježen negativan
učinak na masu ploda i prirod. Također je utvrđeno da
rezidba korijena ne daje jednake rezultate u svim godinama.
Rezidbom korijena povećava se aktivnost citokinina,
pa se poništava negativni učinak giberelina.
Dosadašnja saznanja govore u prilog da se rezidbom
korijena ili drugim metodama ograničavanja vegetativnog
rasta može utjecati na plod i stabilan urod, te se
može povećati sklop kod bujnih vrsta.


ZAHVALA – Acknowledgements
Zahvaljujemo se svim kolegama s područja Uprava čnu pomoć pri obavljanju terenskog dijela istraživanja
šuma podružnica i Šumarija, na kojima se nalaze klon- i provedbu stručnog nadzora proizvodnje genetski poske
sjemenske plantaže, koji nam omogućuju nesebi- boljšanog sjemena.


LITERATURA – References


Bogdan, S., I. Katičić-Trupčević, D. Kajba,
2004: Genetic Variation in Growth Traits in a
Quercus robur L. Open-Pollinated Progeny Test
of the Slavonian Provenance. Silvae Genetica
53, 5–6:198–201.


Kajba, D., J. Gračan, M. Ivanković, S. Bogdan,
M. Gradečki-Poštenjak, T. Littvay,
I. Katičić, 2006: Očuvanje genofonda
šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj, Glas. šum.
pokuse, pos. izd. 5:235–249.


Pavičić, N., T. Jemrić, M. Skendrović, T.
Ćosić, 2004: Tree canopy does not regulate
biennial bearing in ’Elstar’ apple. Agriculture
Scientific and Professional Review 10: 32–35.


Pavičić, N., M. Skendrović, T. Jemrić, Z.
Š i nd r a k, T. Ć o s i ć , I. P a v l ov i ć , M. G r d i ša
, 2004: Kvaliteta i kemijski sastav plodova
jabuke sorte ‘Elstar’ nakon rezidbe korijena i
prstenovanja debla (u tisku).


SUMMARY: For several decades management of most economically important forest tree species
has faced problems of natural regeneration, repair planting on partially naturally regenerated
areas and afforestation of open sites. Over these decades, the periodicity of seed crops has not
been regular, which has limited natural regeneration and artificial planting. In order to increase
genetic quality and reduce seed crop irregularity, it was decided to establish clonal seed
orchards. Pedunculate oak (Quercus robur L.) and narrow leaf ash (Fraxinus angustifolia Vahl)
are two of the most important and the most valuable forest tree species. Three clonal seed
orchards of pedunculate oak were established between 1996 and 2001 in three seed regions (total
area from 15 to 26 ha). The grafts were formed by the oval spindle training system and with spacing
10 × 8 m. The clonal seed orchard of narrow leaf ash was established in 2005 in the area of


3.5 ha. The grafts were planted with 4 × 4 m spacing and formed by the spindle pyramid training
system. The clonal seed orchard of wild cherry (Prunus avium L.) was established in 2001 in the
area of 3 ha and it contains 27 clones. Grafts were planted with 6 × 3 m spacing and formed by
the spindle bush training system. The orchard is further supplemented by new grafts. In one of the
earlier experimental clonal seed orchards of pedunculate oak root cutting was used to produce
higher yield. All clonal seed orchards have been regularly maintained by pruning and other agrotechnical
treatments.
Key words: clonal seed orchards, Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Prunus avium,
pomotechnical treatments.