DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 23 <-- 23 --> PDF |
D. Kajba, N. Pavičić, S. Bogdan, I. Katičič: POMOTEHNIČKI ZAHVATI U KLONSKIM SJEMENSKIM . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 523-528 svih vrsta zadovoljiti potrebe na sjemenu za podsijavanje u sastojinama (kao pomoć prirodnoj obnovi), kao i za pošumljavanje novih površina sjemenom. Navedene površine sjemenskih sastojina većinom su dostatne za podmirenje potreba na sjemenu u godini dobrog uroda. No, periodicitet uroda za gotovo sve vrste drveća u ras- Tablica 2. Klonske sjemenske plantaže u Hrvatskoj Table 2 Clonal seed orchards in Croatia ponu je od dvije do pet, pa i više godina. Kako bi se premostio nedostatak sjemena u godinama bez uroda ili sa slabim, a nedostatnim urodom sjemena, započelo se s osnivanjem klonskih sjemenskih plantaža (tablica 2). Vrsta – Species Broj – No. Površina – Total area – (ha) Broj klonova – No. of clones Pinus sylvestris 2 Pinus nigra 2 Larix europea 2 Quercus robur 4 Tilia cordata 1 Alnus glutinosa 2 Fraxinus angustifolia 1 Prunus avium 1 Ukupno – Total 15 Kao pripomoć prirodnoj obnovi šumskih sastojina, treba svake godine osigurati veće ili manje količine šumskog sjemena. Evidentna je potreba sjemena značajnijih listopadnih vrsta šumskog drveća krupnog sjemena (hrast lužnjak, hrast kitnjak, poljski jasen, obična bukva i dr.), kako zbog periodiciteta uroda dotičnih vrsta, tako i zbog nemogućnosti skladištenja njihova sjemena. Na primjer, prosječno se u proteklom desetljeću godišnje sabiralo oko 900 t hrasta lužnjaka, odnosno 170 tona hrasta kitnjaka. Osobito je važno namiriti potrebe šumskog sjemena u rasadnicima poduzeća Hrvatskih šuma d.o.o., koji u proteklom razdoblju imaju potrebu i zadatak proizvodnje i isporuke većih količina šumskih sadnica. Proizvodnja sjemena u sjemenskim plantažama trebala bi dati bolja rješenja, u smislu redovitog uroda kvalitetnog i genetski poboljšanog sjemena, te za potrebe proizvodnje šumskih sadnica u rasadnicima, čija se prosječna godišnja proizvodnja kreće se od 18 do 26 milijuna sadnica u proteklih desetak godina. U Hrvatskoj se započelo s podizanjem klonskih sjemenskih plantaža već prije više desetljeća, i to ponajprije u znanstvene svrhe radi stjecanja iskustva. Osnivane su kao eksperimentalne sjemenske plantaže na malim površinama većinom od četinjača, a manje od listača. Novije produktivne klonske sjemenske plantaže osnivaju se i na većim površinama (od 15 ha do preko 20 ha) i to u razdoblju od 1996. do 2006. godine. Osnovane su plantaže hrasta lužnjaka, poljskog jasena i divlje trešnje, 3,00 30 1,50 41 2,50 28 47,00 150 0,72 13 1,70 61 3,50 56 3,00 26 62,92 a u fazi osnivanja su i klonske sjemenske plantaže kasnog hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i crnog bora. Tri klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka osnovane su u razdoblju od 1996. do 2001. godine u tri sjemenske regije. Klonska sjemenska plantaža Kosovac, osnovana je za područje središnje Podravine 1996. godine na površini od 15 ha i uključuje 40 klonova (UŠP Našice, Šumarija Orahovica). Za područje središnje Hrvatske i gornje Posavine osnovana je klonska sjemenska plantaža Plešćice 2000. godine na površini od 26 ha i sadrži ukupno 53 klona (UŠP Bjelovar, Šumarija Čazma). Za područje sjemeske regije donja Posavina 2001. godine osnovana je klonska sjemenska plantaža Petkovac na površini od 25 ha i uključuje 57 klonova (UŠP Vinkovci, Šumarija Otok). Klonska sjemenska plantaža poljskog jasena osnovana je 2005. godine na površini od 3,5 ha, ukupno sadrži 56 klonova, a razmak sadnje iznosi 4 × 4 m (UŠP Nova Gradiška, Šumarija Gradiška). U proljeće 2007. godine na lokalitetu Plešćice započeto je s osnivanjem još jedne sjemenske plantaže poljskog jasena (UŠP Bjelovar, Šumarija Čazma). Klonska sjemenska plantaža divlje trešnje osnovana je 2001. godine, veličine je 3 ha, a sadrži ukupno 27 klonova sa 517 cijepova, te se i dalje nadopunjuje (UŠP Zagreb, Šumarija Kutina). Uz navedene klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka osnovani su i testovi potomstava za utvrđivanjem genetske kvalitete selekcioniranih plus stabala. Uzgojni oblici – Training shapes and forms Uspješna voćarska proizvodnja zasniva se na odr-drveća u klonskim sjemenskim plantažama. Rezidbom žavanju ravnoteže između vegetativne i generativne na formiranje oblikuje se uzgojni oblik, dok se rezidaktivnosti, a primijenjena je i kod cijepova šumskog bom na rodnost održava povoljna ravnoteža između |