DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 26 <-- 26 --> PDF |
D. Kajba, N. Pavičić, S. Bogdan, I. Katičič: POMOTEHNIČKI ZAHVATI U KLONSKIM SJEMENSKIM . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 523-528 Rezidba korijena Root cutting Prva eksperimentalna klonska sjemenska plantaža 15 godina. Rezidba korijena učinjena je na udaljenosti hrasta lužnjaka osnovana je 1991. godine, sa ukupno od 120 cm od debla cijepova u međurednom prostoru, 36 klonova i veličine je 1,00 ha. Razmak biljaka u a dubina reza iznosila je od 90–100 cm. plantaži iznosi 6 × 6 m i na temelju tog iskustva u novoosnovanim produkcijskim plantažama (površine od 14 do 20 ha) razmak sadnje je povećan na 10 × 8 m. Pojedini klonovi počeli su cvasti već prve i druge godine nakon sadnje. Ova eksperimentalna sjemenska plantaža dobro je poslužila za stjecanje iskustva te lakši odabir uzgojnog oblika i tehnike reza na rodnost. Također je iskorištena kao matični nasad za uzimanje plemki, te za izučavanje fenofaze cvatnje, te za različita tretiranja pri obradi tla i zaštiti. Rezidba korijena u jednom redu plantaže provedena je 13. rujna 2006. godine kod starosti plantaže od Rezidbom korijena moguće je poništiti negativan učinak plodova na diferencijaciju cvjetnih pupova, te ostvariti redovitiju rodnost. Rezidba korijena kod nekih voćaka pokazala se učinkovitom za smanjenje vegetativnog rasta, ali je kod nekih zabilježen negativan učinak na masu ploda i prirod. Također je utvrđeno da rezidba korijena ne daje jednake rezultate u svim godinama. Rezidbom korijena povećava se aktivnost citokinina, pa se poništava negativni učinak giberelina. Dosadašnja saznanja govore u prilog da se rezidbom korijena ili drugim metodama ograničavanja vegetativnog rasta može utjecati na plod i stabilan urod, te se može povećati sklop kod bujnih vrsta. ZAHVALA – Acknowledgements Zahvaljujemo se svim kolegama s područja Uprava čnu pomoć pri obavljanju terenskog dijela istraživanja šuma podružnica i Šumarija, na kojima se nalaze klon- i provedbu stručnog nadzora proizvodnje genetski poske sjemenske plantaže, koji nam omogućuju nesebi- boljšanog sjemena. LITERATURA – References Bogdan, S., I. Katičić-Trupčević, D. Kajba, 2004: Genetic Variation in Growth Traits in a Quercus robur L. Open-Pollinated Progeny Test of the Slavonian Provenance. Silvae Genetica 53, 5–6:198–201. Kajba, D., J. Gračan, M. Ivanković, S. Bogdan, M. Gradečki-Poštenjak, T. Littvay, I. Katičić, 2006: Očuvanje genofonda šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj, Glas. šum. pokuse, pos. izd. 5:235–249. Pavičić, N., T. Jemrić, M. Skendrović, T. Ćosić, 2004: Tree canopy does not regulate biennial bearing in ’Elstar’ apple. Agriculture Scientific and Professional Review 10: 32–35. Pavičić, N., M. Skendrović, T. Jemrić, Z. Š i nd r a k, T. Ć o s i ć , I. P a v l ov i ć , M. G r d i ša , 2004: Kvaliteta i kemijski sastav plodova jabuke sorte ‘Elstar’ nakon rezidbe korijena i prstenovanja debla (u tisku). SUMMARY: For several decades management of most economically important forest tree species has faced problems of natural regeneration, repair planting on partially naturally regenerated areas and afforestation of open sites. Over these decades, the periodicity of seed crops has not been regular, which has limited natural regeneration and artificial planting. In order to increase genetic quality and reduce seed crop irregularity, it was decided to establish clonal seed orchards. Pedunculate oak (Quercus robur L.) and narrow leaf ash (Fraxinus angustifolia Vahl) are two of the most important and the most valuable forest tree species. Three clonal seed orchards of pedunculate oak were established between 1996 and 2001 in three seed regions (total area from 15 to 26 ha). The grafts were formed by the oval spindle training system and with spacing 10 × 8 m. The clonal seed orchard of narrow leaf ash was established in 2005 in the area of 3.5 ha. The grafts were planted with 4 × 4 m spacing and formed by the spindle pyramid training system. The clonal seed orchard of wild cherry (Prunus avium L.) was established in 2001 in the area of 3 ha and it contains 27 clones. Grafts were planted with 6 × 3 m spacing and formed by the spindle bush training system. The orchard is further supplemented by new grafts. In one of the earlier experimental clonal seed orchards of pedunculate oak root cutting was used to produce higher yield. All clonal seed orchards have been regularly maintained by pruning and other agrotechnical treatments. Key words: clonal seed orchards, Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Prunus avium, pomotechnical treatments. |