DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 27     <-- 27 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 529-537
UDK 630* 165 (001)


MOGUĆNOST INTROGRESIJE GENA KAVKASKE JELE
(Abies nordmaniana /Steven/ Spach) U ŠUME OBIČNE JELE
(Abies alba Mill.) MACELJA I TRAKOŠĆANA


POSIBILITY OF GENETICAL INTROGRESION OF NORDMANN FIR
(Abies nordmaniana /Steven/ Spach) IN COMMON FIR FORESTS
(Abies alba Mill.) OF MACELJ AND TRAKOŠĆAN


Mladen IVANKOVIĆ*


SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati molekularnih istraživanja varijabilnosti
obične jele. Upotrebom PCR-a analizirana je mitohondrijska DNA
(mtDNA), fragment DNA gena nad5-4. Istraživanja su provedena na biljkama
iz 25 hrvatskih provenijencija i dvije slovenske provenijencije obične jele.
Provedenim istraživanjem pronađena su dva haplotipa obične jele, apeninski
i balkanski.


Kod biljaka iz provenijencija Macelj i Trakošćan pronađeni su haplotipovi
kavkaske jele, koja je najvjerovatnije unesena sadnjom sadnica, te je slobodnim
križanjem s običnom jelom došlo do daljnje introgresije gena kavkaske
jele u tamošnje populacije.


K l j u č n e r i j e č i : obična jela, kavkaska jela, mtDNA, introgresija


UVOD – Introduction
Obična jela je uz hrastove i običnu bukvu temeljna, ne jele u Europi rađena u sklopu projekta Europske
klimatogena vrsta drveća u Hrvatskoj (Matić 2001). unije (FOSSILVA), kao i neka druga, ukazuju na mije-
Uz hrast lužnjak spada u najznačajnije šumske vrste na-šanje balkanskih i apeninskih haplotipova upravo na
ših šuma. U drvnoj zalihi sudjeluje s 9,4 %, a ostale vrste području areala obične jele u Hrvatskoj (L i e p el t i dr.
crnogorice (smreka, alepski bor, crni bor, obični bor, pri2002,
Ballian i Kajba 2005) posebice u području
morski bor, ariš, duglazija i dr.) s 5,2 % (Pr p i ć 2001). Gorskog kotara.
Istraživanja genetske raznolikosti molekularno-bio-Cilj istraživanja je analizom mtDNA obične jele
loškim i biokemijskim metodama (cpDNA – kloro-utvrditi genetsku varijabilnost obične jele na području
plastna deoksiribonukleinska kiselina, mtDNA – mito-prirodne rasprostranjenosti u Hrvatskoj i dijelu Slovehondrijska
deoksiribonukleinska kiselina, izoenzimi) nije. Ovakva su istraživanja korisna za sve poslove veprovenijencija
obične jele kod nas nisu do sada rađena. zane za oplemenjivanje i uzgoj obične jele te očuvanje
Međutim, rezultati istraživanja cpDNA i mtDNA obič-njenog genofonda metodama in situ i ex situ.


Mitohondrijska DNA (mtDNA) i njezino nasljeđivanje kod biljaka
Mitochondrion DNA (mtDNA) and its inheritance in plants


Stanica, osnovna jedinica života, sadrži stanične or-Mitohondriji su pronađeni u gotovo svim eukariotganele
koje su membranama odvojene od ostalih dijeskim
stanicama. To su ovalni organeli duljine 1 do 3 µm
lova stanice: jezgru, ribosome, mitohondrije, endo-i širine 1 µm (Buchanan i sur. 2001) koji maju svoj
plazmatski retikulum, Golgijev aparat, lizosome, a u vlastiti genom (vlastitu DNK). Biljni mitohondriji, pobiljkama
kloroplasti i vakuole. put mitohondrija svih eukariota, sadržavaju veći broj


kružnih dvolančanih DNA molekula.
Nasljeđivanje DNA iz organela stanica ne odvija se


* Dr. sc. Mladen Ivanković, Odjel za oplemenjivanje i šumsko
sjemenarstvo, Šumarski institut, Jastrebarsko kod svih biljaka i organela jednako. Na primjer, kod naj