DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 27 <-- 27 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 529-537 UDK 630* 165 (001) MOGUĆNOST INTROGRESIJE GENA KAVKASKE JELE (Abies nordmaniana /Steven/ Spach) U ŠUME OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) MACELJA I TRAKOŠĆANA POSIBILITY OF GENETICAL INTROGRESION OF NORDMANN FIR (Abies nordmaniana /Steven/ Spach) IN COMMON FIR FORESTS (Abies alba Mill.) OF MACELJ AND TRAKOŠĆAN Mladen IVANKOVIĆ* SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati molekularnih istraživanja varijabilnosti obične jele. Upotrebom PCR-a analizirana je mitohondrijska DNA (mtDNA), fragment DNA gena nad5-4. Istraživanja su provedena na biljkama iz 25 hrvatskih provenijencija i dvije slovenske provenijencije obične jele. Provedenim istraživanjem pronađena su dva haplotipa obične jele, apeninski i balkanski. Kod biljaka iz provenijencija Macelj i Trakošćan pronađeni su haplotipovi kavkaske jele, koja je najvjerovatnije unesena sadnjom sadnica, te je slobodnim križanjem s običnom jelom došlo do daljnje introgresije gena kavkaske jele u tamošnje populacije. K l j u č n e r i j e č i : obična jela, kavkaska jela, mtDNA, introgresija UVOD – Introduction Obična jela je uz hrastove i običnu bukvu temeljna, ne jele u Europi rađena u sklopu projekta Europske klimatogena vrsta drveća u Hrvatskoj (Matić 2001). unije (FOSSILVA), kao i neka druga, ukazuju na mije- Uz hrast lužnjak spada u najznačajnije šumske vrste na-šanje balkanskih i apeninskih haplotipova upravo na ših šuma. U drvnoj zalihi sudjeluje s 9,4 %, a ostale vrste području areala obične jele u Hrvatskoj (L i e p el t i dr. crnogorice (smreka, alepski bor, crni bor, obični bor, pri2002, Ballian i Kajba 2005) posebice u području morski bor, ariš, duglazija i dr.) s 5,2 % (Pr p i ć 2001). Gorskog kotara. Istraživanja genetske raznolikosti molekularno-bio-Cilj istraživanja je analizom mtDNA obične jele loškim i biokemijskim metodama (cpDNA – kloro-utvrditi genetsku varijabilnost obične jele na području plastna deoksiribonukleinska kiselina, mtDNA – mito-prirodne rasprostranjenosti u Hrvatskoj i dijelu Slovehondrijska deoksiribonukleinska kiselina, izoenzimi) nije. Ovakva su istraživanja korisna za sve poslove veprovenijencija obične jele kod nas nisu do sada rađena. zane za oplemenjivanje i uzgoj obične jele te očuvanje Međutim, rezultati istraživanja cpDNA i mtDNA obič-njenog genofonda metodama in situ i ex situ. Mitohondrijska DNA (mtDNA) i njezino nasljeđivanje kod biljaka Mitochondrion DNA (mtDNA) and its inheritance in plants Stanica, osnovna jedinica života, sadrži stanične or-Mitohondriji su pronađeni u gotovo svim eukariotganele koje su membranama odvojene od ostalih dijeskim stanicama. To su ovalni organeli duljine 1 do 3 µm lova stanice: jezgru, ribosome, mitohondrije, endo-i širine 1 µm (Buchanan i sur. 2001) koji maju svoj plazmatski retikulum, Golgijev aparat, lizosome, a u vlastiti genom (vlastitu DNK). Biljni mitohondriji, pobiljkama kloroplasti i vakuole. put mitohondrija svih eukariota, sadržavaju veći broj kružnih dvolančanih DNA molekula. Nasljeđivanje DNA iz organela stanica ne odvija se * Dr. sc. Mladen Ivanković, Odjel za oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo, Šumarski institut, Jastrebarsko kod svih biljaka i organela jednako. Na primjer, kod naj |