DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 46     <-- 46 -->        PDF

V. Jurjević, J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec, D. Diminić: ANALIZA SUZBIJANJA GUBARA ... Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 539-548
the lack of fruit. In the case of total defoliation, the growth interval can be
reduced up to 30%. In the event that the leaves appearing after defoliation are
destroyed by the powdery oak mildew (Microsphaera alphitoides Griff. et
Maubl.), it has been established that the reduction of the growth interval is
even greater, thereby creating the conditions for massive forest drying.


Forest protection tasks, one of the core activities of the state-held company
Croatian Forests d.o.o. Zagreb, are organized in a three tier system (Direction,
District forest management, forest district), in which each level has clearly
defined tasks as prescribed by the Forests Act, the Plant Protection Act,
the Fire Protection Act, general company acts and a series of other laws and
by-laws.


Assessments of the abundance of the gypsy moth in the forests of Croatia
have been carried out by determining the abundance of egg masses along a
diagonal line laid down in the forest stand. The intensity of representation is
divided into five degrees depending on the percentage of trees on which egg
masses are recorded. In 2002, the presence of the gypsy moth was recorded of
varying intensity on 58,458 ha of forest, in 2003 on 84,409.56 ha, and in 2004
on 149,153.39 ha. Based on the abundance assessment for autumn 2004, the
assumption was that the abundance of this species was expected to rise in
spring 2005, and protection measures were organized on an overall area of
31,304 ha of forests managed by the District Forest Managements of Vinkovci,
Osijek, Našice, Zagreb, Sisak and Nova Gradiška. Controlling actions
included the following activities: determining the areas for control, determining
the method of control, preparing maps with areas where the pest was
recorded, determining the type of insecticide to be used and procuring the
same, determining the airport to be used, ensuring a sufficient number of
transport vehicles for the supply of insecticide and personnel to the airport
and informing the public (particularly bee-keepers) of the time of implementing
the activities.


The decision to use certain substances was made based on the following criteria:
percentage of trees where egg batches were recorded (intensity of the
“attack”), status of individual stands (whether they lie in a protected area or
not), the available quantity of all types of protective measures, meteorological
conditions, technical aircraft equipment and a study of caterpillar development.
Pursuant to these criteria, the following substances were used to control
gypsy moths in 2005: Foray 48 B (22,311 l), Match 050 EC (6,229 l), Karate


2.5 EC (2,525 l), Decis 2.5 EC (884 l) and Dimilin SC 48 (210 l). Based on the
price of the substance, its consumption per unit area (ha) and the aircraft costs,
the control costs per unit area by substance were: 488 HRK/ha (Foray 48 B);
234 HRK/ha (Match 0.5 EC); 242 HRK/ha (Dimilin SC 48); 106 HRK/ha
(Decis 2.5 EC) and 99 HRK/ha (Karate 2.5 EC).
The costs of controlling gypsy moth during 2005 (the total of all treated
areas in the Republic of Croatia) totalled 6,106,190 HRK or an average of


195.06 HRK/ha, regardless of the type of substance used. To determine the
success of the control measures, visual observation and the method of setting
up control plates were used.
Key words: gypsy moth (Lymantria dispar L.), forest ecosystem,
population dynamics, defoliation, insecticides, oak (Quercus robur L.), forest
protection.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 45     <-- 45 -->        PDF

V. Jurjević, J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec, D. Diminić: ANALIZA SUZBIJANJA GUBARA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 539-548
povećanje. Nakon 1996. godine (sve do 2001. godine)
zabilježena je mala brojnost ove vrste. Iako je u cjelokupnom
promatranom razdoblju bilo napadnutih površina,
ipak nije bilo većeg brštenja niti većih akcija
suzbijanja.


Suzbijanjem gubara u proljeće 2005. godine spriječene
su štete u lužnjakovim šumama. Obzirom da je napad
bio na velikim površinama (preko 30 000 ha) samo
na temelju umanjenja prirasta nastale bi višemilijunske
štete. Eventualni novi golobrst izazvao bi još veće štete.
Daleko veće štete bile bi one posredne. U slučaju golobrsta
koji bi se, obzirom na intenzitet napada sasvim
sigurno dogodio, drugi list bi uništila hrastova pepelnica
(Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) čime bi
se ostvario glavni preduvjet za masovno sušenje hrastovih
stabala. Ovo tim više, kada se uzme u obzir činjenica
da je hrast lužnjak poslije jele najoštećenija naša
vrsta drveća. Kada svim ovim štetama dodamo i štete


koje bi nastale zbog gubitka većeg dijela općekorisnih
funkcija šuma koje šume hrasta lužnjaka imaju, jasno je
koliko je bilo nužno provesti suzbijanje gubara i od kolike
je koristi bila uspješnost suzbijanja.


Uspješna akcija suzbijanja gubara pokazala je i
spremnost šumarske struke i šumarske znanosti da
stručno, pravovremeno i u skladu s najstrožim ekološkim
kriterijima prati, organizira i provede složenu operaciju
suzbijanja šumskih štetnika. Dijagnostičko-prognozna
služba intenzivirala je praćenje gubara i pravovremeno
ukazivala na potrebu priprema za njegovo
suzbijanje, a šumarski stručnjaci poduzeća Hrvatske
šume d.o.o. pripremili su sve što je potrebno za provođenje
suzbijanja. Rezultat takvog pristupa je pravovremeno
provedeno suzbijanje i zaštita 31 304 ha najvrednijih
šuma hrasta lužnjaka. Ovakav pristup zaštiti šuma
trebao bi biti putokaz za postupanje u sličnim situacijama
u budućnosti.


LITERATURA – References


Androić, M., 1965: Aviokemijska metoda zaštite šuma.
Poslovno udruženje šumsko privrednih
organizacija, 51–101.


Cunningham, J. C., K. W. Brown, N. J. Payne,


R. E. Mickle, G. G. Grant, R. A. Fleming,
A. Robinson, R. D. Curry, D. Langevin,
T. Burns, 1997: Aerial spray trials in 1992 and
1993 against gypsy moth, Lymantria dispar (Lepidoptera:
Lymantriidae), using nuclear polyhedrosis
virus with and without an optical brightener
compared to Bacillus thuringiensis. Crop
Protection 16 (1): 15–23.
Harapin, M., M. Androić, 1996: Sušenje i zaštita
šuma hrasta lužnjaka. U: K l e p a c, D. (ur.),
Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU Centar za
znanstveni rad Vinkovci i “Hrvatske šume” p.o.
Zagreb, 227–256.


G o e r tz , D., D. P i l a r s k a , M. Kereselidze, L. F.
Solter, A. Linde, 2004: Studies on the impact
of two Nosema isolates from Bulgaria on
the gypsy moth (Lymantria dispar L.). Journal
of Invertebrate Pathology 87 (2–3): 105–113.


G o ert z, D., A. L i nd e , L. F. S o lt er, 2004: Influence
of Dimilin on a microsporidian infection in
the gypsy moth Lymantria dispar (L.) (Lepidoptera:
Lymantriidae). Biological Control 30 (3):
624–633.


Grove, M., K. Hoover, 2007: Intrastadial developmental
resistance of third instar gypsy moths
(Lymantria dispar L.) to L. dispar nucleopolyhedrovirus.
Biological Control 40 (3): 355–361.


Klepac, D., 1996: Uvod. U: Klepac, D. (ur.), Hrast
lužnjak u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni
rad Vinkovci i “Hrvatske šume” p.o. Zagreb,
9–12.


Pernek, M., I. Pilaš, 2005: Gradacije gubara – Lymantria
dispar L. (Lep., Lymantriidae) u Hrvatskoj.
Šumarski list 129 (5–6): 263–270.


Kovačević, Ž., 1956: Primijenjena entomologija.
Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 382–406.


R a uš, Đ., 1996: Šumske zajednice i sinekološki uvjeti
hrasta lužnjaka. U: Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak
u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad
Vinkovci i “Hrvatske šume” p.o. Zagreb, 27–94.


SUMMARY: The gypsy moth (Lymantria dispar L.) is a polyphagous pest
that in the caterpillar stage causes defoliation (eating leaves) on the following
tree species: common oak (Quercus robur L.), European hornbeam (Carpinus
betulus L.), poplars (Populus spp.) willows (Salix spp.), alders (Alnus spp.),
plums (Prunus spp.), apples (Malus spp.) and others. At the time of massive
appearances, they can damage tree leaves over a large area. In the past 60
years, several large gradations of this type were recorded in the following
periods: 1945–1950, 1953–1956, 1963–1967, 1969–1975 and 2002–2005.
Defoliation damage is manifested in the reduction of the growth interval and




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 44     <-- 44 -->        PDF

V. Jurjević, J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec, D. Diminić: ANALIZA SUZBIJANJA GUBARA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 539-548
prihvatiti kako bi se provelo suzbijanje. Te dvije stavke
čine i najveći dio troškova suzbijanja, jer su sve druge
radnje i troškovi (potrebno ljudstvo, automobili, sredstava
veze itd.) već tijekom donošenja Plana poslovanja
Hrvatskih šuma d.o.o. bili obuhvaćeni istim. Na


osnovi cijena sredstva zaštite, njegovog utroška po jednom
hektaru, te cijene rada zrakoplova, trošak suzbijanja
po jednom hektaru po vrsti sredstva prikazan je na
slici 5. U izradi kalkulacija uzete su u obzir različite
doze primjene pojedinih sredstava.


Slika 5. Trošak suzbijanja (kn/ha) tijekom 2005. godine po vrsti preparata
Figure 5 Cost of eradication (kn/ha) during 2005, by type of substance


Ukupan trošak akcije suzbijanja prikazan je u tablici 6.


Tablica 6. Ukupan trošak suzbijanja gubara u 2005. godini (sredstvo + zrakoplov)
Table 6 Total cost of gypsy moth eradication in 2005 (substance + aircraft)


Vrsta sredstva Tretirana površina


Type of substance Treated area
Foray 4029
Match 8554
Dimilin 1399
Decis 4140
Karate 13182


Sveukupno - Total 31304


Iz tablice 6. vidljivo je da je ukupni trošak suzbijanja
gubara u 2005. godini iznosio 6 106 190,00 kn ili
prosječno po jednom hektaru, 195,06 kn. Na relativno
visok trošak akcije znatno je utjecala primjena bioloških
i biotehničkih sredstava zaštite (Foray i Match)
koji su se zbog zakonskih propisa morali koristiti za
suzbijanje u zaštićenim područjima (Baranja, Lonjsko
polje) i na područjima uz vodotoke.


RASPRAVA I ZAKLJUČCI -


Ukupno Total (kn)


1.966.152,00
2.016.636,00
338.558,00
438.840,00
1.346.004,00


6.106.190,00


Cijena po ha - Price per ha


488,00
234,00
242,00
106,00
99,00


1169,00


Potvrda uspjeha akcije suzbijanja dobivena je pomoću
kontrolnih ploča koje su bile postavljene prije
akcije na površine koje su tretirane. Potvrda toga dobivena
je i velikim brojem uginulih gusjenica koje su se
nalazile na kontrolnim pločama. Na površinama s ne-
što manjim napadom pronađen je također velik broj
uginulih gusjenica. Svi ovi podaci, a posebno stanje
tretirane šume koja je bila zelena, odnosno neobrštena,
potvrdili su da je akcija suzbijanja bila uspješna.


Discussion and Conclusions


Iz slike 1 vidljivo je da je povećana brojnost gubara novno do povećanja brojnosti ove vrste. Nakon trogobila
1972., 1973., 1974 i 1975. godine. Nakon slabije dišnjeg razdoblja s niskom brojnošću populacije, u razbrojnosti
tijekom 1983., 1984. i 1990. godine dolazi po-doblju od 1993. do 1996. ponovno je slijedilo znatno




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 43     <-- 43 -->        PDF

V. Jurjević, J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec, D. Diminić: ANALIZA SUZBIJANJA GUBARA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 539-548
Ukupna površina na kojoj su provedene mjere zaštite račke šume” šumarije Darda na površini od 1771 ha. Na
iznosila je 31 304 ha. Na području Uprave šuma Po-područjima Uprave šuma Podružnicama Zagreb, Sisak i
družnica Vinkovci bila najveća površina na kojoj je iz-Nova Gradiška tretirane su manje, ali značajne površine
vršeno suzbijanje u iznosu od 9 092 ha. Na području koje se kreću od 1450 ha na području Uprave šuma
Uprave šuma Podružnica Našice najveća tretirana povr-Podružnica Nova Gradiška, do 3715 ha na području pošina
od 3 255 ha nalazila se u šumariji Koška, gospodardružnice
Zagreb. Najveće tretirane površine u ovim
ska jedinica “Lacić-gložđe” i gospodarskim jedinicama Upravama šuma Podružnicama nalaze se u šumariji
“Budigošće” i “Kapelački lug - Karaš“ gdje je tretirano Novoselec, gospodarskoj jedinici “Žutica” u iznosu od
preko 2000 ha šuma. Na području Uprave šuma Podruž-1715 ha i gospodarskoj jedinici “Brezovica”, šumarija
nica Osijek ukupno je tretirano 4 908 ha, a od toga naj-Sisak u iznosu od 1950 ha. Utrošak zaštitnih sredstava
više u gospodarskim jedinicama “Valpovačke nizinske na suzbijanje gubara po Upravama šuma Podružnicama
šume” šumarije Valpovo na površini 1721 ha i “Koza-prikazan je u tablici 5.


Tablica 5. Utrošak zaštitnih sredstava na suzbijanje gubara po Upravama šuma Podružnicama
Table 5 Protective substances used in gypsy moth eradication in the Forest Management Districts


UŠP Forest Površina Foray Match Dimilin Decis Karate
Management District Area (ha) 48 B(l) 050 C (l) SC 48(1) 2,5 EC(I) 2,5 EC (l)
745 3352
Vinkovci 4 419 884
3928 2749
Ukupno - Total 9092
712 2980
Osijek 2425
1371 960
141 345
400 60
Ukupno Total 4908
5552 1056
Našice 721 3195
3255 2520
Ukupno Total 9528
1001 3341
Zagreb 999 150
1715 743
Ukupno Total 3715
Sisak 600
2011
2400
6033
Ukupno - Total 2611
Nova Gradiška 1200
250 1000
240
Ukupno - Total 1450
Ukupno - Total 31304 22311 6229 210 884 2525


Najveća količina od 22 311 litara pripala je prepakog
spektra djelovanja, te brze pojave rezistentnosti.
ratu Foray-a 48 B, što je i razumljivo glede njegove Smiju se koristiti najviše dva puta tijekom vegetacije.
selektivnosti i neotrovnosti (upotrebljava se u dozi od Obzirom da se zaštita provodila na relativno velikim
3 do 5 l/ha). Značajne količine od 6 229 litara utrošeno površinama i u značajnoj mjeri biološkim (Foray 48 B)
je Match 050 EC te Karate-a 2,5 EC u količini od 2525 i biotehničkim (Dimilina SC 48, Match 050 EC) sredlitara.
Dimilina SC 48 i Decisa 2,5 EC utrošeno je znatstvima
zaštite koji su znatno skuplji od kemijskih (Kano
manje, 210 odnosno 884 litre. Najveće površine za-rate 2,5 EC, Decisa 2,5 EC) sredstava, realno je bilo
štićene su Karate-om 2,5 EC, koji je korišten u dozi od očekivati da će i troškovi provođenja akcije biti visoki,
0,2 l po hektaru i to 1 318 ha, te Match-om 050 EC na odnosno znatno viši nego da se suzbijanje provodilo
površini od 8 554 ha. Slijede površine na kojima je suzsamo
kemijskim sredstvima. Uz to, zbog nepostojanja
bijanje izvršeno Foray-om u iznosu 4 029 ha te Deci-konkurencije na tržištu davanja usluga zrakoplovima (u
som 2,5 EC i Dimilin-om SC 48. Karate 2,5 EC pripaRepublici
Hrvatskoj postoje samo dvije tvrtke), cijena
da grupi sintetskih piretroida. To su nervni otrovi širo-rada zrakoplova bila je dosta visoka, što se moralo




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 42     <-- 42 -->        PDF

V. Jurjević, J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec, D. Diminić: ANALIZA SUZBIJANJA GUBARA .
Usporedbom podataka iz Tablica 3 i
4 vidljivo je da se ukupna površina šuma
u kojoj su zabilježena gubarova
jajna legla (kontinentalnih i obalnih)
povećala s 45,49 % u 2003. godini na
73,90 % u 2004. godini (povećanje za
28,41 %). Značajno povećanje vidljivo
je na području onih Uprava šuma Podružnica
koje gospodare većim površinama
hrastovim lužnjakovim šu-
mama (Vinkovci, Našice, Sisak, Bjelovar,
Koprivnica, Zagreb). Najvažniji
kvantitativni populacijski podaci koji
ukazuju da dolazi do povećanja populacije
gubara su povećanje broja mjesta
na kojima se pri kontroli nađu gubareva
jajna legla i stalni porast broja
jajnih legala po jedinici površine. Analizom
rezultata brojanja jajnih legala
gubara u jesen 2004. godine vidljivo je
da je na nekim lokalitetima kontinen


Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 539-548


talnih nizinskih šuma došlo do znatnog
Slika 3. Karta distribucije jajnih legala gubara zimi 2004/05
Figure 3 The map of distribution egg masses by gypsy moth in the winter 2004/05


povećanja broja jajnih legala gubara
t in


(Uprave šuma Podružnica Našice, gdje je u gospodarskoj
jedinici (GJ) Budigošće-Breza-Lugovi nađeno čak
27 348 jajnih legala po hektaru (50–70 jajnih legala po
stablu) i GJ Rozić - Gložđe ili u Upravi šuma Podružnica
Vinkovci, gdje je u GJ Ceranski lugovi bilo prosječno
20 434 jajnih legala gubara po hektaru.


Svi naprijed navedeni rezultati, a osobito podaci
utvrđeni u jesen 2004. godine ukazivali su na mogućnost
jakog napada gubara u proljeće 2005. godine
(slika 3). Gotovo je bilo sigurno da će se morati prove


sti suzbijanja na preko 30 000 ha šuma na područjima


ha š


Uprava šuma Podružnica (UŠP) Vinkovci, Osijek, Našice,
Zagreb, Sisak i Nova Gradiška. Na područjima
UŠP Split, Buzet i Senj, iako je gubar bio prisutan, prema
stanju brojnosti nije bilo za očekivati jaču defolijaciju
koja bi prouzročila golobrst, pa se zbog toga na
tom području nije ni provodilo suzbijanje.


Tijekom 2005. godine suzbijanje po Upravama šuma
Podružnicama, obavljeno je na površinama koje su
prikazane slici 4.


Slika 4. Površine šuma na kojima su obavljena suzbijanja protiv gubara u 2005. godini
Figure 4 Forest area where gypsy moth eradication was carried out in 2005




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 41     <-- 41 -->        PDF

V. Jurjević, J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec, D. Diminić: ANALIZA SUZBIJANJA GUBARA . .. Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 539-548
Tablica 2. Prikaz površina s povećanom brojnosti gubara tijekom 2002. godine
Table 2 Overview of forest surface with increased abundance of gypsy moth during 2002


Uprava šuma Podružnica
Forest Management District
Vinkovci
Osijek


Našice


Požega


Bjelovar
Koprivnica
Zagreb
Sisak
Karlovac
Split
Nova Gradiška


Vrsta drveta
Type of tree
hrast lužnjak - pedunculate oak
hrast lužnjak - pedunculate oak
hrast lužnjak - pedunculate oak
hrast lužnjak - pedunculate oak
hrast lužnjak - pedunculate oak
hrast lužnjak - pedunculate oak
hrast lužnjak - pedunculate oak
hrast lužnjak - pedunculate oak
hrast lužnjak - pedunculate oak
hrast crnika - Turkey oak
hrast lužnjak - pedunculate oak


Površina Area
(ha)


13 600
1 878
16 627
6 150
4 071
2 934
4 162
172
236
6 832
1 822


Intenzitet napada
Intensity of attack


1 - 20
1 - 50
1 - 20
1 -5
1 - 20
1,1 - 20
1 - 50


do 1


1,1 - 20
25 - 100
1 - 5


U 2003. godini povećanje brojnosti se nastavilo (tadane
površine. Tijekom 2004. godine njegova se zablica
3). Od ukupno pregledanih 185 521,01 ha šuma, stupljenost još više povećala (tablica 4).


gubar je zabilježen na 84 409,56 ha ili 45,49 % pregle-


Tablica 3. Površine šuma u kojima je zabilježena prisutnost gubara u jesen 2003. godine
Table 3 Forest area in which the presence of gypsy moth was recorded in autumn 2003


Uprava šuma
Podružnica - Forest
Management District
Vinkovci
Osijek


Našice


Požega


Bjelovar
Koprivnica
Zagreb
Sisak
Karlovac
Buzet
Split
Nova Gradiška
Ukupno - Total


Ukupno pregledana Nisu prisutna jajna
površina - Total legla - No egg
examined area (ha) masses recorded (ha)


44037,00 24241,00
10247,00 6791,00
53493,00 34504,00
10626,00 1985,00
26560,00 19452,00
5293,63 2996,48
9370,00 3953,00
1525,00 1380,00
1436,00 804,00
800 0
16172 87
5961,38 4917,98


185 521,01 101 111,46


Tablica 4. Površine šuma s gubarovim jajnim leglima u jesen 2004. godine
Table 4 Forest area with gypsy moth egg masses by category in 2004


Uprava šuma
Podružnica - Forest
Management District
Vinkovci
Osijek


Našice


Požega


Bjelovar
Koprivnica
Zagreb
Karlovac
Senj
Split
Nova Gradiška
Ukupno - Total


Ukupno pregledana
površina - Total
examined area (ha)


46889,00
11538,00
28308,00
10699,00
26164,56
6496,00
18837,00
3147,00
523,00
43856,79
5381,00


201 839,35


Nisu prisutna jajna
legla - No egg
masses recorded (ha)


10077,00
8413,00
9927,00
1069,00
11390,96
1140,00
5444,00
2108,00
155,00
42,00
2920,00


52 685,96


Prisutna jajna legla
Egg masses
recorded (ha)


19796,00
3456,00
18989,00
8641,00
7108,00
2297,16
5417,00
145,00
632,00
800
16,085
1043,40


84 409,56


Prisutna jajna legla
Egg masses
recorded (ha)


36812,00
3125,00
18381,00
9630,00
14773,60
5356,00
13393,00
1039,00
368,00
43814,79
2461,00


149 153,39


Prisutna jajna legla
Egg masses recorded
(%)


44,95
33,73
35,5
81,32
26,76
43,4
57,81
9,51
44,01
100,00
99,46
17,5


45,49


Prisutna jajna legla
Egg masses recorded
(%)


78,51
27,08
64,93
90,01
56,46
82,45
71,10
33,02
70,36
99,90
45,73


73,90




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 40     <-- 40 -->        PDF

V. Jurjević, J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec, D. Diminić: ANALIZA SUZBIJANJA GUBARA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 539-548
6.
Organizirati, odnosno osigurati potreban broj prijevoznih
sredstava za dostavu insekticida i ljudstva
na aerodromu;
7.
Obavijestiti javnost, posebno pčelare o vremenu
provođenja akcije.
Prioritet za suzbijanje protiv ovog štetnika dobile su
stare sastojine hrasta lužnjaka, koje na temelju propisa
osnove gospodarenja dolaze u fazu obnove i u kojima
se očekuje urod žira. Suzbijanje gubara obavljeno je
primjenom zrakoplova. Pribavljena su četiri zrakoplova
i to dva zrakoplova marke AN-2 i dva zrakoplova
marke AIR-TRACTOR. To su i jedini zrakoplovi koji u
ovom trenutku u Republici Hrvatskoj imaju opremu i
dozvolu za rad u zaštiti šuma.


Odabir insekticida i njegova nabava jedna je od radnji
koje treba provesti prije početka akcije. Za uporabu
insekticida u šumama postoji niz različitih ograničenja.
Posebno se to odnosi na Zakon o zaštiti prirode koji za
zaštitu šuma dozvoljava samo biološka sredstva, a
samo u posebnim slučajevima kemijska i biotehnička
sredstva. Za uporabu ovih posljednjih bilo je potrebno
ishoditi dozvole od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva
i vodnog gospodarstva što je i učinjeno, te Ministarstva
kulture.


Nakon što su provedene sve potrebne pripremne radnje,
u proljeće 2005. godine pristupilo se provođenju
suzbijanja. Sam početak uvjetovan je s nekoliko bitnih
činjenica. To je ponajprije razvojni stadij gusjenica na
svim površinama predviđenima za suzbijanje. Idealno
vrijeme početka suzbijanja smatra se razdoblje kada se
jedan dio gusjenica nalazi neposredno pred eklozijom, a
ostali dio već počne s brštenjem lišća, odnosno kada se
sve gusjenice nalaze u trećem razvojnom stadiju.


Drugi važan čimbenik koji uvjetuje početak akcije
su vremenske prilike. Naime, zbog činjenice da se suzbijanje
provodilo metodom zamagljivanja, bilo je nužno
da se u vremenu provođenja suzbijanja ne očekuje kišno


i vjetrovito razdoblje. Suzbijanje počinje kada su oba
uvjeta zadovoljena, odnosno kada se gusjenice gubara
nalaze u ranoj fazi svoga razvoja, a vremenske su prilike
prihvatljive. Suzbijanje je najbolje započeti u ranim


je jjutarnjim satima kada s
ssu
uu strujanja zraka najmanja, što
omogućava deponiranje insekticida na lisnu površinu
(Goertz i dr. 2004). Akcija je počela u Upravi šuma
Podružnica Našice 2. 5. 2005. godine. Od tog dana pa
sve do 12. 5. 2005. godine na svim ostalim površinama
Uprava šuma Podružnica Vinkovci, Osijek, Nova Gradiška,
Sisak i Zagreb svakodnevno se, uz manje zastoje
zbog povremene kiše, provodilo suzbijanje.
Za suzbijanje su upotrijebljena različita zaštitna
sredstva. Odluka o upotrebi nekog od sredstava donosila
se na osnovi sljedećih kriterija:


1.
intenzitetu napada;
2.
statusu pojedine sastojine, odnosno nalazi li se ista
na zaštićenom području;
raspoloživoj količini svih vrsta zaštitnih sredstava;
meteorološkim uvjetima;
tehničkoj opremi zrakoplova;
stadiju razvoja gusjenica gubara.


Istraživanja o primijeni zaštitnih sredstava na suzbijanje
gubara obavili su brojni znanstvenici (C un ningham
i dr. 1997, Goertz i dr. 2004, Grove i
Hoover 2007 itd.). Za utvrđivanje uspjeha suzbijanja
gubara korištena je metoda postavljanja kontrolnih
ploča. Kontrolni objekti bili su tako odabrani, da je
šuma po svojstvima staništa bila slična šumi u kojoj je
provedeno suzbijanje. U većini slučajeva takvi kontrolni
objekti odgovarali su tretiranoj šumi po nadmorskoj
visini, ekspoziciji, starosti, obrastu, sklopu, omjeru
smjese itd. Uz to, kontrolni objekti bili su vrlo slični
šumi koja se tretirala i po intenzitetu napada, odnosno
po broju jajnih legala.


REZULTATI PRAĆENJA DINAMIKE POPULACIJE I PRIMJENE MJERA
ZAŠTITE U RAZDOBLJU OD 2002. DO 2005. GODINE
Results of dinamics population and protection
in the period from 2002 to 2005


;;


Gubar je u 2002. godini bio prisutan na 58 458 ha
šuma. U kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske
nigdje se nije pojavio intenzitetom većim od 20 %, a u
obalnom dijelu jačim intenzitetom od 25 % javio se na
području Uprave šuma Podružnica Split. Zbog slabog
intenziteta pojave nigdje nije bilo potrebe za suzbijanjem.
Primijećeno je da se 2002. godine povećala prisutnost
vrste u stupnju intenziteta 5–20 %. Ono je
2001. godine iznosilo 7,85 %, a 2002. godine 17,23 %.
(ukupni podaci za cijelo područje Hrvatske koje uključuje
i kontinentalni i primorski dio). Isto tako je pora


sla zaraza u stupnju intenziteta 20–50 % koja je s 0 % u
2001. godini narasla na 5,52 % u 2002. godini. Dobar
primjer toga je područje Uprave šuma Podružnica Našice,
gdje je također primijećeno da je gubar u gradaciji
jer je ukupna zaražena površina 2001. godine iznosila
19,8 % obrasle površine, a 2002. godine iznosi 31,2 %


stobrasle površine. Znatno s
sse
ee pojačal
pojačalpojačala
aa zaraz
zarazzaraza
aa u
uu stupnju
intenziteta 5–20 %i to s 0,8 % u 2001. na 7,3 % u 2002.
godini (tablica 2). Ovi podaci bili su značajni, jer su
ukazivali na mogućnost progradacije gubara što se u
sljedeće dvije godine i potvrdilo.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 39     <-- 39 -->        PDF

V. Jurjević, J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec, D. Diminić: ANALIZA SUZBIJANJA GUBARA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 539-548
Za jasnoću prikaza štetnosti ove vrste osobito je krošnja bila obrštena u više od 50 % pregledanih stabavažna
distribucija defolijacije stabala kod kojih je la (slika 2).


Slika 2. Distribucija napadnutih stabala kod kojih je krošnja bila obrštena u više od 50 % pregledanih
stabala u razdoblju od 1970. do 2001. godine


Figure 2 Distribution of defoliated trees in defoliation class of more than 50 % of examined trees in the period


from 1970 to 2001


Naglo povećanje broja jajnih legala tijekom 2002. i
2003. godini ukazivala je na potrebu detaljnijeg praćenja
njegove dinamike populacije. Kako se gubar pojavljuje
gotovo na cijelom području Republike Hrvatske,
njegovo praćenje organizirano se provodilo u svim šu-
mama (osim prebornih) s kojima gospodari državno
poduzeće Hrvatske šume d.o.o. Šume hrasta lužnjaka
zauzimaju površinu od 201 739 ha (Klepac 1996).


Drvna zaliha na panju u tim šumama iznosi 41,5 milijuna
m3 (Klepac 1996). U bogatstvu hrvatskih šuma
27 % drveta odnosi se na hrast lužnjak (Rauš 1996).
Najveći dio lužnjakovih šuma nalazi se na prostoru između
rijeke Drave i Save, a posebno u istočnom dijelu
Republike Hrvatske (lokalitet Spačve). Praćenje je
obavljano i na području otoka i priobalja u šumama
hrasta crnike, gdje se gubar također pojavljuje.


PRAĆENJE DINAMIKE POPULACIJE GUBARA
Accompaning dinamic population of gypsy moth


Dijagnozno prognozna služba organizirana u Šumarskom
institutu Jastrebarsko u dogovoru sa Službom
za ekologiju i zaštitu šuma poduzeća Hrvatske
šume d.o.o. provela je metodu utvrđivanja brojnosti
jajnih legala po dijagonalnim linijama. Metoda se provodi
na način da se kroz šumski odjel položi dijagonalna
linija na kojoj šumarski stručnjak iz jednog kuta u
suprotni pregledava sva stabla koja se nalaze na tom
pravcu i na njima broji jajna legla (A n dro i ć 1965).
Potom se stabla razvrstaju u dvije kategorije i to: pozitivna
(na kojima se nalaze legla) i negativna (na kojima
nema legala). Ako su stabla pozitivna, evidentira se i


METODE ZAŠTITE


Kako bi akcija suzbijanja bila uspješna, bilo je
potrebno izvršiti sljedeće pripremne radnje:


1.
Utvrditi površin
površinpovršine
ee n
nna
aa kojim
kojimkojima
aa ć
ćće se provesti suzbijanje;
2.
Utvrditi metodu suzbijanja;
broj legala na stablu. Broj negativnih stabala također se
evidentira kao i dužina dijagonalne linije, što omogućava
izračun pregledane površine i brojnosti legala po
jedinici površine (1 ha). Prosječan broj legala po jednom
stablu dobije se ako se ukupni broj nađenih legala
podijeli s ukupnim brojem pregledanih stabala. Intenzitet
površinske napadnutosti dijeli se u pet stupnjeva:
I (do 1 % pozitivnih stabala), II (od 1 do 5 % pozitivnih
stabala), III (od 5 do 20 % pozitivnih stabala), IV (od
20 do 50 % pozitivnih stabala) i V (više od 50 %
zaraženih stabala).


Protection of method


3.
Pripremiti karte napadnutih površina;
4.
Odrediti vrstu zaštitnog sredstva (insekticida) i izvršiti
njegovu nabavu;
5.
Odrediti letilišta (aerodrome) za zrakoplove;


ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 38     <-- 38 -->        PDF

V. Jurjević, J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec, D. Diminić: ANALIZA SUZBIJANJA GUBARA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 539-548
velikim površinama. U razdoblju od 1945. godine do
2006. zabilježeno je nekoliko gradacija ovoga kukca
(Kovačević 1956, Harapin i Androić 1996,
P er n e k i P i l a š 2005).


Areal gubara proteže se od Sjeverne Afrike, preko
cijele Europe i Sibira, sve do sjeverne Kine, Koreje i
Japana. Uz to, naseljava i Malu Aziju. Iz Europe je
1868. godine prenesen u SAD. U Hrvatskoj se javlja na
područjima nizinskih šuma, ali povremeno i u brdskim
šumama. Dolazi također u Primorju i otocima (npr.
Krk, Cres, Rab i drugi), te u Dalmaciji (Kovačević
1956).


Gubar pripada vrstama koje se masovno periodički
pojavljuju. Od 1874. godine postoje podaci o njegovom
pojavljivanju (Kovačević 1956). Nekoliko
pojava bilo je u razdoblju od 1903. do 1935. godine
kada je gubar uzrokovao štete na šumama i voćnjacima
u Posavini u dužini od 400 km. Sličan intenzitet pojave
bio je i u razdoblju od 1946. do 1950. god. kada je u
Republici Hrvatskoj bilo obršteno 187 000 ha šuma i
dva milijuna voćaka. U tom razdoblju pojavio se ne
samo u nizinskim šumama, već i u Lici kod Otočca i
Gospića, u Hrvatskom Primorju, okolici Rijeke, Novog
Vinodolskog te na otocima Krku i Cresu (Kovačević
1956).


POJAVA GUBARA U ŠUMAMA HRVATSKE U RAZDOBLJU
OD 1970. DO 2000. GODINE
Appearance of gypsy moth in the forests from Croatia
in the period from 1970 to 2000


Prema podacima Službe za ekologiju i zaštitu šuma kazana je na slici 1. U razdoblju od 1981. do 1994. gopoduzeća
Hrvatske šume d.o.o. i Dijagnozno-pro- dine suzbijanje gubara obavljeno je na manjim površignozne
službe Šumarskoga instituta Jastrebarsko, po- nama (tablica 1).
java gubara u Hrvatskoj od 1970. do 2001. godine pri-


Slika 1. Pojava gubara u šumama (ha) po godinama
Figure 1 Appearance of gypsy moth in the forests (ha) by year


Tablica 1. Suzbijanje gubara u razdoblju od 1981. do 1994. godine
Table 1 Extermination of gypsy moth in the period from 1981 to 1994


Godina – Year
1981.
1982.
1984.


1986.
1987.
1988.
1990.
1994.


Lokalitet – Locality


Rab, šuma “Dundo”


Lipovljani


Vinkovci, Županja, Vukovar
“Jelen” Darda
Nacionalni park “Brijuni”


Brioni


Brijuni
Vinkovci, Županja
Senj


Površina suzbijanja (ha) – Surface eradication (ha)


106
500
2500
1900
300
200
70
5372
30




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 37     <-- 37 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 539-548


UDK 630* 453


ANALIZA SUZBIJANJA GUBARA (Lymantria dispar L.) TIJEKOM
2005. GODINE U DRŽAVNIM ŠUMAMA HRVATSKE


THE ANALISES EXTERMINATION OF GYPSY MOTH (Lymantria dispar L.)
IN THE 2005 YEAR OF CROATIAN STATE FORESTS


Josip MARGALETIĆ1, Vladimir JURJEVIĆ2, Milan GLAVAŠ3,
Boris HRAŠOVEC4, Danko DIMINIĆ5


SAŽETAK: U posljednjih 60 godina zabilježeno je nekoliko velikih gradacija
gubara (Lymantria dispar L.). Prisutnost gubara različitog intenziteta u
2002. godini zabilježena je na 58 458 ha šuma, 2003. godine na 84 409,56 ha,
a 2004. godine na 149 153,39 ha. Na temelju procjene brojnosti u jesen 2004.
godine, u proljeće 2005. godine očekivala se povećana brojnost ove vrste, te
su organizirane mjere zaštite na ukupnoj površini od 31 304 ha šuma kojima
gospodare Uprave šuma Podružnice Vinkovci, Osijek, Našice, Zagreb, Sisak i
Nova Gradiška. Tijekom 2005. godine, za suzbijanje gubara korišteni su sljedeći
preparati: Foray 48 B (22 311 l), Match 050 EC (6 229 l), Karate 2,5 EC
(2 525 l), Decis 2,5 EC (884 l) i Dimilin SC 48 (210 l). Na temelju cijene preparata,
njegovog utroška po jedinici površine (ha) te cijene rada zrakoplova,
trošak suzbijanja po jedinici površine za korištene preparate iznosio je:
488,00 kn/ha (Foray 48 B); 234,00 kn/ha (Match 0,5 EC); 242,00 kn/ha
(Dimilin SC 48 ); 106,00 kn/ha (Decis 2,5 EC) i 99,00 kn/ha (Karate 2,5 EC).
Trošak suzbijanja gubara tijekom 2005. godine (ukupno sve tretirane površine
u Republici Hrvatskoj) iznosio je 6106190,00 kn ili prosječno 195,06 kn/ha.


K l j u č n e r i j eč i : gubar (Lymantria dispar L.), šumski ekosustavi, dinamika
populacije, defolijacija, insekticidi, hrast lužnjak, zaštita šuma


UVOD – Introduction


U šumarstvu Hrvatske jedan od najznačajnijih štet-slovom “Suzbijanje gubara (Lymantria dispar L.) u drnika
iz razreda kukaca je gubar (Lymatria dispar L.) o žavnim šumama Hrvatske u razdoblju do 2006. godičijoj
je štetnosti i suzbijanju u državnim šumama Rene”.
Zbog opsežnosti prikupljenih podataka i važnosti
publike Hrvatske s posebnim osvrtom na 2005. godigubara
kao defolijatora u šumama, autori su smatrali
nu, riječ u ovome radu. Podaci su prikupljeni u Službi korisnim za šumarsku struku objaviti rad na ovu temu.
za ekologiju i zaštitu šuma pri Direkciji poduzeća Hr


Gubar pripada redu leptira (Lepidoptera), porodici


vatske šume d.o.o. te je izrađen diplomski rad pod na-


Lymantriadae. U posljednje dvije godine, uz šumske


požare, predstavlja najveću opasnost za šume, a osobi


Izv. prof. dr. sc. Josip Margaletić, Šumarski fakultet Sveučilišta to sastojine hrasta lužnjaka. Gubar je polifagni štetnik.


u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, U kontinentalnom nizinskom području uzrokuje ošte


p.p. 422, 10002 Zagreb
ćenja na krošnji hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), ali


I Vladimir Jurjević, dipl. ing. šum., A. T. Mimare 11,


10000 Zagreb i običnoga graba (Carpinus betulus L.), topola (Popu


Prof. dr. sc. Milan Glavaš, lus spp.), vrba (Salix spp.), johi (Alnus spp.) te voćkari-
Izv. prof. dr. sc. Boris Hrašovec,


cama (šljive – Prunus spp., jabuke – Malus spp.) zbog


Izv. prof. dr. sc. Danko Diminić,


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu čega se ubraja i u poljoprivredne štetnike. U vrijeme


šuma i lovno gospodarenje, p.p. 422, 10002 Zagreb masovnih pojava može izazvati defolijaciju šuma na


539