DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 40     <-- 40 -->        PDF

V. Jurjević, J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec, D. Diminić: ANALIZA SUZBIJANJA GUBARA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 539-548
6.
Organizirati, odnosno osigurati potreban broj prijevoznih
sredstava za dostavu insekticida i ljudstva
na aerodromu;
7.
Obavijestiti javnost, posebno pčelare o vremenu
provođenja akcije.
Prioritet za suzbijanje protiv ovog štetnika dobile su
stare sastojine hrasta lužnjaka, koje na temelju propisa
osnove gospodarenja dolaze u fazu obnove i u kojima
se očekuje urod žira. Suzbijanje gubara obavljeno je
primjenom zrakoplova. Pribavljena su četiri zrakoplova
i to dva zrakoplova marke AN-2 i dva zrakoplova
marke AIR-TRACTOR. To su i jedini zrakoplovi koji u
ovom trenutku u Republici Hrvatskoj imaju opremu i
dozvolu za rad u zaštiti šuma.


Odabir insekticida i njegova nabava jedna je od radnji
koje treba provesti prije početka akcije. Za uporabu
insekticida u šumama postoji niz različitih ograničenja.
Posebno se to odnosi na Zakon o zaštiti prirode koji za
zaštitu šuma dozvoljava samo biološka sredstva, a
samo u posebnim slučajevima kemijska i biotehnička
sredstva. Za uporabu ovih posljednjih bilo je potrebno
ishoditi dozvole od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva
i vodnog gospodarstva što je i učinjeno, te Ministarstva
kulture.


Nakon što su provedene sve potrebne pripremne radnje,
u proljeće 2005. godine pristupilo se provođenju
suzbijanja. Sam početak uvjetovan je s nekoliko bitnih
činjenica. To je ponajprije razvojni stadij gusjenica na
svim površinama predviđenima za suzbijanje. Idealno
vrijeme početka suzbijanja smatra se razdoblje kada se
jedan dio gusjenica nalazi neposredno pred eklozijom, a
ostali dio već počne s brštenjem lišća, odnosno kada se
sve gusjenice nalaze u trećem razvojnom stadiju.


Drugi važan čimbenik koji uvjetuje početak akcije
su vremenske prilike. Naime, zbog činjenice da se suzbijanje
provodilo metodom zamagljivanja, bilo je nužno
da se u vremenu provođenja suzbijanja ne očekuje kišno


i vjetrovito razdoblje. Suzbijanje počinje kada su oba
uvjeta zadovoljena, odnosno kada se gusjenice gubara
nalaze u ranoj fazi svoga razvoja, a vremenske su prilike
prihvatljive. Suzbijanje je najbolje započeti u ranim


je jjutarnjim satima kada s
ssu
uu strujanja zraka najmanja, što
omogućava deponiranje insekticida na lisnu površinu
(Goertz i dr. 2004). Akcija je počela u Upravi šuma
Podružnica Našice 2. 5. 2005. godine. Od tog dana pa
sve do 12. 5. 2005. godine na svim ostalim površinama
Uprava šuma Podružnica Vinkovci, Osijek, Nova Gradiška,
Sisak i Zagreb svakodnevno se, uz manje zastoje
zbog povremene kiše, provodilo suzbijanje.
Za suzbijanje su upotrijebljena različita zaštitna
sredstva. Odluka o upotrebi nekog od sredstava donosila
se na osnovi sljedećih kriterija:


1.
intenzitetu napada;
2.
statusu pojedine sastojine, odnosno nalazi li se ista
na zaštićenom području;
raspoloživoj količini svih vrsta zaštitnih sredstava;
meteorološkim uvjetima;
tehničkoj opremi zrakoplova;
stadiju razvoja gusjenica gubara.


Istraživanja o primijeni zaštitnih sredstava na suzbijanje
gubara obavili su brojni znanstvenici (C un ningham
i dr. 1997, Goertz i dr. 2004, Grove i
Hoover 2007 itd.). Za utvrđivanje uspjeha suzbijanja
gubara korištena je metoda postavljanja kontrolnih
ploča. Kontrolni objekti bili su tako odabrani, da je
šuma po svojstvima staništa bila slična šumi u kojoj je
provedeno suzbijanje. U većini slučajeva takvi kontrolni
objekti odgovarali su tretiranoj šumi po nadmorskoj
visini, ekspoziciji, starosti, obrastu, sklopu, omjeru
smjese itd. Uz to, kontrolni objekti bili su vrlo slični
šumi koja se tretirala i po intenzitetu napada, odnosno
po broju jajnih legala.


REZULTATI PRAĆENJA DINAMIKE POPULACIJE I PRIMJENE MJERA
ZAŠTITE U RAZDOBLJU OD 2002. DO 2005. GODINE
Results of dinamics population and protection
in the period from 2002 to 2005


;;


Gubar je u 2002. godini bio prisutan na 58 458 ha
šuma. U kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske
nigdje se nije pojavio intenzitetom većim od 20 %, a u
obalnom dijelu jačim intenzitetom od 25 % javio se na
području Uprave šuma Podružnica Split. Zbog slabog
intenziteta pojave nigdje nije bilo potrebe za suzbijanjem.
Primijećeno je da se 2002. godine povećala prisutnost
vrste u stupnju intenziteta 5–20 %. Ono je
2001. godine iznosilo 7,85 %, a 2002. godine 17,23 %.
(ukupni podaci za cijelo područje Hrvatske koje uključuje
i kontinentalni i primorski dio). Isto tako je pora


sla zaraza u stupnju intenziteta 20–50 % koja je s 0 % u
2001. godini narasla na 5,52 % u 2002. godini. Dobar
primjer toga je područje Uprave šuma Podružnica Našice,
gdje je također primijećeno da je gubar u gradaciji
jer je ukupna zaražena površina 2001. godine iznosila
19,8 % obrasle površine, a 2002. godine iznosi 31,2 %


stobrasle površine. Znatno s
sse
ee pojačal
pojačalpojačala
aa zaraz
zarazzaraza
aa u
uu stupnju
intenziteta 5–20 %i to s 0,8 % u 2001. na 7,3 % u 2002.
godini (tablica 2). Ovi podaci bili su značajni, jer su
ukazivali na mogućnost progradacije gubara što se u
sljedeće dvije godine i potvrdilo.