DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 62     <-- 62 -->        PDF

564




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 61     <-- 61 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563
kata u turizmu. Glasnik za šumske pokuse, po- Vukonić, (1994): Turizam – u susret budućnosti,


sebno izdanje 4, 231-242, Zagreb. Mikrorad i Ekonomski fakultet, Zagreb.


Š p a n j o l , Ž., (1997): Turizam i zaštita prirode i čo- Vuk el i ć , J., Đ. R au š , (1998): Šumarska fitocenolo


vjekova okoliša. Socijalna ekologija, VI, 1–2: gija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski


93–108, Zagreb. fakultet sveučilišta u Zagrebu, 310 str.


SUMMARY: In order to eliminate the problem of quick sands in Krbavsko
Polje, the Forest Office of the First Lika Regiment of Karlovac Generalate
made a plan and applied an afforestation technique. Afforestation began in
1746 under the command of Captain (later General) Ernest Gideon Laudon.
Seedlings of pedunculate oak (Quercus robur) were planted in holes of 1 m in
depth, which were filled with humus from nearby forests. About 10,000 seedlings
were planted per hectare. The method of afforestation was prescribed
and conducted according to the military system. The army – regiment was
shown in a military formation: main force, reserve, lateral, sidelong forces
and reconnoitring party. As a token of gratitude, the local people named this
forest after Laudon.


“Laudonov Gaj” Park Forest, protected over an area of 33.23 ha according
to the Nature Protection Act, currently contains 518 old pedunculate oak
trees (there were 584 specimen in 1987), with breast diameters ranging from
57 to 153 cm. Most of the trees (377 trees or 72.8 %) have a breast diameter
from 81–110 cm, while the majority of them, 157 trees or 30.3 %, are in the
diameter class of 91–100 cm. Their height ranges from 8 to 28 m. The majority
of the trees are in the height range from 21–24 m. Of 518 trees in all, 51 are
broken, whereas 267 (51.5 %) display visibly hollow trunks.


From a phytocoenological aspect, the Park Forest is in the zone characterised
by the climatozonal community of sessile oak and common hornbeam
(Epimedio-Carpinetum betuli Ht.1938/ Borh 1963). In terms of ground vegetation
that lacks differentiating species, the culture of pedunculate oak itself is
the closest to the community of pedunculate oak and tall broom (Genisto elatae-
Quercetum roboris Ht. 1938).


Although a very dense cover of seedlings and young growth occurs
below the oaks and in the clearings, it perishes after 2–3 years (height of
40 cm), resulting in the absence of the young generation of pedunculate oak
in the entire Park area. The edges and clearings are inhabited by a pioneering
species of Scots pine (Pinus sylvestris) from the neighbouring cultures. For
this reason clearings and gaps will need to be afforested using the park planting
method. Seedlings must be older (trained) and 1.5–2 m tall.


The biological-ecological, landscaping and historical importance of
“Laudonov Gaj” requires an integral interdisciplinary approach to valorisation.
It should encompass biological and park-architectural contents and elements.
Thus conceived, constructed and maintained, it should find its place in
the overall tourist map of the Lika region.


Key words: Laudonov Gaj, pedunculate oak (Quercus robur), quick
sands, tourist, biological-ecological valorisation, recovery.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 60     <-- 60 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563
nov gaj”. Divljač radi dosta šteta na ovim površinama,
pa bi se prostor gaja trebao posebno zaštititi od nekontroliranog
ulaska divljači. Ipak mora se napomenuti da
je nekad sam prostor Laudonova gaja bio ograđen (dužina
ograde 5-6 km) upravo iz razloga što je bio dosta
razvijen lovni turizam, a lovištem je gospodario nacionalni
park Plitvička jezera. U tadašnjem lovištu obitavao
je jelen lopatar, muflon, divlja svinja, u volierama
se uzgajao fazan (1500–2000 kom), te je obitavalo i
oko 1500 kom divljih pataka (prema pisanim podacima


14. ZAKLJUČAK
Na području Krbavskog polja između Krbave u
Krbavskom polju, sela Šalamunić i Debelo Brdo, postojao
je za ove krajeve rijedak fenomen “letećih pijesaka”.
Ta pješčara stvarala je problem stanovništvu
toga kraja ugrožavajući okolno poljoprivredno zemljište.
Šumarski ured I. Ličke pukovnije Karlovačkog
generalata napravio je plan i razradio tehniku pošumljavanja
radi smirivanja živih pijesaka. Pošumljavanje
tih pješčanih, neobraslih površina počelo je 1746. godine,
a vršeno pod vodstvom kapetana (kasnije majora)
Ernesta Gideona Laudona. Korištene su sadnice hrasta
lužnjaka, sađene u jame dubine 1 m. koje su bile punjene
humusom iz obližnjih šuma, a sađeno je 10 000 sadnica
na 1 hektar. Način pošumljavanja propisan je i vršen
po vojničkom ustroju, prikazana je vojska – pukovnija
u vojničkom pokretu i to: glavnina, rezerva,
pobočnica i izvidnica. U čast Laudonu narod je tu šumu
nazvao njegovim imenom.


Park šuma “Laudonov gaj” ima površinu od 33,23 ha
i nalazi se u istoimenoj gospodarskoj jedinici, odjel 16a.
U njoj je evidentirano 518 starih stabala hrasta lužnjaka
koje je posadio E. G. Laudon 1746. godine. Sastojina je


NP Plitvička jezera). Uređenje park šume Laudonov
gaj otežano je činjenicom da su stara stabla hrasta lužnjaka
dosta oslabljena, šuplja i oštećena uslijed biotskih
i abiotskih faktora. Često dolazi do njihovih lomova
ili vjetroizvala, što stvara tužnu sliku propadanja
ovih ponosnih divova Krbavskog polja, stoga je potrebno
što prije nešto poduzeti da se ova specifičnost
Like očuva, a isto tako da se s park šumom “Laudonov
gaj” upozna što više posjetitelja.


-Conclusions
stara 257 godina, prezrela je i fiziološki oslabljena. Svake
godine dolazi do smanjenja broja stabala na što upućuje
podatak da su 1987. godine u park šumi bila 584
stabla hrasta lužnjaka. Urod hrasta, razvoj ponika i pomlatka
ispod krošanja vrlo je dobar, ali za vrijeme ljetne
suše on se osuši i propadne, što se ponavlja iz godine u
godinu. U toku razvoja park šume “Laudonov gaj” nije
došlo do daljnjeg razvoja hrasta lužnjaka, što upućuje na
zaključak da je za uspjeh pošumljavanja na ovim područjima
presudan bio način kojim se koristio Laudon prilikom
sađenja sadnica hrasta lužnjaka. Ukoliko se želi
pristupiti pošumljavanju čistina i progala u park šumi
“Laudonov gaj” potrebno se je koristiti parkovnom metodom
sađenja. Sadnice moraju biti starije (školovane)
visine 1,5–2 metra.


U park šumi “Laudonov gaj” postoje velike mogućnosti
za njeno uređenje i valorizaciju izgradnjom
vrtno-arhitektonskih i bioloških elemenata koji bi pomogli
da se ljepota i specifičnost ovog kraja približe ši-
rem krugu posjetitelja, odnosno da se omogući korištenje
park šume “Laudonov gaj” u turističke svrhe.


15. LITERATURA – References
Kiseljak, V., (1886): Izvještaj o poučnom putovanju
po Ličko-Otočkom okružju i Primorju. Šum. list
1886 (506–523), Zagreb.


Oesterreichische Forst – Zeitung (1891).


Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu “Laudonov
gaj” (1987–1996).


Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu “Laudonov
gaj” (1997–2006).


P av l ič ić , I., Istraživanje šumske vegetacije u specijalnom
rezervatu Laudonov gaj. Diplomski rad.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


Pejnović, D., (1985): Laudonov gaj. Priroda, str.
175–176, Zagreb.


P er c , Š., (1895): “Statistički opis šumah Otočke
imovne općine” (1879–1895).


Po t o č i ć , Z., (1990): Laudonov gaj. Šumarski list,
(3–4); 195–198, Zagreb.


P r i c a , Ž., (1983): Karakteristike tala na eolskim
pijescima u Laudonovu gaju u Lici. Diplomski
rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


Program razvoja lovišta u Krbavskom polju (1989).


R a u š , Đ., Ž. Š p a n j ol , (1995): Dendroflora i valorizacija
park šume Šijana kod Pule. Glasnik za
šumske pokuse 32: 107-128, Zagreb.


Šandor, F., (1911): Ekskurzija u Ličko i Krbavsko
polje. Vijesti Geološkog povjerenstva za Kraljevinu
Hrvatsku i Slavoniju, sv. I.


Š p a n o v i ć , T., (1983): Peščare – Lički pijesak. Šumarska
a sv. 2, 625, JLZ, Zagreb.


arska enciklopedij
enciklopedijenciklopedija s
posebno zaštićenih obje


Španjol, Ž., (1993): Uloga




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 59     <-- 59 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563
1743. (slika 7.). Toranj i krovište crkve Blažene djevice
Marije u Buniću srušen je 1945. godine, crkva je zapuštena,
a isto tako i okoliš oko nje.


Slika 7. Crkva Blažene Djevice Marije u Buniću
Figure 7 Church of the Blessed Virgin Mary


(Foto: M. Dasović)


Valorizacija park šume Laudonov gaj mora uvažavati
sva načela zaštite i namjene park šume kao kategorije
zaštite prirodnog predjela. Pri uređenju ne treba se strogo
držati samo granica parka, već se i širi predio oko
parka, koji je u sastavu istoimene gospodarske jedinice
može privesti određenoj funkciji. S obzirom na biološko-
ekološko i prostorno vrednovanje ove park šume potrebno
je odrediti dvije osnovne funkcionalne zone. To
su zone intenzivnog korištenja i zona park šume.


Zona intenzivnog korištenja (neobrasle površine,
čistine) treba biti povezana s putovima na glavnu prilaznu
cestu kod sela Šalamunić. U navedenoj zoni treba
tražiti i mogućnost vrtno-arhitektonskog i biološkovegetacijskog
kreiranja prostora i njegova dovođenja u
željenu funkcionalnost. Tu se definiraju sadržaji u prostoru
(igrališta za djecu, informativni panoi, vodene
površine, fontane, klupe, odmarališta i dr.). Kako je
već u prvom dijelu ovoga rada naglašeno, park šuma
“Laudonov gaj” ima izrazito povijesni karakter.


Nalazi se na prostoru na kome se odigrala povijesna
Krbavska bitka 9. rujna 1493. godine. Za sada na cijelom
području parka nema nijedne obavijesti kojom bi
se posjetitelja obavijestilo da se nalazi na jednom povijesnom
mjestu. Na samom ulazu u park šumu sa istočne
i zapadne strane uz postojeći šumski put potrebno je
postaviti dva panoa, na kojima bi se izložila povijest
ovoga područja, način postanka park šume Laudonov
gaj i sva značajnija zbivanja. Vodeni elementi vrlo su
bitan sadržaj parkovne arhitekture. Na prostoru gdje se
nalazi park šuma “Laudonov gaj” već postoje prirodne
vodene površine, te se zahvati na njihovom uređenju
moraju prilagođavati funkciji koju imaju određeni vodeni
elementi na tom prostoru. Ti zahvati sastoje se u
uređenju okolice uz vodene površine, uređenju posto


jeće vegetacije, uređenju obala postavljanjem kamenih
bankina i sl.


Cijeli predio park šume “Laudonov gaj” gdje se nalaze
sadašnja pojilišta, potrebno je urediti. (slika 8.).
Ova prirodna jezerca pogodna su za nastanjenje odgovarajućih
vodenih biljaka, koje mogu pokrivati vodenu
površinu od 20–30 %, ali ne i više. Uz istočni rub gaja
protječe rječica Krbavica koja plavi područje park
šume za vrijeme velikih kiša. Okoliš oko njenog toka
potrebno je urediti, a iz korita iščistiti nepotrebni materijal
ili otpad.


Slika 8. Zapušteni vodeni objekt
Figure 8 A neglected water facility


(Foto: M. Dasović)


U vrtni namještaj pripada i skupina vrtno-arhitektonskih
elemenata koji imaju svoju određenu i specifičnu
namjenu. Svojim oblikom i materijalom mora se
uklapati u park uz izraženu funkcionalnost i nenametljivost
(klupe, košarice za otpatke i dr.). Biološki ili
živi elementi u parku svrstavaju se u dvije skupine:
biljni i životinjski elementi.


Drveće je osnovna i trajna biološka okosnica parka,
te mu i daje temeljno obilježje. U ovom parku jedina
vrsta drveća je hrast lužnjak (Quercus robur), raspoređen
pojedinačni ili u grupama. Kako se radi o staroj sastojini,
koja je dosta oslabljena, a nema mlađih stabala
koja bi s vremenom “zamijenila” ove stare hrastove,
postavlja se pitanje što učiniti sa sve većim površinama
koje su neobrasle, a koje su sve više agresivno napadnute
običnim borom (Pinus sylvestris).


Ukoliko se želi pristupiti pošumljavanju čistina i
progala u park šumi “Laudonov gaj”, hrastom lužnjakom
(Quercus robur) potrebno se koristiti parkovnom
metodom pošumljavanja, tj. kopanjem velikih jama,
po mogućnosti donošenjem u njih zemlje i humusa, te
sadnjom starijih stabala, visine 1,5–2 metra. Uspjeh
pošumljavanja kojega je radio Laudon, treba zahvaliti
upravo načinu pošumljavanja koji je bio sličan parkovnom.
Jedan od problema koji bi se prije ovih zahvata
trebao riješiti je pitanje površine državnog lovišta koje
je u zakupu, a zauzima i površinu park šume “Laudo




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 58     <-- 58 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563
svako uništavanje prirodnih dobara nanosi izravne
ekološke štete turizmu, te tako on ostaje bez svoje prirodne
baze i osnovnih uvjeta za razvoj. Zbog svoje
masovnosti turizam je izuzetna prilika da se preko turista
kao medija širi propaganda o potrebi zaštite prirode,
čime se samo potvrđuje uzajamnost veze zaštite
prirode i turizma. S obzirom na ograničene mogućnosti
korištenja zaštićenih dijelova prirode, kao i na njihovu
specifičnu zaštitu očito je da se oni mogu koristiti samo
strogo kontrolirano i usmjereno. Ograničavaju se klasični
oblici turizma, a prednost se daje znanstvenom, izletničkom,
seoskom, zdravstveno-rekreativnom, ribolovnom,
lovnom, edukativnom, i sl.


Karakteristika posebno zaštićenih objekata prirode
znači svođenje svih oblika korištenja na ekološki dopuštene,
a ekološki su oblici korištenja ograničeni. Po
svojim temeljnim atributima svaki posebno zaštićeni
prirodni objekt ima obilježja turističkog atraktivnog
motiva. Zaštita prirode osim očuvanja prirodne baštine,
obuhvaća i očuvanje kulturne baštine. Cilj je njeno
očuvanje od propadanja, oštećenja i razaranja. Ekološki
turizam je jedan od oblika selektivnog turizma, on
je sprega između ciljeva i potrebe zaštite prirode i okoliša,
s jedne strane i turizma s druge strane, te je doveo
do njihovog savezništva. “Ekoturizam zato nije samo


pojam ekologijski zdravog turističkog putovanja, već
se radi o naporu da se u okviru turizma izvrši odgovarajuća
zaštita resursa” (…) “ekoturizam je takav oblik
turizma koji sudjeluje u zaštiti resursa” (Vu ko n i ć ,
1994.: Španjol 1997).


Turizam je odlična mogućnost da se zaštićeni i atraktivni
dijelovi prirode ekonomski valoriziraju, usklađivanjem
ciljeva zaštite sa stupnjem i oblikom turističkog
razvoja. Mjere održavanja, zaštite i unapređenja konkretnih
prirodnih prostora razlikuju se prema svojoj namjeni,
stanju kategoriji zaštite i drugome. Prirodni predjeli
koji su manje izmijenjeni antropogenim utjecajem
zahtijevaju i strože mjere zaštite. Samo će se tako moći
očuvati prirodni okoliš koji će biti jamstvo humanijem i
ugodnijem životu i boravku u tako harmoničnoj cjelini.
Iskorištavanje prirodnih dobara i prostora u funkciji turizma
mora biti racionalno i strogo planski, uzimajući u
obzir i aktivnu zaštitu tih dobara, jer je njihova namjena
dugoročno služenje turističkoj namjeni. Turistička djelatnost
mora racionalno koristiti prirodni okoliš, da bi
takav atraktivan okoliš mogao koristiti turizmu i da kao
takav ostane sačuvan u svim svojim atributima. Borba
za zdravu i očuvanu prirodu i okoliš znači i borbu za
očuvanje prirodnog resursa.


13. PRIJEDLOG PROSTORNOG UREĐENJA PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ”
Proposal of spatial arrangement of “Laudonov gaj” Park Forest
Zaštićeni dijelovi prirode kao što je i park šuma
“Laudonov gaj” mogu se koristiti samo na strogo kontrolirani
i usmjereni način. Potrebno je ograničavati klasični
način turizma, a prednost davati izletničkom, seoskom,
znanstveno-rekreativnom, znanstveno-istraživačkom,
edukativnom i sl., za što ovdje postoje brojne
mogućnosti. Svi ti oblici turizma u praksi se isprepleću i
nadopunjuju. Park šuma “Laudonov gaj” nalazi se u blizini
nacionalnog parka Plitvička jezera, te je moguće
organizirati svakodnevne izlete iz te 30-tak kilometara
udaljene turističke destinacije, što je moguće asfaltnom
cestom do samog ulaza u park šumu. Kako se selo Šala


munić nalazi uz samu granicu parka, uz dodatna ulaganja
u seoski turizam mogao bi se iz ovoga, za sada, zapuštenog
i slabo naseljenog sela, stvoriti privlačno
mjesto za ugodan odmor. Čistoća zraka i vode, mir i povoljan
utjecaj šumskog ekosustava na čovjekovo fizičko
i psihičko zdravlje omogućuje razvoj zdravstvenog
turizma, jer nigdje u blizini nema industrijskih postrojenja
niti drugih izvora zagađivanja okoliša.


Vrlo je bitna i arhitektonska izvedba podignutih
objekata, koja se mora prilagoditi neposrednom okolišu
i okolnom pejzažu. Objekt ili više njih koji bi se
eventualno radili na prostoru park šume “Laudonov
gaj” moraju biti pažljivo locirani da ne nagrđuju i da ne
ometaju prirodne vizure. Kako je već naprijed navede-


Slika 6. Park šuma “Laudonov gaj”
Figure 6 “Laudonov gaj” Park Forest


(Foto: M. Dasović)


no turizam podrazumijeva određene zahtjeve u privlačnosti,
a jedan od njih je i postojanje kulturnih i povijesnih
spomenika. Postojanje jednog takvog kulturnog
i povijesnog spomenika u Buniću nedaleko Laudonova
gaja vezano je uz Gideona Laudona, čovjeka
koji ga je i stvorio, a to je katolička crkva Blažene Djevice
Marije, sagrađene 1864. godine u gotsko-romanskom
stilu, na mjestu stare crkve koja je građena još




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 50     <-- 50 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563
mnogim bitkama biva promaknut prvo u čin generala, a
zatim u feld maršala lajtnanta. Umire u Nititscheinu
1790. u 74. godini života.


Od 1856. god. pa nadalje, na području Krbavskog
polja uz već zasađeni Laudonov gaj počeo se unositi
obični bor (Pinus sylvestris) i crni bor (Pinus nigra) dok
se 1896. god. pristupilo intenzivnom pošumljavanju
preostalih živih pijesaka sadnicama običnog bora
(Pinus sylvestris), pitomog kestena (Castanea sativa),
bagrema (Robinia pseudoacacia) i topole (Populus sp.).


Radi smirivanja živih pijesaka 1924. godine počeo
se sijati zečjak (Sarothamnus scoparius), koji se održao
do danas i prirodno se razmnožava. Jača sječa starih
hrastova koji su se sadili pod zapovjedništvom majora
Laudona izvršena je 1929. god. Prestankom rada
imovnih općina 1941. god. nestala je sva arhivska građa,
a u Laudonovu gaju se u to vrijeme obavljaju nekontrolirane
i stihijske sječe bez ikakve evidencije.


Od 1946. god. počelo se više pozornosti posvećivati
gaju kada su i zabranjene sve sječe. Prvo uređivanje gospodarske
jedinice “Laudonova gaj” izvršeno je 1956.
god., te se od tada gajem gospodari po odredbama šumsko-
gospodarskih osnova. Ostaci stare lužnjakove hrastove
šume koju je posadio Laudon 1746. god. i danas


Slika 1. Laudonov gaj u Krbavskom polju
Figure 1 Laudonov Gaj in Krbavsko polje


(Foto: M. Dasović)


žive kao sjećanje na generala Laudona i I Ličku pukovniju,
a nalaze se u 16a odjelu gospodarske jedinice Laudonov
gaj, kojom gospodare “Hrvatske šume” d.o.o.
Uprava šuma Podružnica Gospić, Šumarija Korenica.


Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, a na temelju Zakona
o zaštiti prirode 29. 4. 1965. godine, šumski predjel
Laudonov gaj, odjel 16a, površine 33,23 ha, proglašava
park šumom, (Broj:10/8-1965,MH/MZ), te se
utvrđuje upis tog objekta u “Registar zaštićenih objekata
prirode”, koji se vodi kod navedenog Zavoda.


3. SINEKOLOŠKE KARAKTERISTIKE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA
Synecological characteristics of the study area
3.1. Orografske i hidrografske prilike – Orographic and hydrographic conditions
Laudonov gaj nalazi se između 15o38’35’’ i
15o40’25’’ istočne zemljopisne dužine, te 44o38’15’’
do 44o49’35’’ sjeverne zemljopisne širine. Smješten je
na sjeverozapadnom dijelu Krbavskog polja. Udaljen
je od Korenice oko 15 km, a nalazi se blizu sela Bunić
(oko 3 km). Svojim jugozapadnim dijelom naslanja se
na lokalnu cestu, Bunić - Šalamunić - Krbava - Podlapača.
Sjevernu granicu čini riječica Krbavica.


Za promatranje hidroloških prilika cjelokupnog Kr


bavskog polja, pa tako i gospodarske jedinice Laudo


3.2. Geološka podloga
Geološko litološka podloga gospodarske jedinice
Laudonov gaj, kao i istoimena park šuma koja se nalazi
u njenom sastavu su kremeni pijesci.


nov gaj, rječica Krbavica koja izvire nedaleko Bunića
u Ledenoj pećini, predstavlja najznačajniji element.


Cijelim svojim tokom dugim oko 10 km, sa sjeverozapada
obilazi Laudonov gaj i završava u Hržić polju
(627 m.n.v.).


– Geological features
Smeđi kremeni pijesci leže izravno na zaravnjenoj i
klastificiranoj podlozi od gornjekrednih vapnenaca.


3.3. Tlo – Pedological features
Tla na kojima se nalazi park šuma Laudonov gaj, kao
i cijelo područje istoimene gospodarske jedinice, imaju
specifičnu pedogenezu zbog geološke podloge, reljefa,
vegetacije, klime i utjecaja čovjeka.


Na istraživanom području utvrđeni su sljedeći tipovi
tala (Pr ic a 1983):


– Arenosol, silikatni, kontinentalni
– Arenosol, silikatni, kontinentalni, dvoslojni
Arenosol, silikatni, kontinentalni s procesom lesivaže
dvoslojni
Arenosol, silikatni, kontinentalni, aluvijalni, močvarni
Epiglej




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 49     <-- 49 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563
“Takve pješčanice vidimo mi u kotlini Krbave, imenito
na tlu na kojem stoji njekad glasoviti Laudonov
gaj, te je tlo okolice toga gaja – poimenice dio doline
od Šalamunića poprieko do blizu Debela brda – tim gibućim
ili plivajućim pieskom posuto.


Sitan piesak uz rečeni gaj drži se još samo tim, što
mu gaj daje njeku čvrstoću.


Zadaća gaja imala je biti da veže tlo i da čuva susjedne
poljane od letećeg pijeska. Tu zadaću gaj potpuno
ne vrši jer je rijedak i posječen od nevaljale ruke.
Poharom tog gaja pretvorio se je veći dio šumišta u
pravo pravcato stovarište letećeg pijeska. Taj leteći
pijesak uzvitlan vjetrom zasipava poljane prema Debelom
brdu i već je pokrio 100–150 rali pitomine te je
posve uništio svaku ogoju i sav taj predjel predstavlja
sliku “Sahare u malom”.


Kad vjetar puše taj pijesak leti u gustim oblacih sve
dalje, tako čak do sela Bunić zrak pokvari. Nestane li
gaja onda bi moglo zaprietiti cijeloj okolici na daleko,
čiji smetovi sav predjel zasipaju. Tada je onda i kulturama
u sjevernom dijelu Krbavske doline odzvonilo.”


Opširan napis o nastanku i ulozi ove zaštitne šume
imamo u Oesterreichische Forst-Zeitung od 27. ožujka
1891. U noticama između ostalog piše: “Laudonova
zaštitna šuma u Krbavi u Hrvatskoj. Ta zaštitna šuma,
osnovana na granici nakon ratova s turskom vojskom,
a nazvana u čast Laudona njegovim imenom, treba da
zadržava ogromne količine pijeska u Krbavi da bi se
zaštitili plodni dijelovi. Laudonova zaštitna šuma
obrasla je hrastom, bukvom, omorikom i borom i strogo
je čuvana od šumokradica za vrijeme vojne Krajine.
Otkako je međutim ta zaštitna šuma prešla na upravu
civilnog stanovništva, zauzela je devastacija od strane
stanovništva Korenice i Udbine ogromne dimenzije.
Ispostavilo se da su i sami čuvari šume pomagali šumsku
krađu; ti su u više navrata odstranjivani i postavljani
su novi pouzdani čuvari. Po naređenju više vlasti
iz Ogulina čitava je šuma oivčena dubokim jarkom koji
je trebao predstavljati zapreku šumokradicama na iznošenju
drva iz šume i time pružiti nadu da se ta šuma
sačuva od devastacije.”


Ovaj je članak interesantan po tome što se nigdje
drugdje u starim zapisima ne spominje podatak da je u
Laudonovu gaju bilo bukve i omorike.


Iz godine 1896. postoje podaci o Laudonovu gaju od
nadšumara Šandora Perca, upravitelja Otočke imovne
općine. On u svom “Statističkom opisu šumah” Otočke
imovne općine daje prikaz Laudonova gaja po uređajnim
razredima, površini, drvnoj zalihi i po dobnim razredima.


Kenders (1906) u Šumarskom listu pišući o naučnoj
ekskurziji slušatelja Kraljevske šumarske Akademije
u Primorju i Lici spominje Laudonov gaj.


O Laudonovu gaju nalazimo još napis u “Vijestima
Geološkog povjerenatva za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju”,
svezak I, 1911 godine u članku “Ekskurzija u
Ličko i Krbavsko polje” od 16–22. srpnja 1910. godine,
autora Fr. Šandora.


U novije vrijeme o njemu su pisali i istraživali Š p anovi
ć (1983) P ejnovi ć (1985), P avli č ić (1987),
P o t o č i ć (1990), Vuke l i ć (2001).


Prema povijesnoj dokumentaciji radovi na pošumljavanju
počeli su 1745/46. godine. Plan pošumljavanja živih
pijesaka na Krbavskom polju, napravili su šumarnici


I. Ličke pukovnije i karlovačkog generalata. Kapetan
Laudon je proučio plan i tehniku pošumljavanja, te već
iste jeseni 1746. god. pristupio realizaciji zadatka koji
su mu ovjereni. Planom pošumljavanja određena je tehnika
pošumljavanja i vrsta sadnica. Odabran je hrast
lužnjak koji je proizveden na području generalata (Karlovačkog).
Šumarnici su znali da je to područje poplavno
i da podzemne vode odgovaraju hrastu lužnjaku, što
govori u prilog tome da je šumarska struka vodila stručne
poslove, a kapetan Laudon bio izvršitelj zadatka koji
su mu postavljeni. Pošumljavanje živih pijesaka obavljalo
se vrlo disciplinirano i organizirano.
Rad na pošumljavanju uveden je kao obavezan za
svakog Krajišnika, tako da je prilikom proljetnog i jesenskog
pošumljavanja morao “dati” 10 radnih dana na
pošumljavanju. Kopale su se jame dubine jedan metar i
punile humusom koji se je donosio iz obližnjih šuma.
Na svaki m2 sadila se je po jedna sadnica, tako da se po
hektaru sadilo 10 000 sadnica. Pošumljavanje je obavljeno
sadnicama hrasta lužnjaka, a sprovedeno je po
vojničkom rasporedu, tj. prikazana je vojska u bojnom
pokretu: glavnina, rezerva, pobočnica i izvidnica.


Ovakvim rasporedom sadnica došao je do izražaja
vojnički duh Laudona, a možda je (prema nekim izvorima)
htio ostaviti živi spomen na slavnu Krbavsku
bitku. Prve godine pošumljeno je oko 30 ha, a pošumljavanje
je nastavljeno i idućih godina. Koliko je Laudonu
bilo stalo da pošumljavanje živih pijesaka Krbavskog
polja uspije, upućuje i to što su za prekršaje pri
pošumljavanju bile uvedene stroge kazne. Oko pošumljenih
površina kopani su jarci za zaštitu kulture od
stoke i požara (i sada se mogu vidjeti ostaci tih jaraka).


Pošumljene površine čuvali su vojnici i posvećeno
im je mnogo pažnje. Pošumljavanje je uspjelo, a podignutu
šumu narod je nazvao Laudonov gaj.


Kapetan Laudon za vrijeme službovanja u Buniću
(1746–1756 god.) uz podizanje kultura na živim pijescima,
izgradio i mnoge puteve, zatim drenažu kanala na


Krbavskom polju i dao velik doprinos razvoju toga kraja,
zbog čega ga je narod osobito cijenio. Poslije odlaska
majora Laudona, Bunićka kapetanija je segregacijom
dodijeljena II otočkoj pukovniji koja je nastavila s pošumljavanjem.
Sam Laudon kasnije zbog zasluga u




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 48     <-- 48 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ”
pristup valorizacije, koji mora obuhvaćati biološke i vrtno-arhitektonske sadržaje
i elemente.


Tako koncipiran, uređen i održavan, mora naći svoje mjesto u svekolikoj
turističkoj karti ličkoga kraja.


Kl j uč ne r i j eč i : Laudonov gaj, hrast lužnjak (Quercus robur) živi
pijesci, turistička, biološko-ekološka valorizacija, sanacija


1. UVOD – Introduction
Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563


Na području Ličko-senjske županije, zbog očuvanosti
prirode, njene ljepote i vrijednosti zaštićeno je
149.785,60 ha površine, što je 28 % teritorija županije,
čime je Ličko-senjska županija po udjelu, brojnosti i
raznolikosti zaštićenih dijelova prirode na prvom mjestu
u Hrvatskoj.


Privlačnost Ličko-senjske županije zasniva se na
njezinoj osebujnoj prostornoj strukturi. Tu se na malim
udaljenostima izmjenjuju površinski i krški oblici, s
bogatim biljnim svijetom i rijetkim vrstama životinja.
Laudonov gaj jedna je od tri park šume (Jasikovac i


Vujnović brdo) na području Ličko-senjske županije,
površine 33,23 ha.


To je umjetno podignuta kultura hrasta lužnjaka, a u
cilju smirivanja živih pijesaka Krbavskog polja. Radovi
na pošumljavanju započeti su 1745/46. god., pod
vodstvom majora Vojne Krajine, Gideona Ernesta Laudona,
koji je došao u Bunić na dužnost zapovjednika
Bunićke kapetanije.


Laudonov gaj jedan je od najstarijih živih spomenika
šumarstva Like i Hrvatske posađen na živim pijescima
Krbavskog polja.


2. POVIJESNI PODACI O PARK ŠUMI “LAUDONOV GAJ”
Historical dana on “Laudonov gaj” Park Forest
Laudonov gaj podigao je Šumarski ured I Ličke pukovnije
– Bunićka kapetanija, 1746. godine na živim
pijescima Krbavskog polja.


Nakon dolaska u Bunić na dužnost zapovjednika
Bunićke kapetanije, major Gideon Ernest Laudon obišao
je čitavu okolicu, te se odmah zainteresirao za žive
pijeske Krbavskog polja. Oni su u to vrijeme predstavljali
probleme gospodarstvu toga kraja, a austrijski šumari
nazivali su ga “Flugsand” – leteći pijesci.


Uz žive pijeske vezana je i legenda koja se već dugo
prepričava u ovim krajevima, a govori o tome kako je u
tijeku bitke s Turcima na Krbavskom polju, koja se zbila


9. rujna 1493. godine, vjetar digao pijesak i nosio ga ravno
u oči hrvatskoj vojsci, zbog čega je bitka izgubljena.
U prvim zapisima o Laudonovu gaju u Šumarskom
listu iz 1886. god. na str. 506–523 prof. Vladimir Kiseljak
iz Križevaca piše:


“Laudonov gaj u Krbavskoj dolini nedaleko Bunića
nosi ime slavnog generala Laudona, koji ga je, bivši
još kapetan u krajini oko 1750. god. zasadio. Taj gaj
zaprema 400 jutara, te je čisti hrastik, zasađen u obliku
postavljene i spremne vojske, tu je prednji odjel predstavljajući
straže, zatim savezna poveća šuma (pričuva),
a to bi značilo jezgru vojske, napokon dođe u stanovitoj
udaljenosti u nekom redu opet hrašće kao posljednji
odjel. Vidi se ukus i strogi red vojnički koji je
tada valjao za šume. Žali bože da tome danas nije tako.


Taj je gaj segregacijom pripao imovnoj obćini otočkoj,
te strada od silne krađe i navale ljudi i marve. Za
primjer neka bude spomenuto da je samo lanjske godi


ne bilo 758 prijavnica o vrhu šumskih krađa po lugaru
otkritih, a da je u istinu preko 1 000 komada hrastovih
stabala ukradeno. Po naravi lagano sipko i pjeskovito
tlo, tako rekoć čista pjeskulja preobrati se haranjem
šuma u čistu pustoš.


Tako je dobra polovina te površine, dakle 200 jutara
tla pješčara ili ti pržina kako je narod zove, ta na
kojoj za žege ni travka ne stoji.


Za bure uzvitla opet vjetar taj sitni pijesak tako jako
da ga raznaša po Krbavskoj dolini, sve do Korenice na
15 km daljine. Uoči te velike pogibelji koja prieti krbavskoj
inače plodnoj i marljivo obrađenoj dolini, širenjem
i povećanjem te pješčare, moralo bi se najozbiljnije
nastojati i to što skorije da se zasadi prikladnim
biljem.


Za tako pusta i pjeskovita mjesta bezuvjetni crni
bor najpogodniji je i najprikladniji. To dokazuju doduše
u neznatnom opsegu, izvedeni radovi sa crnim borom
tik Laudonovog gaja, te je država jošte prije segregacije
počela saditi i vezati ovo tlo, pa da se nastavilo
bilo bi uspjeha, da nema poteškoća koje prijete kulturam
od ljudi i marve.


Drugu nepriliku toj dolini prouzrokuje neka voda
zvana Velika jaruga, koja sa sjeverne strane opkoljuje
taj Laudonov gaj, a izvire nedaleko Bunića. Za žege
usljed ljeta presahne ta odtoka, a kad što poplavljuje
cielu dolinu.”


Još jedan zanimljiv zapis nalazimo također u Šumarskom
listu iz 1889. god. gdje nepoznati autor piše:




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 47     <-- 47 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563
UDK 630* 907.1 + 907.2 : 652


BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE
PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ”*


BIOLOGICAL-EKOLOGICAL AND SPATIAL EVALUATION
OF “LAUDONOV GAJ” PARK FOREST


Mandica DASOVIĆ**


SAŽETAK: U cilju smirivanja živih pijesaka Krbavskog polja, Šumarski
ured I Ličke pukovnije Karlovačkog generalata napravio je plan i razradio
tehniku pošumljavanja radi smirivanja živih pijesaka. Pošumljavanje je
započelo 1746. godine, a obavljano je pod vodstvom kapetana (kasnije generala)
Ernesta Gideona Laudona. Korištene su sadnice hrasta lužnjaka (Quercus
robur), sađene u jame dubine 1m, koje su bile punjene humusom iz
obližnjih šuma, a sađeno je 10 000 sadnica po hektaru. Način pošumljavanja
propisan je i obavljan po vojničkom ustroju, prikazana je vojska – pukovnija u
vojničkom pokretu i to: glavnina, rezerva, pobočnica i izvidnica. U čast Laudonu,
narod je tu šumu nazvao njegovim imenom.


Danas u park šumi “Laudonov gaj”, koja je zaštićena na površini od
33,23 ha prema Zakonu o zaštiti prirode, imamo 518 starih stabala hrasta lužnjaka
(godine 1987. bilo ih je 584). Prsni promjer im se kreće od 57–153 cm.
Najveći broj stabala, njih 377 ili 72,8 % ima prsni promjer od 81–110 cm, a
najveći broj, njih 157 ili 30,3 % nalazi se u debljinskom stupnju od 91–100 cm.
Visina im se kreće od 8–26 m. Najveći broj stabala nalazi se u visinskom razmaku
od 21–24 m. Od ukupno 518 stabala 51 stablo je slomljeno, dok je 267
stabala (51,5 %) vidljivo šupljeg debla.


Sa fitobioklimatološkog gledišta park šuma nalazi se u zoni koju karakterizira
klimazonalna zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio-
Carpinetum betuli Ht. 1938/Borh 1963). Sama kultura hrasta lužnjaka po
sastavu prizemnog rašća koji je oskudan diferencijalnim vrstama najviše se
približio zajednici hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae-Quercetum
roboris Ht. 1938).


Iako ispod hrastova i na čistinama nalazimo gust ponik i pomladak, on nakon
2–3 godine (visine 40 cm) propada, tako da mladog naraštaja hrasta lužnjaka
nema na cijeloj površini park šume. Rubne dijelove i čistine zato naseljava
obični bor (Pinus sylvestris) kao pionirska vrsta sa susjednih kultura. Stoga
će trebati pristupiti pošumljavanju čistina i progala, koristeći se parkovnom
metodom sadnje. Sadnice moraju biti starije (školovane), visine 1,5–2 m.


S obzirom na značajnu biološko-ekološku, krajobraznu i povijesnu važnost
“Laudonovog gaja” on svakako zaslužuje jedan cjelokupan interdisciplinaran


*
Rad je dio magistarskog specijalističkog rada, obranjenog 28. 6. 2004. g.
na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Doc. dr. sc. Željko Španjol, mentor, prof.
Dr. sc. Joso Vukelić, predsjednik Povjerenstva za obranu rada, Zavod za
ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Dr. sc. Sanja Perić, Šumarski institut, Jastrebarsko
** Mr. spec. Mandica Dasović, dipl. ing. šum. Hrvatske šume, Uprava šuma
Podružnica Gospić, Budačka bb, Gospić.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 51     <-- 51 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563
3.4. Klimatske prilike – Climatic conditions
Klima ili podneblje jedan je od najvažnijih sinekoloških
čimbenika koji utječu na rasprostranjenost i raznolikost
biljnog pokrivača.


Prema Plečku i Kiriginu (1971) u “Osnova gospodarenja”
za gospodarsku jedinicu Laudonov gaj
(1997–2006), park šuma Laudonov gaj s okolicom nalazi
se u klimatskoj zoni C-toplo umjerene kišne klime i
nosi oznaku Cfsbx’’ po W. Koppenu. Cfsbx’’ je umjereno
topla kišna klima. Njena karakteristika je da nema
sušnog razdoblja, oborine su jednako raspoređene
tijekom cijele godine. Maksimum oborina je u proljeće i
kasnijem dijelu jeseni, dok je najsuši dio godine u ljetnim
mjesecima.


Srednja godišnja temperatura zraka izmjerena na
meteorološkoj stanici Gospić iznosi 8,4 oC, dok je srednja
godišnja temperatura zraka na meteorološkoj stanici


Korenica 8,1 oC. Relativnu vlažnost zraka je između
50 % i 90 % i visoka tokom cijele godine, s godišnjim
prosjekom u Gospiću od 79 %, a u Korenici 93 %, dok u
vegetacijskom razdoblju iznosi u Gospiću 74 %, a u
Korenici 92 %. Srednja godišnja količina oborina za
Gospić iznosi 1369 mm, najviše oborina zabilježeno je
u studenom (179 mm), a najmanje u srpnju (66 mm).


Maksimalna visina snježnog pokrivača zabilježena
je u ožujku i iznosi 128 cm. Srednji broj dana godišnje
s visinom snježnog pokrivača 1 cm i više iznosi 88,1
dan, sa visinom od 10 cm i više ima 62,6 dana, sa visinom
30 cm i više ima 38,9 cm, dok je u 24 dana godišnje
zabilježen snježni pokrivač debljine 50 cm i više.


Interesantno je spomenuti da je najviše snježnih dana
zabilježeno u veljači i ožujku, a ujedno su u tim mjesecima
zabilježene i najveće količine snježnih oborina.


4. VEGETACIJSKE KARAKTERISTIKE – Vegetational caracteristics
Vegetacija nekog područja prilagođena je stanišnim
uvjetima koji tamo vladaju. Tla koja su se razvila na
eolskim pijescima, kao što su ova na području Laudonova
gaja, zbog puno nepovoljnih čimbenika, djeluju
vrlo selektivno u pogledu biljnih vrsta koje na njima
mogu uspijevati, a posebno glede šumskih vrsta. Sa suvremenog
fitobioklimatološkog stajališta (B ert o v i ć
1975) park šuma “Laudonov gaj” nalazi se u zoni koju
karakterizira klimatozonalna zajednica hrasta kitnjaka
i običnog graba (Epimedio-Carpinetum betuli /Ht.
1938/ Borh 1963) i to njeno južno područje (geografska
varijanta). Potencijalno područje te klimatogene
zajednice je najniža zona Ličko-krbavske regije, koju
čini niz velikih i malih kraških polja.


Čovjek je znatno utjecao na preostale šume kitnjaka i
običnog graba. Danas su se na tom prostoru održale
samo manje sastojine fragmentalnog sastava. Tijekom
naseljavanja te su šume iskrčene, a zamijenile su ih poljoprivredne
kulture i livade. Ovakve sastojine raspoređene
su na području ličke visoravni u visinskom pojasu
od 540 do 650 m.n.v. uz rub polja i po udolinama, s
dubokim naslagama tla; to su uvale, vrtače i krška polja.


Kultura hrasta lužnjaka u Laudonovu gaju po sastavu
prizemnog rašća koji je oskudan diferencijalnim vrstama
najviše se približila zajednici hrasta lužnjaka i
velike žutilovke (Genisto elatae-Quercetum roboris Ht
1938). Osim sastojine hrasta lužnjaka u Laudonovu
gaju koji je podignut umjetnim putem, treba spomenuti
jedan prirodni fenomen, a to su prirodne sastojine hrasta
lužnjaka u Premuževom i Crnom jezeru u Lici na
području Gacke na krševitoj vapnenačkoj podlozi. Lokaliteti
su odvojeni, površine 5,10 ha (Crno jezero) i
14,77 ha (Premuževo jezero), a prosječna nadmorska
visina iznosi 460 metara.


Ove lužnjakove šume ostaci su depresija na rubnim
dijelovima, gdje su također bile zastupljene i na tipičnim
tlima nastalim na naplavinama. Njihovo pojavljivanje
u kontaktnoj zoni i na vapnencu na zaravnjenim
terenima uvjetovano je hidrološkim režimom depresija
kao specifičnih stanišnih cjelina. Ove šume hrasta
lužnjaka pripadaju šumskoj zajednici hrasta lužnjaka
i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum robori
(Anić 1959), Rauš 1969).


Postoje izuzetne vegetacijske pojave. Jedna je ta što
se šume lužnjaka nalaze između vapnenih blokova na
tlima raznih dubina, a mjestimično i nema tla, pa vapnenac
izbija na površinu. Druga neobična pojava je to
što se na lužnjak izravno nadovezuje šuma bukve i jele,
što je jedinstven slučaj u Hrvatskoj. Jelove šume nedaleko
ovih lokacija dolaze na najnižoj nadmorskoj visini
u Gackoj, Lici i Krbavi. Specifičan je florni sastav tih
šumskih zajednica. Granica tih dviju šuma ponegdje je
jasna, šume su oštro odijeljene, a negdje je difuzna širine
100 metara. Postoje mjesta gdje jela i lužnjak rastu
jedno uz drugo. Šume su redovito izložene kratkotrajnim,
ali učestalim poplavama visine vode oko 1 metar,
2–3 puta godišnje, u trajanju od nekoliko tjedana.


Utvrđeno je da su šume hrasta lužnjaka na širem
prostoru Gackog polja zauzimale znatne površine, te su
tijekom vremena posječene, a površine pretvorene u
poljoprivredne.


U Gackom polju i danas se mogu vidjeti rijetka soliterna
stabla hrasta lužnjaka, a tijekom 40-ih i 50-ih
godina prošloga stoljeća prilikom obrade zemljišta
nailazilo se na hrastove panjeve. Ne postoje nikakvi
zapisi o eventualnom sađenju hrasta lužnjaka na području
Gackog polja.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 57     <-- 57 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563
Preračunato po hektaru, evidentan je velik i znača-nakon jednog, a najviše dva vegetacijska razdoblja
jan broj ponika i pomlatka. Međutim treba spomenuti propadnu i osuše se. Iz godine u godinu događa se poda
nijedna od tih biljčica ne naraste preko 50 cm, one novno naplođivanje ispod krošanja starih stabala.


11. OPĆEKORISNE FUNKCIJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ”
Non-wood functions of “
“Laudonov gaj” Park Forest


Šumski ekosustavi su vrlo osjetljivi na onečišćenje
zraka i vode, što se odražava u pojavi propadanja šuma.
Do današnjih dana zagađenje čovjekova okoliša
doseglo je takav stupanj da je to postalo zabrinjavajuće,
pa do izražaja dolaze različite druge funkcije prirodnih
cjelina, a posebno šuma kao jednog od najznačajnijih.
Te posebne funkcije nazivamo općekorisnim
funkcijama. Općekorisne funkcije šuma su:



Zaštita tla od erozije vodom i vjetrom

Uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu te sprječavanje
bujica i visokih vodnih valova

Pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz šumsko
tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom
vodom

Povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost

Pročišćavanje onečišćenog zraka

Utjecaj na ljepotu krajobraza

Stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje

Osiguranje prostora za sport i rekreaciju

Uvjetovanje razvoja ekološkog, lovnog i seoskog
turizma

Očuvanje genofonda šumskog drveća i ostalih vrsta
šumske biocenoze

Očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta,
ekosustava i krajobraza

Podržavanje opće i posebne zaštite prirode (nacionalni
parkovi i dr.) šumovitog krajobraza

Ublažavanje učinka “staklenika atmosfere”vezivanjem
ugljika te obogaćivanje okoliša kisikom
Slika 5. Ispaša u park šumi “Laudonov gaj”


Figure 5 Grazing in “Laudonov Gaj” Park Forest
(Foto: M. Dasović)



Opća zaštita i unapređenje čovjekova okoliša postojanjem
šumskih ekosustava kao biološkog kapitala
velike vrijednosti

Značenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica
Svaka od ovih funkcija izrazito je naglašena na području
Laudonova gaja, posebno zbog same uloge gaja
u smirivanju živih pijesaka Krbavskog polja, blizine
nacionalnog parka Plitvička jezera, a time i velike mogućnosti
razvoja ekološkog, lovnog i seoskog turizma,
što bi uvelike pridonijelo razvoju cijeloga ovog kraja.


12. TURIZAM I ZAŠTITA PRIRODE Tourism and naturale protection
Turizam je (Španjol 1993), ”privredna grana koja
se oslanja, razvija, opredjeljuje i ostvaruje na primarnim
vrijednostima prirodne sredine. On je izvanredna
mogućnost da se zaštićeni oblici prirode ekonomski valoriziraju.
Zaštićeni prirodni prostori pružaju šansu
aktivne zaštite, korištenja i unapređenja prirodnog okoliša
u tom prostoru. Zbog masovnosti turizam je izvanredna
prilika da se preko turista kao medija širi propaganda
o potrebi zaštite prirode.”


Posebno mjesto u turističkom razvoju i njegovu
kretanju zauzima prostor. Turizam ga treba za korištenje,
a isto tako zahtijeva i njegovu kvalitetu, te zato
zadire u najljepše predjele koji posjeduju najveću turističku
privlačnost. Postojeće bogatstvo raznolikosti turističkog
prostora mora se održavati i unapređivati.
Svako smanjenje raznolikosti u nekom predjelu donosi


i njegovo osiromašenje kao biološkog, estetskog, a samim
time rekreativnog i turističkog potencijala. Danas
turizam sve više preferira kontakt čovjeka s prirodom,
njezinim potpunim doživljajem, te se može sa sigurnošću
tvrditi da će turističku budućnost imati one zemlje
koje će imati očuvaniji cjelokupni prostor i ekološki
stabilan okoliš. Turizam i zaštita prirode počeli su se
paralelno razvijati na višem stupnju društveno-ekonomskog
razvoja i to razvojem industrijalizacije, prometa
i urbanizacije (Š pa n j o l , 1997). Činjenica je da
turizam štetno djeluje na prirodu na više načina:


– velikim brojem posjetitelja
– organizacijskim i tehničkim mjerama

hotimična ili slučajna oštećenja koja izazivaju turisti.
Sve to donosi višestruku fizičku i estetsku štetu, te
znatno mijenja kompaktnost i prirodnost prostora, a




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 56     <-- 56 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563
9. PROGALE NA PODRUČJU PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ”
Gaps in “Laudonov gaj” park forest
Na površini na kojoj se nalazi park šume “Laudo-sivan i sve više “osvaja” nastale progale. Od drvenastih
nov gaj” ima dosta progala, tj. čistina. Na njima je za-vrsta najčešće pridolazi obični glog (Crataegus monobilježen
veći broj pomlatka hrasta lužnjaka nego obič-gyna) i divlja kruška (Pyrus pyraster). Stanje kod običnog
bora, ali njihov broj naglo pada kad dostignu visinog
bora sasvim je suprotno, podjednaka je zastupljenu
oko 30 cm, tako da nije zabilježena nijedna biljka nost biljaka svih visina od 10–100 cm. One su vitalne i
hrasta lužnjaka visine veće od 40 cm. otpornije na negativne klimatske prilike i polako ali su


Nakon 1–2 godine pomladak hrasta lužnjaka se osu-stavno zauzimaju neobrasle površine park šume.
ši, dok to nije slučaj s običnim borom, koji je dosta agre


10. PRIRODNO NAPLOĐIVANJE ISPOD HRASTOVA
Natural regeration under the oaks
Stabla hrasta lužnjaka u park šumi Laudonov gaj Postavljeno je ukupno pet ploha veličine 2 x 2 m isimaju
redovito dobar urod žira. Da bi utvrdili brojnost pod pojedinačno raspoređenih stabala, kao i stabala u
ponika i pomlatka ispod tih starih stabala, postavljene sklopu. Širina krošanja hrasta lužnjaka kreće se od 13
su plohe na kojima je utvrđena struktura ponika i po-do 17 m., a plohe su postavljene na udaljenosti 6 do 9 m.
mladaka hrasta lužnjaka (Quercus robur). od žilišta.


Šumarija Korenica Pokusna ploha 1–5
Korenica Forest Office Simple plot 1–5
Park šuma “Laudonov gaj Površina plohe 2 m x 2 m 4m 20 m´
“Laudonov gaj” Park Forest Simple plot are m x 4 m220 m2


rea
aa 2
22 2 m =
Odjel 16a Datum: 6 2003.
Compartment 16a Date: 6. 8. 2003


Tablica 3. Struktura ponika i pomlatka ispod starih hrastova (prirodno naplođivanje)
Table 3 Structure of seedlings and young growth below the oaks – natural seeding


Visinska klasa cm Ploha 1 Ploha 2 Ploha 3 Ploha 4 Ploha 5 Ukupno
Height clas cm Plot 1 Plot 2 Plot 3 Plot 4 Plot 5 Total
5-10 13 2 5 20
11-15 30 2 15 4 11 62
16-20 28 6 6 4 9 53
21-25 15 17 14 3 7 56
26-30 3 23 3 7 3 39
31-35 3 29 2 4 1 39
36-40 16 2 2 2 22
>40 5 1 1 7
Ukupno – Total 92 98 43 27 38 298
/ ha 230 000 245 000 107 500 67 500 95 000 745 000


U tablici 3. prikazano je stanje na svih 5 ploha, iz
koje je vidljivo sljedeće: Ukupno je izmjereno 298 stabalaca
ponika i pomlatka, najviše na plohi 2 i to 98.
Ploha je bila postavljena ispod stabla na čistini, a najmanje
na plohi 4 ispod stabla u sastojini, samo 27. Najveći
broj biljaka izmjeren je u visinskoj klasi 11–15 cm,
dok je značajan broj zabilježen i s visinom 21–25 cm,
25 komada i visine 16–20 cm, 53 komada.


Slika 4. Prirodno naplođivanje ispod stabla u park šumi “Laudonov
gaj”
Figure 4 Natural seeding below the trees in “Laudonov Gaj” Park
Forest
(Foto: M. Dasović)




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 55     <-- 55 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ”
Tablica 2. Stupnjevi oštećenosti stabala u park šumi “Laudonov gaj”
Table 2 Tree damage degrees in “Laudonov Gaj” Park Forest


Stupnjevi oštećenja – Damage degres
0
1
2
3
4
Ukupno – Total


Broj stabala – Number of trees %


8.3. Fitocenološka obilježja
Da bi došli do podataka o vrstama biljaka koje se
nalaze u park šumi “Laudoniv gaj”, izvršena je fitoce-


Površina fitocenološke plohe 20 x 20 m


Datum – Date 17. 8. 2003.


Sloj drveća – Tree layer


Quercus robur
Sloj grmlja – Shrub layer
Crataegus monogyna
Rosa canina
Pyrus piraster
Prunus avium
Prunus spinosa
Sambucus nigra
Euonimus europaea


Sloj prizemnog rašća – Ground vegetation
Rubus idaeus
Bellis perenis
Latus corniculatus
Tarxacum sp.
Phyteuma sp.
Quercus robur
Plantago altissima


57
149
230
82
36
554


4


llayer
2
2


Sloj prizemnog rašća ovdje se razvija pod specifičnim
uvjetima. Jedan od tih uvjeta je što se razvija na
podlozi živih pijesaka, a u vrijeme velikih oborina (proljeće
i jesen), rječica Krbavica poplavi ove površine.
Mora se spomenuti i intenzivno pašarenje kroz cijelu


10,2
26,8
41,3
14,7
7,0


Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563


Opis oštećenja – Description of damage
Bez oštećenja – No damage
Slabo oštećenje – Slight damage
Umjereno oštećenje – Moderate damage
Veliko oštećenje – Major damage
Potpuno oštećenje – Complete damage


100 %


– Phytocoenological features
nološka snimka.
Park šuma “Laudonov gaj” – “Laudonov gaj” Park Forest
Šumarija Korenica – Korenica ForestOffice
Odjel 16a – Compartment 16a
Ekspozicija - ravna – Exposition - flat
Inklinacija - ravna – Inclination - flat
Geološka podloga pijesci – Geological substrate - sands
Tlo - arenosol silikatni, kontinentalni, aluvijalni, močvarni
Soil - arenosol silicate, continental, alluvial, swampy
Starost sastojine 258 god. – Stand age 258
Nadmorska visina 630 m – Altitude 630 m


Area of phytocoenological plot 20 x 20 m


Potentila reptans
Fragaria vesca
Poa trivialis
Lysimachia numularia
Centaruea jacea sp. :,„.,«/»«<,
Centaruea montana
Achillea millefolium
Crisium arvense
Agrimonia eupatoris
Antriscus sylvestris
Cruciota glabra
Heracleum sp.
Achillea millefolium
Agrimonia eupatoria
Choerophylum aureum
Trifolium repens
Geum urbanum


godinu, pa stoka odgrizanjem uništava sloj prizemnog
rašća i vršne izbojke grmova. U park šumi “Laudonov
gaj” na odnosnoj plohiu sloju drveća dolazi samo hrast
lužnjak (Quercus robur). Sloj grmlja dosta je oskudan,
kao i sloj prizemnog rašća koji je dosta stradao od suše.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 54     <-- 54 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563
la stabla, koje se onda zbog truljenja slomi i padne na nije mali broj. Najčešće se slomljena stabla nalaze na
zemlju. Od ukupno 518 stabala zabilježeno je i izmjeprostoru
gdje je sklop prekinut, tj. gdje su stabla rijetreno
51 slomljeno stablo, što u odnosu na ukupni broj ka, a takva stabla su i s većim postotkom oštećenja.
stabala park šume “Laudonov gaj” iznosi 9,8 %, što i


Grafikon 2. Odnos broja stabala i izmjerenih visina
Graph. 2 Tree numbers and measured heights ratio


8.2. Zdravstveno stanje – Health status
Na cijeloj površini (33,23 ha) evidentirano je 36 suhih
stabala, a u mnogima se gnijezde ptice dupljašice.
Osim suhih stabala, u samoj park šumi Laudonov gaj
vidljivo je i 7 srušenih stabala koja su se zbog propadanja
i sušenja te utjecaja snijega i vjetra slomila (slika 3).


Slika 3. Slomljeno stablo hrasta lužnjaka
Figure 3 A broken pedunculate oak tree


(Foto M. Dasović)


Deblovina je bez tehničke vrijednosti, jer su stabla
većinom u unutrašnjosti trula, te oštećena hodnicima
velike strizibube (Cerambyx cerdo).


Za istraživanje oštećenosti stabala u park šumi
“Laudonov gaj” uzeli smo cijelu površinu od 33,23 ha
kao jednu jedinstvenu plohu, na kojoj je svako stablo
procijenjeno na način da je uspoređeno s potpuno razvijenim,
zdravim i vitalnim stablom. Podaci o postotku
oštećenosti stabala grupirani u stupnjeve oštećenosti
prikazani su u tablici 2.


Kod velikog broja stabala zabilježeno je vidljivo
oštećenje debla u obliku vidljivih većih ili manjih
šupljina.


Ukupno je u cijeloj park šumi “Laudonov gaj” evidentirano
267 stabala vidljivo šupljog debla, što iznosi
čak 51,5 %, dakle više od polovice stabala.


Lošije stanje stabala s obzirom na oštećenost krošanja
i izgled debla zabilježeno je na jugoistočnom dijelu
park šume, tj. na predjelu gdje je sklop potpuno prekinut,
stabla su rijetka, a zabilježena su i suha stabala.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 53     <-- 53 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563
Slika 2. Stabla koja su srasla u panju
Figure 2 Tress fused in the stump
(Foto: M. Dasović)


Najveći broj stabala njih 377 ili 72 % ima prsni promjer
od 81–110 cm, a najveću zastupljenost odnosno
najveći broj stabala njih 157 ili 30,3 % nalazi se u debljinskom
stupnju promjera od 91–100 cm.


Da bi dobili što bolju sliku o izgledu stabala koja
čine park šumu “Laudonov gaj”, izvršeno je mjerenje


Tablica 1. Odnos prsnog promjera i broja stabala u park
šumi “Laudonov gaj”


Table 1 Breast diameter – tree number ratio in “Laudonov
gaj” Park Forest”


Prsni promjer cm
Breast diameter
Broj stabala
Number of trees %
51-60 2 0,4
61-70 16 3,1
71-80 47 9,1
81-90 119 23,0
91-100 157 30,3
101-110 101 19,5
111-120 54 10,4
121-130 11 2,1
131-140 9 1,7
141-150 1 0,2
151-160 1 0,2
Ukupno
Total 518 100


visina svih stabala, te evidentiranje slomljenih stabala.
Ukupno je izmjereno 518 stabala, najmanja zabilježena
visina iznosi 8 metara, a najveća 26 metara. Najveći
zabilježeni broj stabala nalazi se u visinskom razmaku
od 21–24 m. Najviše je stabala i to 119 ili 23,0 % zabilježeno
sa visinom od 23 metra, 85 stabala ili 16,4 %
visine 24 metra, te 73 stabla ili 14,1 % visine 22 metra.
Zabilježeno je dosta stabala s malim visinama, najmanja
izmjerena visina je 8 m. Tu se radi o stablima koja
su tijekom vremena slomljena u svom gornjem dijelu,
što zbog utjecaja vremenskih prilika, vjetra, snijega,
leda, ili zbog toga što je došlo do sušenja gornjeg dije-


Grafikon 1. Odnos prsnog promjera i broja stabala u park šumi “Laudonov gaj
Graph. 1 Breast diameter – tree number ratio in “Laudonov gaj” Park Forest”




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 52     <-- 52 -->        PDF

M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563
5. STANJE U GOSPODARSKOJ JEDINICI “LAUDONOV GAJ” (1997 – 2006)
Current state in the management of “Laudonov gaj”
Ukupna površina gospodarske jedinice Laudonov
gaj iznosi 407,58 ha. Od toga je 346,37 ha obraslo tj.
84,98 %. Gospodarskim šumama ima 313,14 ha i
33,23 ha šuma posebne namjene.


Neobraslo je 60,71 ha ili 14,89 %, od čega je proizvodno
neobraslog ima 59,03 ha i neobraslog neproizvodnog
1,68 ha. Neplodnog zemljišta ima samo 0,50 ha
ili 0,13 %.


Uređajni razred sjemenjače hrasta lužnjaka je na
površini od 124,75 ha, tj. 39,80 %, s ukupnom drvnom
zalihom od 28.746 m3 ili 230 m3/ha. Godišnji prirast je
661 m3 ili 5,30 m3/ha. Uređajni razred običnog bora na


lazi se na površini od 176,64 ha, ili 56,40 % ukupne površine,
sa drvnom zalihom od 32.368 m3 ili 283 m3/ha,
godišnji prirast je 1.231 m3 ili 6,96 m3/ha. S najmanjom
površinom zastupljen je uređajni razred panjače
hrasta lužnjaka, a ona iznosi 11,75 ha ili 3,80 %.
Drvna zaliha ovog uređajnog razreda je 1.771 m3 ili
151 m3/ha, dok je godišnji prirast 63 m3 ili 5,36 m3/ha.
Ukupna drvna zaliha za gospodarsku jedinicu Laudonov
gaj iznosi 62.885 m3 ili 201 m3/ha, s ukupnim godišnjim
prirastom 1.955 m3 ili 6,24 m3/ha. Prosječni
godišnji etat za gospodarsku jedinicu Laudonov gaj iznosi
66 % prirasta.


6. CILJ ISTRAŽIVANJA – Goals of research
Laudonov gaj ima za šumarsku struku veliko značenje
s biološko-ekološkog i uzgojnog gledišta. Pokušaj
pošumljavanja i sanacije živih pijesaka polovicom 18.
st., kao i odabir vrsta za taj rad, značajni su rezultati tadašnjih
šumskih spoznaja. Kasniji interes za tu šumu
samo to potvrđuje. Iz tih razloga htjeli smo kroz povijesnu
analizu radova na uređenju i upravljanju ovom šumom
ukazati na njezinu važnost, što je vidljivo kroz cje


lokupnu njenu povijest. Uvijek je bila od posebnog ekološkog
značenja, a samim time i čuvana i zaštićena. Ta
zaštita nije nažalost kroz povijest uvijek bila potpuno
učinkovita, što je odraz njezinog današnjeg stanja. Za
nas ta šuma ima i posebnu krajobraznu i povijesno-kulturološku
vrijednost, te nam je stoga i bio cilj dati smjernice
njene revitalizacije i cjelokupnog vrednovanja.


7. METODE ISTRAŽIVANJA – Methodes of research
U istraživanjima smo se koristili povijesnom građom
te dostupnom literaturom o zadanoj problematici,
kako bi istražili povijesnu komponentu nastanka i
upravljanja ovom šumom. Prilikom sadašnjih istraživanja
obavljena istraživanja prema metodologiji biljne
sociologije (Braun - Blanquet 1964). Strukturna
obilježja park šume dobivena su izmjerom svih stabala


hrasta lužnjaka. Utvrđen je njihov promjer, visina, stupanj
oštećenosti svakog stabla te su evidentirana sva
stabla sa šupljim deblom, kao i sva slomljena stabla.
Također je mjerena struktura ponika i pomlatka po visinskim
klasama. Radi kartografskog prikaza stabla su
GPS-om locirana na terenu i prostorno u mjerilu kartografski
prikazana, kao i ostali prostorni elementi.


8. PARK ŠUMA “LAUDONOV GAJ” – “Laudonov gaj” park forest
U park šumi “Laudonov gaj” danas ima 518 stabala (1987) bila 584 stabla. Svake godine dolazi do sušenja
hrasta lužnjaka (Quercus robur), dok su prema podaciodređenog
broja stabala uslijed starosti i fiziološke
ma iz osnove gospodarenja 1987. godine i Pavličić oslabljenosti.


8.1. Strukturna obilježja Structural features
Gotovo sva stabla hrasta lužnjaka u park šumi
“Laudonov gaj” imaju široke krošnje (do 17 metara)
što je rezultat ranog progaljivanja i stvaranja enklava
unutar sastojine. U visinskom pogledu krošnja zauzima
oko 2/3 visine stabla. Razlog tomu je što sastojina
nema podstojnu etažu koja bi čistila stablo od grana.


Da bi se što bolje upoznali sa stablima koja čine park
šumu Laudonov gaj izvršena je izmjera prsnog promjera
svakog pojedinog stabla na visini od 1,30 metara. Promjeri
su grupirani u stupnjeve po 20 cm. Najmanji zabilježeni
prsni promjer je 57 cm, a zabilježen je kod stabla
koje je šuplje, velikog stupnja oštećenosti (90 %). Naj


veći izmjereni prsni promjer je 153 cm, i to kod stabla
koje nije šuplje, stupanj oštećenosti je mali (40 %).
Mora se napomenuti da je na cijeloj površini zabilježeno
nekoliko stabala koja su srasla u visini od 1–2 metra,
vjerojatno zbog toga jer su sadnice hrasta lužnjaka sađene
na razmaku od 1 metar, te su vremenom povećanjem
opsega srasle. Na fotografiji 2 prikazana su dva stabla
gdje je pri panju razmak između njih jako mali, tek
nekoliko centimetara, što nam je jedan od dokaza da su
stabla u park šumi “Laudonovu gaj” zaista sađena na
svaki 1 m2.