DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 20     <-- 20 -->        PDF

522




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 19     <-- 19 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521
(Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Akademija šu- Voss, H., 1989: Untersuchung und Kartierung von
marskih znanosti, 255–269, Zagreb. Waldschäden mit Methoden der Fernerkundung.
Seletković, I., Potočić, N., 2004: Oštećenost Abschlussdokumentation, DLR, Teil A, Oberp


šuma u Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2003. faffenhofen, 244 p.
godine. Šum. List, 137 (3–4).


SUMMARY: The paper presents the results of research conducted with the
goal of assessing forest damage in CIR aerial photographs. The interpretation
of CIR aerial photographs provided the condition of forest ecosystems in
the study area (the Gospić Forest Administration). An infrared digital orthophoto
(DOP 1:5,000) was made by surveying strips for the entire surveyed
area. The DOP was overlaid with a systematic 100x100 m sample (dot grid).
Four crowns closest to the point were interpreted at each of the points (sample)
and damage to a total of 21,011 trees was assessed. Damage indicators
(O, SO, IO, SO1) were calculated for individual tree species and for all the
interpreted species together by individual surveying strips, by the entire surveyed
area and by management units (compartments /subcompartments
included in the survey).


In the interpreted area covering 5,548 ha, the recorded mean damage (SO)
for all tree species amounted to 23.60 %, for fir to 37.81 %, and for beech to


12.61 %. The results suggest that the damage degree of the inventoried forests
is between low and moderate. The damage index (IO) of fir for the area of
Lika is 61.96 %; in other words, this percentage of fir trees in the surveyed
area is damaged by more than 25 %. Within the 61.96 % of severely damaged
fir trees, the mean damage (SO1) of fir is 51.03 %.
In terms of the interpretation of results by surveying strips, we can conclude
that the mean damage (SO) and the damage index (IO) for all the trees
together are the highest in the surveying strip 5.


The obtained results were used for the construction of thematic maps on a
scale 1:10,000. They contain spatial distribution of mean damage (SO) and
damage index (IO) for the principal tree species, and overall for management
units (compartments/subcompartments) in individual surveying strips.


Application of CIR aerial photographs for the assessment of forest damage
provided data which do not differ from terrestrially-obtained data; however,
aerial photographs represent a lasting document of the condition.


K ey w o rd s : colour infrared aerial (CIR) photographs, infrared digital
orthophoto(DOP), photointerpretation key, damage indicators, forest damage.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 17     <-- 17 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521
Slika 16. Pokazatelji oštećenosti prema vrstama drveća za cijelo snimljeno područje
Figue 16 Damage indicators according to tree species for the entire surveyed area


Na interpretiranoj površini od 5 548 ha, utvrđena je 37,81 %, bukve 12,61 %. Iz rezultata se može zaključisrednja
oštećenost (SO) svih vrsta drveća 23,60 %, jele ti da je stupanj oštećenosti inventariziranih šuma na


Slika 17. Primjer tematske karte (indeks oštećenosti za jelu – Pruga 5)
Figure 17 Example of thematic map (damage index for silver fir – Strip 5)




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 16     <-- 16 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521
Slika 14. Pokazatelji oštećenosti za bukvu (pruga 6) prema gospodarskoj jedinici
Figure 14 Damage indicators beech (stripe 6) according to management units


Slika 15. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (pruga 6) prema gospodarskoj jedinici
Figure 15 Damage indicators for all species (stripe 6) according to management units


Prikaz rezultata prema vrstama drveća za cijelo snimljeno područje


Tablica 6. Pokazatelji oštećenosti prema vrstama za cijelo snimljeno područje
Table 6 Damage indicators according to tree species for the entire surveyed area


Pokazatelji oštećenosti – Damage indicators
Vrsta drveća – Tree Species O IO SO SOj
%


Jela - Silver fir 96,29 61,96 37,81 51,03
Ukupno - Overall Bukva - Beech 52,84 6,56 12,61 32,79
Ukupno - Overall 71,79 30,73 23,60 48,84




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 15     <-- 15 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521
Tablica 5. Pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća (pruga 6) prema gospodarskoj jedinici
Table 5 Damage indicators per tree species (stripe 6) according to management units


Pruga 6
Stripe 6


rsta drveća
Tree Species


G.j. Crno jezero - Markovića rudine
G.j. Rastovka - Kutarevske kose
G.j. Kalčić vrh - Obljaj
Jela
Silver fir
Bukva
Beech
Ukupno
Overall
Jela
Silver fir
Bukva
Beech
Ukupno
Overall
Jela
Silver fir
Bukva
Beech
Ukupno
Overall


Pokazatelji oštećenosti – Damage indicators
O IO SO SO1


%


93,49
58,87
74,97
88,46
40,00
50,41
99,14
51,62
60,46


60,07
12,07
34,40
23,08
8,42
11,57
65,24
11,68
21,65


34,84
14,22
23,81
23,94
11,26
13,99
34,13
13,20
17,10


47,72
32,91
44,94
51,67
32,50
40,71
43,16
32,50
38,48


Slika 13. Pokazatelji oštećenosti za jelu (pruga 6) prema gospodarskoj jedinici
Figure 13 Damage indicators for silver fir (stripe 6) according to management units


Na temelju tablice 5 i slike 15 možemo zaključiti da
je s obzirom na sve interpretirane vrste najveća srednja
oštećenost 23,81 %, a također i indeks ošećenosti
(34,40 %) zabilježen u G.J. Crno jezero-Markovića
rudine.


Ako gledamo oštećenost jele, ona je značajno
oštećena (65,24 % stabala u stupnju oštećenosti 2. fn


većem) u G.J. Kalčić vrh-Obljaj (Slika 13). Na slici 14
vidimo da je značajna oštećenost bukve (12,07 % stabala
u stupnju oštećenosti 2.1 i većem) na pruzi 6 zabilježena
u G.J. Crno jezero-Markovića rudine.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 14     <-- 14 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521
Slika 11. Pokazatelji oštećenosti za bukvu (pruga 5) prema gospodarskoj jedinici
Figure 11 Damage indicators beech (stripe 5) according to management units


Slika 12. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (pruga 5) prema gospodarskoj jedinici
Figure 12 Damage indicators for all species (stripe 5) according to management units


Na temelju tablice 4 i slike 12 možemo zaključiti da Pruga 6 obuhvatila je tri gospodarske jedinice: Kalje
s obzirom na sve interpretirane vrste najveća srednja čić vrh-Obljaj, Rastovka-Kutarevske kose i Crno jezeoštećenost
29,18 %, a također i indeks oštećenosti ro-Markovića rudine (Tablica 5).
(38,24 %) zabilježena u G.J. Rastovka-Kutarevske kose.


Ako gledamo oštećenost jele (Slika 10), ona je značajno
oštećena (65,19 % stabala u stupnju oštećenosti


2.1 i većem). Na slici 11 vidimo da ni u jednoj od četiri
gospodarske jedinice na pruzi 5 nije zabilježena značajna
oštećenost bukve.


ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 13     <-- 13 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521
Pruga 5 obuhvatila je četiri gospodarske jedinice: se i Crno jezero-Markovića rudine (Tablica 4).
Kalčić vrh-Obljaj, Vidovača, Rastovka-Kutarevske ko-


Tablica 4. Pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća (pruga 5) prema gospodarskoj jedinici
Table 4 Damage indicators per tree species (stripe 5) according to management units


Pruga 5
Stripe 5


rsta drveća
Tree Species


G.j Crno jezero - Markovića rudine
G.j Rastovka - Kutarevske kose
G.j Vidovača
G.j Kalčić vrh - Obljaj
Pokazatelji oštećenosti – Damage indicators
O IO SO SO1


%


Jela


96,67 57,78 40,40 57,85


Silver fir
Bukva


49,69 0,03 11,24 100,00


Beech
Ukupno


76,53 33,26 27,99 57,87


Overall
Jela


95,42 65,19 42,98 57,47


Silver fir
Bukva


37,37 0,00 9,67


Beech
Ukupno


71,15 38,24 29,18 57,47


Overall
Jela


100,00 0,00 17,50


Silver fir
Bukva


47,25 0,00 10,91


Beech
Ukupno


47,85 0,00 10,49


Overall
Jela
Silver fir
Bukva


28,57 0,00 8,57


Beech
Ukupno


28,57 0,00 8,57


Overall


Slika 10. Pokazatelji oštećenosti za jelu (pruga 5) prema gospodarskoj jedinici
Figure 10 Damage indicators silver fir (stripe 5) according to management units




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 12     <-- 12 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521
Slika 7. Pokazatelji oštećenosti za jelu (pruga 4) prema gospodarskoj jedinici
Figure 7 Damage indicators for silver fir (stripe 4) according to management units


Slika 8. Pokazatelji oštećenosti za bukvu (pruga 4) prema gospodarskoj jedinici
Figure 8 Damage indicators for beech (stripe 4) according to management units


Slika 9. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (pruga 4) prema gospodarskoj jedinici
Figure 9 Damage indicators for all species (stripe 4) according to management units




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 11     <-- 11 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521


indeks oštećenosti – IO = 60,57; znači da je od svih
stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju
oštećenosti 2.1. i većem


srednja oštećenost – SO1 = 46,79; znači da je srednje
stablo, u uzorku od 60,57 % stabala svrstanih u
stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno 46,79 % i da
se može svrstati u stupanj oštećenosti 2.2.
Za istu prugu vidljivo je da je bukva značajno manje
oštećena, tj. srednja oštećenost – SO = 13,44; što znači
da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo, oštećeno
za izračunati postotak, te se uzorak svrstava u stupanj
oštećenosti 1. Indeksa oštećenosti – IO = 11,46;
znači da je od svih stabala u uzorku toliki postotak stabala
u stupnju oštećenosti 2.1. i većem, odnosno da je
značajno oštećeno 11,46 % stabala bukve (Slika 5).


Ukupna srednja oštećenost (SO) iznosi 20,56 %, a
indeks oštećenosti (IO) za prugu 6 iznosi 28,03 %. To


znači da se sastojine nalaze u stupnju oštećenosti 1., a
značajno je oštećeno 28,03 % stabala. Budući da je
oštećenost sastojina definirana srednjom oštećenosti
(SO), sastojine na pruzi 6 možemo svrstati u kategoriju
malo oštećenih sastojina (Slika 6).


Prema srednjoj oštećenosti (SO) jela je najviše ošte


enosti (I


ćena na pruzi 5, dok je najveći indeks oštećenosti (IO),
odnosn
odnosnodnosno
oo značajn
značajnznačajno
oo oštećeni
oštećenioštećenih
hh sstabala jele najvišjviše
ee j
jje
ee zabilježeno
na pruzi 4 (Slika 4).


Prema srednjoj oštećenosti (SO) bukva je najviše
oštećena na pruzi 6 (Slika 5), gdje je zabilježen i najveći
indeks oštećenosti (IO).


Ukupno za cijelo snimljeno područje na temelju sistematskog
uzorka 100x100 m možemo utvrditi da su
za sve vrste zajedno srednja oštećenost (SO) i indeks
oštećenosti (IO) najveći na pruzi 5 (Slika 6).


Oštećenost šuma za područje Like po gospodarskim jedinicama


Pruga 4 obuhvatila je tri gospodarske jedinice:
Pišćetak, Stajnička Kapela i Božin vrh (Tablica 3).


Na temelju tablice 3 i slike 9 možemo zaključiti da
su s obzirom na sve interpretirane vrste najveća srednja
oštećenost (SO), a također i indeks ošećenosti (IO)
zabilježeni u G.J. Stajnička Kapela.


Ako gledamo samo oštećenost jele, ona je značajno
oštećena (67,46 % stabala u stupnju oštećenosti 2.1 i
većem) u G.J. Stajnička Kapela (Slika 7). No ovdje
moramo napomenuti da na istoj slici vidimo da je naj


oštećenija jela u gospodarskim jedinicama Božin vrh i
Pišćetak. Međutim, dobiveni rezultati ne mogu odražavati
stvarno stanje u navedenim gospodarskim jedinicama,
jer se interpretirani broj stabala odnosi na malu
površinu, tj. snimljena pruga je obuhvatila samo mali
dio površine ovih dviju gospodarskih jedinica, što je
vidljivo na slici 2. Što se pak tiče bukve možemo
zaključiti da ni u jednoj od tri gospodarske jedinice na
pruzi 4 nije zabilježena značajna oštećenost (Slika 6).


Tablica 3. Pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća (pruga 4) prema gospodarskoj jedinici
Table 3 Damage indicators per tree species (stripe 4) according to management units


Vrsta drveća – Tree Species
G.j. Božin vrh
Pruga 4
Stripe 4 G.j. Stajnička Kapela
G.j. Pišćetak


Pokazatelji oštećenosti – Damage indicators
O IO SO SO1
%
Jela
Silver fir 100,00 86,05 34,48 37,23
Bukva
Beech 62,00 0,00 12,75
Ukupno
Overall 67,58 12,68 15,94 37,23
Jela
Silver fir 97,02 67,46 33,01 41,04
Bukva
Beech 52,41 0,00 11,55
Ukupno
Overall 70,28 27,02 20,15 41,04
Jela
Silver fir 100,00 100,00 50,00 50,00
Bukva
Beech 6,67 0,00 5,83
Ukupno
Overall 12,50 6,25 8,59 50,00
513




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 10     <-- 10 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521
nje stablo, u uzorku od 59,45 % stabala svrstanih u
stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno 57,76 % i da
se može svrstati u stupanj oštećenosti 2.2


Za istu prugu vidljivo je da je bukva značajno manje
oštećena, tj. srednja oštećenost – SO = 12,40; što znači
da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo,
oštećeno za izračunati postotak, te se uzorak svrstava u
stupanj oštećenosti 1. Indeksa oštećenosti – IO = 6,96;


č j


znači
ii d
dda
aa je
ee od svih stabala u uzorku toliki postotak sta


bala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem, odnosno da je
značajno oštećeno 6,96 % stabala jasena (Slika 5).


Ukupna srednja oštećenost (SO) iznosi 27,88 %, a
indeks oštećenosti (IO) za prugu 5 iznosi 35,40 %. To
znači da se sastojine nalaze u stupnju oštećenosti 2.1., a
značajno je oštećeno 35,40 % stabala. Kako je oštećenost
sastojina definirana srednjom oštećenosti (SO),
sastojine na pruzi 5 možemo svrstati u kategoriju malo


oštećenih sastojina (Slika 6).


Slika 5. Pokazatelji oštećenosti za bukvu po prugama snimanja
Figure 5 Damage indicators for beech according to surveying stripes


Iz tablice 2 i slike 4 za prugu 6 vidljivo je da za jelu: srednja oštećenost – SO = 34,54; što znači da je za
oštećenost iznosi – O = 94,39; što znači da se toliki promatrani uzorak srednje oštećeno stablo oštećeno
postotak stabala nalazi u stupnjevima oštećenosti 1-4. za izračunati postotak, te se uzorak može svrstati u
stupanj oštećenosti 2.1.


Slika 6. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (ukupno) po prugama snimanja
Figure 6 Damage indicators for all species (total) according to surveying stripes




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 9     <-- 9 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521
Tablica 2. Broj stabala u pojedinom stupnju oštećenosti i pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća i ukupno s obzirom
na pruge snimanja
Table 2 Number of trees in each damage degree and damage indicators per tree species and overall according to
surveying stripes


Stupanj oštećenosti Pokazatelji oštećenosti
Vrsta drveća Damage class Damage indicators
Tree Species 0 1 2.1 2.2 3.1 3.2 4 Ukupno O IO SO SO1


Broj stabala – Number of Trees %
Jela


Silver fir 61 695 1203 296 41 38 58 2392 97,45 68,39 32,80 40,33
Pruga 4
Stripe 4
Bukva
Beech 2034 2313 134 1 0 0 0 4482 54,62 3,01 12,28 32,63
Ukupno
Overall 2095 3008 1337 297 41 38 58 6874 69,52 25,76 19,42 39,75
Jela
Silver fir 197 1957 1475 459 260 308 656 5312 96,29 59,45 40,97 57,76
Pruga 5
Stripe 5
Bukva
Beech 2220 1961 308 4 0 0 1 4494 50,60 6,96 12,40 32,94
Ukupno
Overall 2417 3918 1783 463 260 308 657 9806 75,35 35,40 27,88 55,52
Jela
Silver fir 82 494 569 131 54 51 80 1461 94,39 60,57 34,54 46,79
Pruga 6
Stripe 6
Bukva
Beech 1333 1208 328 0 0 0 1 2870 53,55 11,46 13,44 32,71
Ukupno
Overall 1415 1702 897 131 54 51 81 4331 67,33 28,03 20,56 42,98


Slika 4. Pokazatelji oštećenosti za jelu po prugama snimanja
Figure 4 Damage indicators for silver fir according to surveying stripes


Iz tablice 2 i slike 4 za prugu 5 vidljivo je da za jelu: za izračunati postotak, te se uzorak može svrstati u
oštećenost iznosi – O = 96,29; što znači da se toliki stupanj oštećenosti 2.2.


postotak interpretiranih stabala nalazi u stupnjeviindeks
oštećenosti – IO = 59,45; znači da je od svih
ma oštećenosti 1-4. stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju
srednja oštećenost – SO = 40,97; što znači da je za oštećenosti 2.1. i većem


promatrani uzorak srednje oštećeno stablo oštećeno srednja oštećenost – SO1 = 57,76; znači da je sred




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 8     <-- 8 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521
kama, odnosno način preslikavanja pojedinih stupnjeva
oštećenosti za svaku interpretiranu vrstu drveća, uspostavlja
se pomoću pažljivo izrađenog fotointerpretacijskog
ključa.


Kod izrade fotointerpretacijskog ključa stupanj oštećenosti
stabala određuje se prema kriterijima propisanim
za terestričku inventuru, na temelju uočljivih karakteristika.
Prema tim kriterijima, stupanj oštećenosti stabla
ocjenjuje se na osnovi ustanovljavanja postotka osutosti
asimilacijskih organa (iglica i lišća), postotka klorotičnosti
(požutjelosti) asimilacijskih organa i postotka
odumiranja grana. Te tri navedene karakteristike oštećenosti
stabla treba promatrati zajedno, jer će se one tako i
preslikati na aerosnimci. Zbog toga se svako stablo na
terenu i na aerosnimci ocjenjuje jedinstvenim stupnjem
oštećenosti, kao ukupnom ocjenom na osnovi navedenih
karakteristika (K a l a fa d ž i ć i dr. 1993).


Na područjima predviđenim za aerosnimanje odabirana
su stabla za koja se pretpostavljalo da će se sa
velikom sigurnošću moći pronaći na aerosnimkama.
Svakom odabranom stablu ocijenjen je stupanj oštećenosti
i skiciran položaj u odnosu na prepoznatljive
okolišne topografske detalje na posebnoj skici. Posebno
karakteristična stabla ili skupine stabala snimljeni
su u svrhu dokumentiranja njihovog izgleda, te kasnijeg
uspoređivanja s načinom preslikavanja tih stabala
na aerosnimkama (Slika 3).


Za istraživano područje izrađen je infracrveni digitalni
ortofoto (DOF 1:5 000). Inventarizacija oštećeno


sti šuma za cijelo snimljeno područje provedena je prema
sistematskom uzorku metodom rastera (100x100 m).
Interpretirana je krošnja, koja je bila najbliža točki rastera
u donjem lijevom i desnom, te gornjem lijevom i desnom
uglu.


Na svakoj točki rastera procijenjen je stupanj oštećenosti
4 pojedinačna stabla (krošnje) prema sljedećoj
skali:


stupanj oštećenosti postotak oštećenosti


0
0 – 10 %


1
11 – 25 %


2.1
26 – 40 %
2.2
41 – 60 %
3.1
61 – 80 %
3.2
81 – 100 %
4 sušci
Na temelju podataka interpretacije za glavne vrste
drveća, za sve vrste zajedno po pojedinim prugama
snimanja, ukupno za cijelo snimljeno područje, te za
gospodarske jedinice (odjeli/odsjeci na pruzi snimanja)
izračunati su pokazatelji oštećenosti prema K a l a f
a d ž i ć i K u š a n 1990: oštećenost (O), srednja oštećenost
(SO), indeks oštećenosti (IO) i srednja oštećenost
stabala s oštećenjem većim od 25 % (SO1).


Prema dobivenim rezultatima izrađene su tematske
karte (1:10 000) za glavne vrste drveća, te ukupno za
gospodarske jedinice (odjeli/odsjeci) na pojedinim prugama
snimanja.


REZULTATI I RASPRAVA – Results and discussion


Za područje UŠP Gospić fotointerpretacijom ICK
aerosnimaka interpretirano je 21 011 stabala. Izračunati
pokazatelji oštećenosti bit će prikazani i komentirani


Oštećenost šuma za područje
Iz tablice 2 i slike 4 za prugu 4 vidljivo je da za jelu:
oštećenost iznosi – O = 97,45; što znači da se toliki


postotak interpretiranih stabala nalazi u stupnjevi


ma oštećenosti 1-4.
srednja oštećenost – SO = 32,80; što znači da je za
promatrani uzorak srednje oštećeno stablo oštećeno
za izračunati postotak, te se uzorak može svrstati u
stupanj oštećenosti 2.1.


indeks oštećenosti – IO = 68,39; znači da je od svih
stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju
oštećenosti 2.1. i većem


srednja oštećenost – SO1 = 40,33; znači da je srednje
stablo, u uzorku od 68,39 % stabala svrstanih u
stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno 40,33 % i da
se može svrstati na granicu između stupnjeva
oštećenosti 2.1 i 2.2.


s obzirom na pojedine pruge snimanja, gospodarske jedinice
i cijelu snimljenu površinu.


Like po prugama snimanja


Za istu prugu vidljivo je da je bukva značajno
manje oštećena, tj. srednja oštećenost – SO =12,28; što
znači da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo,
oštećeno za izračunati postotak, a uzorak se svrstava
u stupanj oštećenosti 1. Što se tiče indeksa oštećenosti
– IO = 3,01; znači da je od svih stabala u uzorku
toliki postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem,
odnosno da je značajno oštećeno svega 3,01 %
stabala bukve (Slika 5)


Ukupna srednja oštećenost (SO) iznosi 19,42 %, a
indeks oštećenosti (IO) za prugu 4 iznosi 25,76 %. To
znači da se sastojine nalaze u stupnju oštećenosti 1, a
značajno je oštećeno 25,76 % stabala. Budući da je
oštećenost sastojina definirana srednjom oštećenosti
(SO), sastojine na pruzi 4 možemo svrstati u kategoriju
malo oštećenih sastojina (Slika 6).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 7     <-- 7 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521
Ostvareni smjer leta ucrtan je u gospodarsku kartu Inventarizacija oštećenosti šuma pomoću aerosnim(
Slika 2) iz koje se vidi da je prugama snimanja na po-ki temelji se na ustanovljavanju stupnja oštećenosti
dručju UŠP Gospić djelomično obuhvaćeno 7 gospopojedinačnih
stabala (krošanja), koja se vide na aerodarskih
jedinica. snimkama. Veza između stanja na terenu i na aerosnim-


Uprava šuma podružnica: Gospić
Gospodarska jedinica: Crno jezero
Stajalište 2.
Predjel Rastovke
Broj stabla
Tree number
Vrsta drveća
Tree species
Ocjena oštećenosti ( %)
Damage Opis – Description
1 Jela – Silver fir 20 Vrh dobar, suhe grančice uz deblo
2 Jela– Silver fir 25 Kloroza u vrhu, mladi vršni izbojci
3 Jela– Silver fir 10 Dobra boja, zdravo
4 Jela– Silver fir 100
5 Jela– Silver fir 50 Kloroza, osutost u vrhu, imela, suhe grane (crvene)
6 Jela– Silver fir 100 Bez iglica, skelet
7 Jela– Silver fir 40 - 50 Osutost grančica, odumiranje grančica
8 Jela– Silver fir 100 Crvene iglice
9 Jela– Silver fir 40 - 50 Više jela zajedno


Slika 3. Terenska skica stajališta (plohe za testiranje), fotografija stabala na terenu, opisni dio fotointerpretacijskog ključa i primjer identificiranih
stabala na ICK aerosnimkama


Figure 3 Field sketch of point (test plots), photographs of trees in the field, descriptive part of the photointerpretation key and a sample of
identified trees in CIR photographs




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 6     <-- 6 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521
ćenost postepeno rasla do 2003. godine, da bi 2005. bio
zabilježen do sada najveći udio značajno oštećenih stabala
obične jele (76,7 %). Nasuprot tomu, kod obične
bukve značajna oštećenost je i dalje niska (10,9 %), te
je ona naša najmanje oštećena vrsta drveća (Po točić
i Sel etković 2005).


Budući da je potrebno u što kraćem razdoblju dobiti
uvid u stanje na terenu, kako bi se što učinkovitije mogle
predviđati mjere suzbijanja sušenja, ICK filmom
snimljena su područja koja pokrivaju sastojine zahvaćene
jačim sušenjem. Uz jako sušenje jele na dijelovima
uz autocestu, uočena su i sušenja većih razmjera na
Kapeli, gdje se radi i o djelomično miniranom području,


MATERIJAL I METODE


Aerosnimanje za područje Like obavljeno je 27.
srpnja 2005. godine u prugama (Slika 1). Koordinate
početnih i završnih točaka aerofotogrametrijskih nizova,
te planirane dužine pruga navode se u sljedećem
pregledu (Tablica 1). Koordinate su u službenom državnom
koordinatnom sustavu, u pripadajućim zonama
Gauss-Krügerove kartografske projekcije. Snimljeno
je ukupno 88 aerosnimki, a ukupna dužina sve tri
snimljene pruge iznosila je 40 243 m (40,24 km), te je
na taj način snimljena površina od 5 548 ha.


Slika 1. Karta snimljenog područja s ucrtanim prugama snimanja
Figure 1 Map of surveyed area with inserted surveying stripes


Slika 2. Ostvareni smjer leta prema gospodarskim jedinicama
Figure 2 Realized flight direction according to management units


te je onemogućen obilazak terena, a aerosnimanjem bi
se dobio uvid o stanju sastojina na tom području.


Primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka
za inventarizaciju oštećenosti šuma bavili su se
mnogi stručnjaci (Pel z & R iedel 1973, Masumy
1984, Hildeb ra ndt i dr. 1986, Hočev ar & Hl adnik
1988, Voss 1989, Bars zc z i dr. 1993, Ekstrand
1994, Frankli n 2001, Butler & Schlaepf
e r 2004).


U svim dosadašnjim istraživanjima primjena ICK
aerosnimaka pokazala se ravnopravna terenskim načinima
rada po svojoj točnosti, a mnogo učinkovitija s
ostvarenom brzinom i objektivnosti (Pe r n a r 1997).


– Material and methods
ablica 1. oordinate početaka i završetaka aerofotogra etrijskih nizova i dužine pruga
Table 1 The position of the beginning and the end of a stripe and stripe length


Niz broj – Stripe No. Y4 5 517 580
5 5 515 030
6 5 517 000


X Y
Lika (5. zona)


4 993 190 5 526 720
4 968 815 5 530 005
4 964015 5 522 880


X D (m) – Lenght (m)
4 984 530
4 955 390
4 959 295
12591
20112
7540




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521


UDK 630* 429 + 453 (001)


PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI
ŠUMA NA PODRUČJU UŠP GOSPIĆ


APPLICATION OF COLOUR INFRARED AERIAL PHOTOGRAPHS FOR
THE ASSESSMENT OF FOREST DAMAGE IN THE
GOSPIĆ FOREST ADMINISTRATION


Renata PERNAR*, Mario ANČIĆ*, Ante SELETKOVIĆ*


SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati istraživanja provedenoga s ciljem
utvrđivanja oštećenosti šuma na ICK aerosnimkama. Interpretacijom
ICK aerosnimaka, ustanovljeno je stanje šumskih sastojina na istraživanom
području (UŠP Gospić). Za cijelo snimljeno područje po prugama snimanja
izrađen je infracrveni digitalni ortofoto (DOF 1:5000), preko kojega je postavljen
sistematski uzorak (mreža točaka) 100x100 m. Na svakoj od točaka
(uzorku) interpretirane su 4 krošnje najbliže točki, te je tako ukupno određen
stupanj oštećenosti za 21 011 stabala. Izračunati su pokazatelji oštećenosti
(O, SO, IO, SO1), za pojedine vrste drveća, za sve interpretirane vrste zajedno
i to za pojedine pruge snimanja, ukupno za cijelo snimljeno područje, te za
gospodarske jedinice (odjeli/odsjeci zahvaćeni snimanjem).


Na interpretiranoj površini od 5 548 ha utvrđena je srednja oštećenost
(SO) svih vrsta drveća 23,60 %, jele 37,81 %, bukve 12,61 %. Iz tih rezultata
može se zaključiti da je stupanj oštećenosti inventariziranih šuma na prijelazu
male i srednje oštećenosti. Indeks oštećenosti (IO) jele za područje Like iznosi
61,96 %, tj. taj postatak stabala jele na snimljenom području oštećeniji
je od 25 %. Unutar 61,96 % značajno oštećenih stabala jele, srednja oštećenost
(SO1) jele iznosi 51,03 %.


Sukladno dobivenim rezultatima, izrađene su tematske karte mjerila
1:10000 s prostornom raspodjelom srednje oštećenosti (SO) i indeksa oštećenosti(
IO) za glavne vrste drveća, te ukupno za gospodarske jedinice (odjeli/
odsjeci) na pojedinim prugama snimanja.


Primjenom ICK aerosnimaka za procjenu oštećenosti šuma dobile su se
informacije, koje se ne razlikuju od podataka dobivenih terestrički, a aerosnimke
ostaju kao trajan dokument o tom stanju.


Kl j u č n e r i j e č i : infracrvene kolorne (ICK) aerosnimke, digitalni ortofoto
(DOF), fotointerpretacijski ključ, pokazatelji oštećenosti, oštećenost šuma


UVOD – Introduction


Kada govorimo o oštećenosti
ii šum
šumšuma
aa u
uu Hrvatskoj,ćenost da posebno je ugrožena jela, koja je najvažnija i najzapo
stupljenija vrsta četinjača u Hrvatskoj, s udjelom od


posebnu pozornost treba
aa posvetiti bukovo-jelovim šu-
mama dinarskoga gorja. U
UU prebornim šumama Dinari-a. oko 65 % ukupne drvne zalihe četinjača. Zato se pro


padanje šuma obične jele nameće kao ozbiljan i aktua


n


lan gospodarsko-ekološki problem (Prpić i
ii Selet


* Izv. prof. dr. sc. Renata Pernar, Mario Ančić, dipl. ing.,
ković 2001).
mŠur.m sacr.skAinfteakSueltleettkSovveiću,čiZl iašvt aod uzaZaigzmrejbeur,u Sivuerteođšiivmaunnjeskšaum25a,, Rezultati terenskih procjena oštećenosti šuma u Hr-
Zagreb, e-mail: rpernarŽsumfak.hr vatskoj (ICP Forests) pokazali su da je značajna ošte




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 18     <-- 18 -->        PDF

R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521
prijelazu male i srednje oštećenosti. Što se tiče jele indeks
oštećenosti (IO) za područje Like iznosi 61,96 %,
odnosno, taj postotak stabala jele na snimljenom području
nalazi se u stupnju oštećenosti 2.1 i većem. Od
61,96 % stabala svrstanih u stupanj 2.1. i veći, prosječno
oštećeno stablo (SO1) iznosi 46,79 % i može se
svrstati u stupanj oštećenosti 2.2. Na cijelom području


ZAKLJUČAK


Interpretacijom ICK aerosnimaka, snimljenih 27.
srpnja 2005. godine ustanovljeno je stanje šumskih sastojina
na istraživanom području (UŠP Gospić). Za cijelo
snimljeno područje na temelju sistematskog uzorka
100x100 m (po prugama snimanja) na svakoj od točaka
(uzorku) interpretirane su 4 krošnje najbliže točki
rastera, te je ukupno određen stupanj oštećenosti za
21 011 stabala. Izračunati su pokazatelji oštećenosti
(O, SO, IO, SO1), za pojedine vrste drveća, za sve interpretirane
vrste zajedno i to za pojedine pruge snimanja,
ukupno za cijelo snimljeno područje, te za gospodarske
jedinice (odjeli/odsjeci zahvaćeni snimanjem).


Na interpretiranoj površini od 5 548 ha utvrđena je
srednja oštećenost (SO) svih vrsta drveća 23,60 %, jele
37,81 %, bukve 12,61 %. Iz tih rezultata može se
zaključiti da je stupanj oštećenosti inventariziranih šu


snimanja značajna oštećenost bukve iznosi 6,56 %
(Tablica 6; Slika 16).


Prema dobivenim rezultatima istraživanja izrađeni
su kartografski prikazi (Slika 17) prostornog rasporeda
oštećenosti sastojina po gospodarskim jedinicama
(odjeli/odsjeci).


- Conclusion
ma na prijelazu male i srednje oštećenosti. Indeks oštećenosti
(IO) jele za područje Like iznosi 61,96 %, tj. taj
postatak stabala jele na snimljenom području oštećeniji
je od 25 %. Unutar 61,96 % značajno oštećenih stabala
jele, srednja oštećenost (SO1) jele iznosi 51,03 %.


Promatramo li rezultate interpretacije po prugama
snimanja, možemo zaključiti da su za sve vrste zajedno,
srednja oštećenost (SO) i indeks oštećenosti (IO)
najveći na pruzi snimanja 5.


Primjenom ICK aerosnimaka za procjenu oštećenosti
šuma dobivaju se informacije, koje se ne razlikuju
od podataka dobivenih terestrički. Aerosnimke ostaju
kao trajan dokument o tom stanju. Na aerosnimkama
se opažanja u svakom trenutku mogu ponoviti, provjeriti
i nadopuniti, a prema potrebi i nastaviti.


LITERATURA – References


Barszcz, J., J. Kozak & W. Widocki, 1993: Use
of GIS and Remote Sensing to Study the Relationships
between Forest Decline and Enviromental
Conditions in the Silesi and Beskid Mts.
(Karpaty Mts.). Zbornik referatov, Medzinarodne
sympozium, Zvolen, 129–131.


Butler, R., R. Schlaepfer, 2004: Spruce snag
quantification by coupling colour infrared aerial
photos and a GIS. Forest ecology and Management
195, 325–339.


E k s t r an d , S., 1994: Close range forest defoliation
effects of traffic emission assessed using aerial-
photography. Sci. Total Environ. 147, 149–155.


Franklin, S. E., 2001: Remote Sensing for Sustainable
Forest Management. Lewis, Boca Raton, FL.


Hildebrandt, G., H. Grundmann, H. Schmidtke
& P. Tepassé, 1986: Entwicklung und
Durchführung einer Pilotinventur für eine permanente
europaeische Waldschadeninventur.
Kfk – PEF 11, Karlsruhe, 84 p.


Hočevar, M. & D. Hladnik, 1988: Integralna fototerestrična
inventura kot osnova za smotrno
odločanje u gospodarenju gozdom. Zbornik
gozdarstva in lesarstva, 31: 93–120.


Kalafadžić, Z., & V. Kušan, 1990: Definiranje
stupnja oštećenosti šumskog drveća i sastojina.
Šum. list, 114 (11–12): 517–526.


Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R.
P e rn ar, 1993: Inventarizacije oštećenosti šuma
u Republici Hrvatskoj primjenom infracrvenih
kolornih (ICK) aerosnimki. Glas. šum. pokuse,
posebno izdanje 4, 163–172.


Masumy, A. S., 1984: Interpretationschlüssel zur
Auswertung von Infrarotfarbluftbildern für die
Waldschadens Inventur. Allgemeine Forstzeitscrift,
27:687–689.


Pelz, E. & G. Riedel, 1973: Erste praktische
Grossanwendung von Falschfarben-Luftbildern
bei der Zustander Forsteinrichtung in einem
Gebiet mit akuten und chronischen Rauchschäden
an Kiefer. Beitrage für die Forstwirtschaft,


4: 158–161.
P e r n ar, R. 1997: Application of results of aerial photograph
interpretation and geographical information
system for planning in forestry. Glas.
šum. pokuse 34: 141–189.
P r p ić , B., Z. Se le tk o v i ć , 2001: Ekološka konstitucija
obične jele. U: B. Prpić (ur.), Obična jela