DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 11 <-- 11 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 indeks oštećenosti – IO = 60,57; znači da je od svih stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem srednja oštećenost – SO1 = 46,79; znači da je srednje stablo, u uzorku od 60,57 % stabala svrstanih u stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno 46,79 % i da se može svrstati u stupanj oštećenosti 2.2. Za istu prugu vidljivo je da je bukva značajno manje oštećena, tj. srednja oštećenost – SO = 13,44; što znači da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo, oštećeno za izračunati postotak, te se uzorak svrstava u stupanj oštećenosti 1. Indeksa oštećenosti – IO = 11,46; znači da je od svih stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem, odnosno da je značajno oštećeno 11,46 % stabala bukve (Slika 5). Ukupna srednja oštećenost (SO) iznosi 20,56 %, a indeks oštećenosti (IO) za prugu 6 iznosi 28,03 %. To znači da se sastojine nalaze u stupnju oštećenosti 1., a značajno je oštećeno 28,03 % stabala. Budući da je oštećenost sastojina definirana srednjom oštećenosti (SO), sastojine na pruzi 6 možemo svrstati u kategoriju malo oštećenih sastojina (Slika 6). Prema srednjoj oštećenosti (SO) jela je najviše ošte enosti (I ćena na pruzi 5, dok je najveći indeks oštećenosti (IO), odnosn odnosnodnosno oo značajn značajnznačajno oo oštećeni oštećenioštećenih hh sstabala jele najvišjviše ee j jje ee zabilježeno na pruzi 4 (Slika 4). Prema srednjoj oštećenosti (SO) bukva je najviše oštećena na pruzi 6 (Slika 5), gdje je zabilježen i najveći indeks oštećenosti (IO). Ukupno za cijelo snimljeno područje na temelju sistematskog uzorka 100x100 m možemo utvrditi da su za sve vrste zajedno srednja oštećenost (SO) i indeks oštećenosti (IO) najveći na pruzi 5 (Slika 6). Oštećenost šuma za područje Like po gospodarskim jedinicama Pruga 4 obuhvatila je tri gospodarske jedinice: Pišćetak, Stajnička Kapela i Božin vrh (Tablica 3). Na temelju tablice 3 i slike 9 možemo zaključiti da su s obzirom na sve interpretirane vrste najveća srednja oštećenost (SO), a također i indeks ošećenosti (IO) zabilježeni u G.J. Stajnička Kapela. Ako gledamo samo oštećenost jele, ona je značajno oštećena (67,46 % stabala u stupnju oštećenosti 2.1 i većem) u G.J. Stajnička Kapela (Slika 7). No ovdje moramo napomenuti da na istoj slici vidimo da je naj oštećenija jela u gospodarskim jedinicama Božin vrh i Pišćetak. Međutim, dobiveni rezultati ne mogu odražavati stvarno stanje u navedenim gospodarskim jedinicama, jer se interpretirani broj stabala odnosi na malu površinu, tj. snimljena pruga je obuhvatila samo mali dio površine ovih dviju gospodarskih jedinica, što je vidljivo na slici 2. Što se pak tiče bukve možemo zaključiti da ni u jednoj od tri gospodarske jedinice na pruzi 4 nije zabilježena značajna oštećenost (Slika 6). Tablica 3. Pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća (pruga 4) prema gospodarskoj jedinici Table 3 Damage indicators per tree species (stripe 4) according to management units Vrsta drveća – Tree Species G.j. Božin vrh Pruga 4 Stripe 4 G.j. Stajnička Kapela G.j. Pišćetak Pokazatelji oštećenosti – Damage indicators O IO SO SO1 % Jela Silver fir 100,00 86,05 34,48 37,23 Bukva Beech 62,00 0,00 12,75 Ukupno Overall 67,58 12,68 15,94 37,23 Jela Silver fir 97,02 67,46 33,01 41,04 Bukva Beech 52,41 0,00 11,55 Ukupno Overall 70,28 27,02 20,15 41,04 Jela Silver fir 100,00 100,00 50,00 50,00 Bukva Beech 6,67 0,00 5,83 Ukupno Overall 12,50 6,25 8,59 50,00 513 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 12 <-- 12 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 Slika 7. Pokazatelji oštećenosti za jelu (pruga 4) prema gospodarskoj jedinici Figure 7 Damage indicators for silver fir (stripe 4) according to management units Slika 8. Pokazatelji oštećenosti za bukvu (pruga 4) prema gospodarskoj jedinici Figure 8 Damage indicators for beech (stripe 4) according to management units Slika 9. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (pruga 4) prema gospodarskoj jedinici Figure 9 Damage indicators for all species (stripe 4) according to management units |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 13 <-- 13 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 Pruga 5 obuhvatila je četiri gospodarske jedinice: se i Crno jezero-Markovića rudine (Tablica 4). Kalčić vrh-Obljaj, Vidovača, Rastovka-Kutarevske ko- Tablica 4. Pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća (pruga 5) prema gospodarskoj jedinici Table 4 Damage indicators per tree species (stripe 5) according to management units Pruga 5 Stripe 5 rsta drveća Tree Species G.j Crno jezero - Markovića rudine G.j Rastovka - Kutarevske kose G.j Vidovača G.j Kalčić vrh - Obljaj Pokazatelji oštećenosti – Damage indicators O IO SO SO1 % Jela 96,67 57,78 40,40 57,85 Silver fir Bukva 49,69 0,03 11,24 100,00 Beech Ukupno 76,53 33,26 27,99 57,87 Overall Jela 95,42 65,19 42,98 57,47 Silver fir Bukva 37,37 0,00 9,67 Beech Ukupno 71,15 38,24 29,18 57,47 Overall Jela 100,00 0,00 17,50 Silver fir Bukva 47,25 0,00 10,91 Beech Ukupno 47,85 0,00 10,49 Overall Jela Silver fir Bukva 28,57 0,00 8,57 Beech Ukupno 28,57 0,00 8,57 Overall Slika 10. Pokazatelji oštećenosti za jelu (pruga 5) prema gospodarskoj jedinici Figure 10 Damage indicators silver fir (stripe 5) according to management units |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 14 <-- 14 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 Slika 11. Pokazatelji oštećenosti za bukvu (pruga 5) prema gospodarskoj jedinici Figure 11 Damage indicators beech (stripe 5) according to management units Slika 12. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (pruga 5) prema gospodarskoj jedinici Figure 12 Damage indicators for all species (stripe 5) according to management units Na temelju tablice 4 i slike 12 možemo zaključiti da Pruga 6 obuhvatila je tri gospodarske jedinice: Kalje s obzirom na sve interpretirane vrste najveća srednja čić vrh-Obljaj, Rastovka-Kutarevske kose i Crno jezeoštećenost 29,18 %, a također i indeks oštećenosti ro-Markovića rudine (Tablica 5). (38,24 %) zabilježena u G.J. Rastovka-Kutarevske kose. Ako gledamo oštećenost jele (Slika 10), ona je značajno oštećena (65,19 % stabala u stupnju oštećenosti 2.1 i većem). Na slici 11 vidimo da ni u jednoj od četiri gospodarske jedinice na pruzi 5 nije zabilježena značajna oštećenost bukve. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 15 <-- 15 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 Tablica 5. Pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća (pruga 6) prema gospodarskoj jedinici Table 5 Damage indicators per tree species (stripe 6) according to management units Pruga 6 Stripe 6 rsta drveća Tree Species G.j. Crno jezero - Markovića rudine G.j. Rastovka - Kutarevske kose G.j. Kalčić vrh - Obljaj Jela Silver fir Bukva Beech Ukupno Overall Jela Silver fir Bukva Beech Ukupno Overall Jela Silver fir Bukva Beech Ukupno Overall Pokazatelji oštećenosti – Damage indicators O IO SO SO1 % 93,49 58,87 74,97 88,46 40,00 50,41 99,14 51,62 60,46 60,07 12,07 34,40 23,08 8,42 11,57 65,24 11,68 21,65 34,84 14,22 23,81 23,94 11,26 13,99 34,13 13,20 17,10 47,72 32,91 44,94 51,67 32,50 40,71 43,16 32,50 38,48 Slika 13. Pokazatelji oštećenosti za jelu (pruga 6) prema gospodarskoj jedinici Figure 13 Damage indicators for silver fir (stripe 6) according to management units Na temelju tablice 5 i slike 15 možemo zaključiti da je s obzirom na sve interpretirane vrste najveća srednja oštećenost 23,81 %, a također i indeks ošećenosti (34,40 %) zabilježen u G.J. Crno jezero-Markovića rudine. Ako gledamo oštećenost jele, ona je značajno oštećena (65,24 % stabala u stupnju oštećenosti 2. fn većem) u G.J. Kalčić vrh-Obljaj (Slika 13). Na slici 14 vidimo da je značajna oštećenost bukve (12,07 % stabala u stupnju oštećenosti 2.1 i većem) na pruzi 6 zabilježena u G.J. Crno jezero-Markovića rudine. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 16 <-- 16 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 Slika 14. Pokazatelji oštećenosti za bukvu (pruga 6) prema gospodarskoj jedinici Figure 14 Damage indicators beech (stripe 6) according to management units Slika 15. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (pruga 6) prema gospodarskoj jedinici Figure 15 Damage indicators for all species (stripe 6) according to management units Prikaz rezultata prema vrstama drveća za cijelo snimljeno područje Tablica 6. Pokazatelji oštećenosti prema vrstama za cijelo snimljeno područje Table 6 Damage indicators according to tree species for the entire surveyed area Pokazatelji oštećenosti – Damage indicators Vrsta drveća – Tree Species O IO SO SOj % Jela - Silver fir 96,29 61,96 37,81 51,03 Ukupno - Overall Bukva - Beech 52,84 6,56 12,61 32,79 Ukupno - Overall 71,79 30,73 23,60 48,84 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 17 <-- 17 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 Slika 16. Pokazatelji oštećenosti prema vrstama drveća za cijelo snimljeno područje Figue 16 Damage indicators according to tree species for the entire surveyed area Na interpretiranoj površini od 5 548 ha, utvrđena je 37,81 %, bukve 12,61 %. Iz rezultata se može zaključisrednja oštećenost (SO) svih vrsta drveća 23,60 %, jele ti da je stupanj oštećenosti inventariziranih šuma na Slika 17. Primjer tematske karte (indeks oštećenosti za jelu – Pruga 5) Figure 17 Example of thematic map (damage index for silver fir – Strip 5) |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 19 <-- 19 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ... Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Akademija šu- Voss, H., 1989: Untersuchung und Kartierung von marskih znanosti, 255–269, Zagreb. Waldschäden mit Methoden der Fernerkundung. Seletković, I., Potočić, N., 2004: Oštećenost Abschlussdokumentation, DLR, Teil A, Oberp šuma u Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2003. faffenhofen, 244 p. godine. Šum. List, 137 (3–4). SUMMARY: The paper presents the results of research conducted with the goal of assessing forest damage in CIR aerial photographs. The interpretation of CIR aerial photographs provided the condition of forest ecosystems in the study area (the Gospić Forest Administration). An infrared digital orthophoto (DOP 1:5,000) was made by surveying strips for the entire surveyed area. The DOP was overlaid with a systematic 100x100 m sample (dot grid). Four crowns closest to the point were interpreted at each of the points (sample) and damage to a total of 21,011 trees was assessed. Damage indicators (O, SO, IO, SO1) were calculated for individual tree species and for all the interpreted species together by individual surveying strips, by the entire surveyed area and by management units (compartments /subcompartments included in the survey). In the interpreted area covering 5,548 ha, the recorded mean damage (SO) for all tree species amounted to 23.60 %, for fir to 37.81 %, and for beech to 12.61 %. The results suggest that the damage degree of the inventoried forests is between low and moderate. The damage index (IO) of fir for the area of Lika is 61.96 %; in other words, this percentage of fir trees in the surveyed area is damaged by more than 25 %. Within the 61.96 % of severely damaged fir trees, the mean damage (SO1) of fir is 51.03 %. In terms of the interpretation of results by surveying strips, we can conclude that the mean damage (SO) and the damage index (IO) for all the trees together are the highest in the surveying strip 5. The obtained results were used for the construction of thematic maps on a scale 1:10,000. They contain spatial distribution of mean damage (SO) and damage index (IO) for the principal tree species, and overall for management units (compartments/subcompartments) in individual surveying strips. Application of CIR aerial photographs for the assessment of forest damage provided data which do not differ from terrestrially-obtained data; however, aerial photographs represent a lasting document of the condition. K ey w o rd s : colour infrared aerial (CIR) photographs, infrared digital orthophoto(DOP), photointerpretation key, damage indicators, forest damage. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 20 <-- 20 --> PDF |
522 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 18 <-- 18 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 prijelazu male i srednje oštećenosti. Što se tiče jele indeks oštećenosti (IO) za područje Like iznosi 61,96 %, odnosno, taj postotak stabala jele na snimljenom području nalazi se u stupnju oštećenosti 2.1 i većem. Od 61,96 % stabala svrstanih u stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno stablo (SO1) iznosi 46,79 % i može se svrstati u stupanj oštećenosti 2.2. Na cijelom području ZAKLJUČAK Interpretacijom ICK aerosnimaka, snimljenih 27. srpnja 2005. godine ustanovljeno je stanje šumskih sastojina na istraživanom području (UŠP Gospić). Za cijelo snimljeno područje na temelju sistematskog uzorka 100x100 m (po prugama snimanja) na svakoj od točaka (uzorku) interpretirane su 4 krošnje najbliže točki rastera, te je ukupno određen stupanj oštećenosti za 21 011 stabala. Izračunati su pokazatelji oštećenosti (O, SO, IO, SO1), za pojedine vrste drveća, za sve interpretirane vrste zajedno i to za pojedine pruge snimanja, ukupno za cijelo snimljeno područje, te za gospodarske jedinice (odjeli/odsjeci zahvaćeni snimanjem). Na interpretiranoj površini od 5 548 ha utvrđena je srednja oštećenost (SO) svih vrsta drveća 23,60 %, jele 37,81 %, bukve 12,61 %. Iz tih rezultata može se zaključiti da je stupanj oštećenosti inventariziranih šu snimanja značajna oštećenost bukve iznosi 6,56 % (Tablica 6; Slika 16). Prema dobivenim rezultatima istraživanja izrađeni su kartografski prikazi (Slika 17) prostornog rasporeda oštećenosti sastojina po gospodarskim jedinicama (odjeli/odsjeci). - Conclusion ma na prijelazu male i srednje oštećenosti. Indeks oštećenosti (IO) jele za područje Like iznosi 61,96 %, tj. taj postatak stabala jele na snimljenom području oštećeniji je od 25 %. Unutar 61,96 % značajno oštećenih stabala jele, srednja oštećenost (SO1) jele iznosi 51,03 %. Promatramo li rezultate interpretacije po prugama snimanja, možemo zaključiti da su za sve vrste zajedno, srednja oštećenost (SO) i indeks oštećenosti (IO) najveći na pruzi snimanja 5. Primjenom ICK aerosnimaka za procjenu oštećenosti šuma dobivaju se informacije, koje se ne razlikuju od podataka dobivenih terestrički. Aerosnimke ostaju kao trajan dokument o tom stanju. Na aerosnimkama se opažanja u svakom trenutku mogu ponoviti, provjeriti i nadopuniti, a prema potrebi i nastaviti. LITERATURA – References Barszcz, J., J. Kozak & W. Widocki, 1993: Use of GIS and Remote Sensing to Study the Relationships between Forest Decline and Enviromental Conditions in the Silesi and Beskid Mts. (Karpaty Mts.). Zbornik referatov, Medzinarodne sympozium, Zvolen, 129–131. Butler, R., R. Schlaepfer, 2004: Spruce snag quantification by coupling colour infrared aerial photos and a GIS. Forest ecology and Management 195, 325–339. E k s t r an d , S., 1994: Close range forest defoliation effects of traffic emission assessed using aerial- photography. Sci. Total Environ. 147, 149–155. Franklin, S. E., 2001: Remote Sensing for Sustainable Forest Management. Lewis, Boca Raton, FL. Hildebrandt, G., H. Grundmann, H. Schmidtke & P. Tepassé, 1986: Entwicklung und Durchführung einer Pilotinventur für eine permanente europaeische Waldschadeninventur. Kfk – PEF 11, Karlsruhe, 84 p. Hočevar, M. & D. Hladnik, 1988: Integralna fototerestrična inventura kot osnova za smotrno odločanje u gospodarenju gozdom. Zbornik gozdarstva in lesarstva, 31: 93–120. Kalafadžić, Z., & V. Kušan, 1990: Definiranje stupnja oštećenosti šumskog drveća i sastojina. Šum. list, 114 (11–12): 517–526. Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R. P e rn ar, 1993: Inventarizacije oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 4, 163–172. Masumy, A. S., 1984: Interpretationschlüssel zur Auswertung von Infrarotfarbluftbildern für die Waldschadens Inventur. Allgemeine Forstzeitscrift, 27:687–689. Pelz, E. & G. Riedel, 1973: Erste praktische Grossanwendung von Falschfarben-Luftbildern bei der Zustander Forsteinrichtung in einem Gebiet mit akuten und chronischen Rauchschäden an Kiefer. Beitrage für die Forstwirtschaft, 4: 158–161. P e r n ar, R. 1997: Application of results of aerial photograph interpretation and geographical information system for planning in forestry. Glas. šum. pokuse 34: 141–189. P r p ić , B., Z. Se le tk o v i ć , 2001: Ekološka konstitucija obične jele. U: B. Prpić (ur.), Obična jela |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 10 <-- 10 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 nje stablo, u uzorku od 59,45 % stabala svrstanih u stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno 57,76 % i da se može svrstati u stupanj oštećenosti 2.2 Za istu prugu vidljivo je da je bukva značajno manje oštećena, tj. srednja oštećenost – SO = 12,40; što znači da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo, oštećeno za izračunati postotak, te se uzorak svrstava u stupanj oštećenosti 1. Indeksa oštećenosti – IO = 6,96; č j znači ii d dda aa je ee od svih stabala u uzorku toliki postotak sta bala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem, odnosno da je značajno oštećeno 6,96 % stabala jasena (Slika 5). Ukupna srednja oštećenost (SO) iznosi 27,88 %, a indeks oštećenosti (IO) za prugu 5 iznosi 35,40 %. To znači da se sastojine nalaze u stupnju oštećenosti 2.1., a značajno je oštećeno 35,40 % stabala. Kako je oštećenost sastojina definirana srednjom oštećenosti (SO), sastojine na pruzi 5 možemo svrstati u kategoriju malo oštećenih sastojina (Slika 6). Slika 5. Pokazatelji oštećenosti za bukvu po prugama snimanja Figure 5 Damage indicators for beech according to surveying stripes Iz tablice 2 i slike 4 za prugu 6 vidljivo je da za jelu: srednja oštećenost – SO = 34,54; što znači da je za oštećenost iznosi – O = 94,39; što znači da se toliki promatrani uzorak srednje oštećeno stablo oštećeno postotak stabala nalazi u stupnjevima oštećenosti 1-4. za izračunati postotak, te se uzorak može svrstati u stupanj oštećenosti 2.1. Slika 6. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (ukupno) po prugama snimanja Figure 6 Damage indicators for all species (total) according to surveying stripes |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 9 <-- 9 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 Tablica 2. Broj stabala u pojedinom stupnju oštećenosti i pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća i ukupno s obzirom na pruge snimanja Table 2 Number of trees in each damage degree and damage indicators per tree species and overall according to surveying stripes Stupanj oštećenosti Pokazatelji oštećenosti Vrsta drveća Damage class Damage indicators Tree Species 0 1 2.1 2.2 3.1 3.2 4 Ukupno O IO SO SO1 Broj stabala – Number of Trees % Jela Silver fir 61 695 1203 296 41 38 58 2392 97,45 68,39 32,80 40,33 Pruga 4 Stripe 4 Bukva Beech 2034 2313 134 1 0 0 0 4482 54,62 3,01 12,28 32,63 Ukupno Overall 2095 3008 1337 297 41 38 58 6874 69,52 25,76 19,42 39,75 Jela Silver fir 197 1957 1475 459 260 308 656 5312 96,29 59,45 40,97 57,76 Pruga 5 Stripe 5 Bukva Beech 2220 1961 308 4 0 0 1 4494 50,60 6,96 12,40 32,94 Ukupno Overall 2417 3918 1783 463 260 308 657 9806 75,35 35,40 27,88 55,52 Jela Silver fir 82 494 569 131 54 51 80 1461 94,39 60,57 34,54 46,79 Pruga 6 Stripe 6 Bukva Beech 1333 1208 328 0 0 0 1 2870 53,55 11,46 13,44 32,71 Ukupno Overall 1415 1702 897 131 54 51 81 4331 67,33 28,03 20,56 42,98 Slika 4. Pokazatelji oštećenosti za jelu po prugama snimanja Figure 4 Damage indicators for silver fir according to surveying stripes Iz tablice 2 i slike 4 za prugu 5 vidljivo je da za jelu: za izračunati postotak, te se uzorak može svrstati u oštećenost iznosi – O = 96,29; što znači da se toliki stupanj oštećenosti 2.2. postotak interpretiranih stabala nalazi u stupnjeviindeks oštećenosti – IO = 59,45; znači da je od svih ma oštećenosti 1-4. stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju srednja oštećenost – SO = 40,97; što znači da je za oštećenosti 2.1. i većem promatrani uzorak srednje oštećeno stablo oštećeno srednja oštećenost – SO1 = 57,76; znači da je sred |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 8 <-- 8 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 kama, odnosno način preslikavanja pojedinih stupnjeva oštećenosti za svaku interpretiranu vrstu drveća, uspostavlja se pomoću pažljivo izrađenog fotointerpretacijskog ključa. Kod izrade fotointerpretacijskog ključa stupanj oštećenosti stabala određuje se prema kriterijima propisanim za terestričku inventuru, na temelju uočljivih karakteristika. Prema tim kriterijima, stupanj oštećenosti stabla ocjenjuje se na osnovi ustanovljavanja postotka osutosti asimilacijskih organa (iglica i lišća), postotka klorotičnosti (požutjelosti) asimilacijskih organa i postotka odumiranja grana. Te tri navedene karakteristike oštećenosti stabla treba promatrati zajedno, jer će se one tako i preslikati na aerosnimci. Zbog toga se svako stablo na terenu i na aerosnimci ocjenjuje jedinstvenim stupnjem oštećenosti, kao ukupnom ocjenom na osnovi navedenih karakteristika (K a l a fa d ž i ć i dr. 1993). Na područjima predviđenim za aerosnimanje odabirana su stabla za koja se pretpostavljalo da će se sa velikom sigurnošću moći pronaći na aerosnimkama. Svakom odabranom stablu ocijenjen je stupanj oštećenosti i skiciran položaj u odnosu na prepoznatljive okolišne topografske detalje na posebnoj skici. Posebno karakteristična stabla ili skupine stabala snimljeni su u svrhu dokumentiranja njihovog izgleda, te kasnijeg uspoređivanja s načinom preslikavanja tih stabala na aerosnimkama (Slika 3). Za istraživano područje izrađen je infracrveni digitalni ortofoto (DOF 1:5 000). Inventarizacija oštećeno sti šuma za cijelo snimljeno područje provedena je prema sistematskom uzorku metodom rastera (100x100 m). Interpretirana je krošnja, koja je bila najbliža točki rastera u donjem lijevom i desnom, te gornjem lijevom i desnom uglu. Na svakoj točki rastera procijenjen je stupanj oštećenosti 4 pojedinačna stabla (krošnje) prema sljedećoj skali: stupanj oštećenosti postotak oštećenosti 0 0 – 10 % 1 11 – 25 % 2.1 26 – 40 % 2.2 41 – 60 % 3.1 61 – 80 % 3.2 81 – 100 % 4 sušci Na temelju podataka interpretacije za glavne vrste drveća, za sve vrste zajedno po pojedinim prugama snimanja, ukupno za cijelo snimljeno područje, te za gospodarske jedinice (odjeli/odsjeci na pruzi snimanja) izračunati su pokazatelji oštećenosti prema K a l a f a d ž i ć i K u š a n 1990: oštećenost (O), srednja oštećenost (SO), indeks oštećenosti (IO) i srednja oštećenost stabala s oštećenjem većim od 25 % (SO1). Prema dobivenim rezultatima izrađene su tematske karte (1:10 000) za glavne vrste drveća, te ukupno za gospodarske jedinice (odjeli/odsjeci) na pojedinim prugama snimanja. REZULTATI I RASPRAVA – Results and discussion Za područje UŠP Gospić fotointerpretacijom ICK aerosnimaka interpretirano je 21 011 stabala. Izračunati pokazatelji oštećenosti bit će prikazani i komentirani Oštećenost šuma za područje Iz tablice 2 i slike 4 za prugu 4 vidljivo je da za jelu: oštećenost iznosi – O = 97,45; što znači da se toliki postotak interpretiranih stabala nalazi u stupnjevi ma oštećenosti 1-4. srednja oštećenost – SO = 32,80; što znači da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo oštećeno za izračunati postotak, te se uzorak može svrstati u stupanj oštećenosti 2.1. indeks oštećenosti – IO = 68,39; znači da je od svih stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem srednja oštećenost – SO1 = 40,33; znači da je srednje stablo, u uzorku od 68,39 % stabala svrstanih u stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno 40,33 % i da se može svrstati na granicu između stupnjeva oštećenosti 2.1 i 2.2. s obzirom na pojedine pruge snimanja, gospodarske jedinice i cijelu snimljenu površinu. Like po prugama snimanja Za istu prugu vidljivo je da je bukva značajno manje oštećena, tj. srednja oštećenost – SO =12,28; što znači da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo, oštećeno za izračunati postotak, a uzorak se svrstava u stupanj oštećenosti 1. Što se tiče indeksa oštećenosti – IO = 3,01; znači da je od svih stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem, odnosno da je značajno oštećeno svega 3,01 % stabala bukve (Slika 5) Ukupna srednja oštećenost (SO) iznosi 19,42 %, a indeks oštećenosti (IO) za prugu 4 iznosi 25,76 %. To znači da se sastojine nalaze u stupnju oštećenosti 1, a značajno je oštećeno 25,76 % stabala. Budući da je oštećenost sastojina definirana srednjom oštećenosti (SO), sastojine na pruzi 4 možemo svrstati u kategoriju malo oštećenih sastojina (Slika 6). |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 7 <-- 7 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 Ostvareni smjer leta ucrtan je u gospodarsku kartu Inventarizacija oštećenosti šuma pomoću aerosnim( Slika 2) iz koje se vidi da je prugama snimanja na po-ki temelji se na ustanovljavanju stupnja oštećenosti dručju UŠP Gospić djelomično obuhvaćeno 7 gospopojedinačnih stabala (krošanja), koja se vide na aerodarskih jedinica. snimkama. Veza između stanja na terenu i na aerosnim- Uprava šuma podružnica: Gospić Gospodarska jedinica: Crno jezero Stajalište 2. Predjel Rastovke Broj stabla Tree number Vrsta drveća Tree species Ocjena oštećenosti ( %) Damage Opis – Description 1 Jela – Silver fir 20 Vrh dobar, suhe grančice uz deblo 2 Jela– Silver fir 25 Kloroza u vrhu, mladi vršni izbojci 3 Jela– Silver fir 10 Dobra boja, zdravo 4 Jela– Silver fir 100 5 Jela– Silver fir 50 Kloroza, osutost u vrhu, imela, suhe grane (crvene) 6 Jela– Silver fir 100 Bez iglica, skelet 7 Jela– Silver fir 40 - 50 Osutost grančica, odumiranje grančica 8 Jela– Silver fir 100 Crvene iglice 9 Jela– Silver fir 40 - 50 Više jela zajedno Slika 3. Terenska skica stajališta (plohe za testiranje), fotografija stabala na terenu, opisni dio fotointerpretacijskog ključa i primjer identificiranih stabala na ICK aerosnimkama Figure 3 Field sketch of point (test plots), photographs of trees in the field, descriptive part of the photointerpretation key and a sample of identified trees in CIR photographs |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 6 <-- 6 --> PDF |
R. Pernar, M. Ančić, A. Seletković: PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 ćenost postepeno rasla do 2003. godine, da bi 2005. bio zabilježen do sada najveći udio značajno oštećenih stabala obične jele (76,7 %). Nasuprot tomu, kod obične bukve značajna oštećenost je i dalje niska (10,9 %), te je ona naša najmanje oštećena vrsta drveća (Po točić i Sel etković 2005). Budući da je potrebno u što kraćem razdoblju dobiti uvid u stanje na terenu, kako bi se što učinkovitije mogle predviđati mjere suzbijanja sušenja, ICK filmom snimljena su područja koja pokrivaju sastojine zahvaćene jačim sušenjem. Uz jako sušenje jele na dijelovima uz autocestu, uočena su i sušenja većih razmjera na Kapeli, gdje se radi i o djelomično miniranom području, MATERIJAL I METODE Aerosnimanje za područje Like obavljeno je 27. srpnja 2005. godine u prugama (Slika 1). Koordinate početnih i završnih točaka aerofotogrametrijskih nizova, te planirane dužine pruga navode se u sljedećem pregledu (Tablica 1). Koordinate su u službenom državnom koordinatnom sustavu, u pripadajućim zonama Gauss-Krügerove kartografske projekcije. Snimljeno je ukupno 88 aerosnimki, a ukupna dužina sve tri snimljene pruge iznosila je 40 243 m (40,24 km), te je na taj način snimljena površina od 5 548 ha. Slika 1. Karta snimljenog područja s ucrtanim prugama snimanja Figure 1 Map of surveyed area with inserted surveying stripes Slika 2. Ostvareni smjer leta prema gospodarskim jedinicama Figure 2 Realized flight direction according to management units te je onemogućen obilazak terena, a aerosnimanjem bi se dobio uvid o stanju sastojina na tom području. Primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka za inventarizaciju oštećenosti šuma bavili su se mnogi stručnjaci (Pel z & R iedel 1973, Masumy 1984, Hildeb ra ndt i dr. 1986, Hočev ar & Hl adnik 1988, Voss 1989, Bars zc z i dr. 1993, Ekstrand 1994, Frankli n 2001, Butler & Schlaepf e r 2004). U svim dosadašnjim istraživanjima primjena ICK aerosnimaka pokazala se ravnopravna terenskim načinima rada po svojoj točnosti, a mnogo učinkovitija s ostvarenom brzinom i objektivnosti (Pe r n a r 1997). – Material and methods ablica 1. oordinate početaka i završetaka aerofotogra etrijskih nizova i dužine pruga Table 1 The position of the beginning and the end of a stripe and stripe length Niz broj – Stripe No. Y4 5 517 580 5 5 515 030 6 5 517 000 X Y Lika (5. zona) 4 993 190 5 526 720 4 968 815 5 530 005 4 964015 5 522 880 X D (m) – Lenght (m) 4 984 530 4 955 390 4 959 295 12591 20112 7540 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 507-521 UDK 630* 429 + 453 (001) PRIMJENA ICK AEROSNIMAKA ZA UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA NA PODRUČJU UŠP GOSPIĆ APPLICATION OF COLOUR INFRARED AERIAL PHOTOGRAPHS FOR THE ASSESSMENT OF FOREST DAMAGE IN THE GOSPIĆ FOREST ADMINISTRATION Renata PERNAR*, Mario ANČIĆ*, Ante SELETKOVIĆ* SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati istraživanja provedenoga s ciljem utvrđivanja oštećenosti šuma na ICK aerosnimkama. Interpretacijom ICK aerosnimaka, ustanovljeno je stanje šumskih sastojina na istraživanom području (UŠP Gospić). Za cijelo snimljeno područje po prugama snimanja izrađen je infracrveni digitalni ortofoto (DOF 1:5000), preko kojega je postavljen sistematski uzorak (mreža točaka) 100x100 m. Na svakoj od točaka (uzorku) interpretirane su 4 krošnje najbliže točki, te je tako ukupno određen stupanj oštećenosti za 21 011 stabala. Izračunati su pokazatelji oštećenosti (O, SO, IO, SO1), za pojedine vrste drveća, za sve interpretirane vrste zajedno i to za pojedine pruge snimanja, ukupno za cijelo snimljeno područje, te za gospodarske jedinice (odjeli/odsjeci zahvaćeni snimanjem). Na interpretiranoj površini od 5 548 ha utvrđena je srednja oštećenost (SO) svih vrsta drveća 23,60 %, jele 37,81 %, bukve 12,61 %. Iz tih rezultata može se zaključiti da je stupanj oštećenosti inventariziranih šuma na prijelazu male i srednje oštećenosti. Indeks oštećenosti (IO) jele za područje Like iznosi 61,96 %, tj. taj postatak stabala jele na snimljenom području oštećeniji je od 25 %. Unutar 61,96 % značajno oštećenih stabala jele, srednja oštećenost (SO1) jele iznosi 51,03 %. Sukladno dobivenim rezultatima, izrađene su tematske karte mjerila 1:10000 s prostornom raspodjelom srednje oštećenosti (SO) i indeksa oštećenosti( IO) za glavne vrste drveća, te ukupno za gospodarske jedinice (odjeli/ odsjeci) na pojedinim prugama snimanja. Primjenom ICK aerosnimaka za procjenu oštećenosti šuma dobile su se informacije, koje se ne razlikuju od podataka dobivenih terestrički, a aerosnimke ostaju kao trajan dokument o tom stanju. Kl j u č n e r i j e č i : infracrvene kolorne (ICK) aerosnimke, digitalni ortofoto (DOF), fotointerpretacijski ključ, pokazatelji oštećenosti, oštećenost šuma UVOD – Introduction Kada govorimo o oštećenosti ii šum šumšuma aa u uu Hrvatskoj,ćenost da posebno je ugrožena jela, koja je najvažnija i najzapo stupljenija vrsta četinjača u Hrvatskoj, s udjelom od posebnu pozornost treba aa posvetiti bukovo-jelovim šu- mama dinarskoga gorja. U UU prebornim šumama Dinari-a. oko 65 % ukupne drvne zalihe četinjača. Zato se pro padanje šuma obične jele nameće kao ozbiljan i aktua n lan gospodarsko-ekološki problem (Prpić i ii Selet * Izv. prof. dr. sc. Renata Pernar, Mario Ančić, dipl. ing., ković 2001). mŠur.m sacr.skAinfteakSueltleettkSovveiću,čiZl iašvt aod uzaZaigzmrejbeur,u Sivuerteođšiivmaunnjeskšaum25a,, Rezultati terenskih procjena oštećenosti šuma u Hr- Zagreb, e-mail: rpernarŽsumfak.hr vatskoj (ICP Forests) pokazali su da je značajna ošte |