DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 50 <-- 50 --> PDF |
M. Dasovič: BIOLOŠKO-EKOLOŠKO I PROSTORNO VREDNOVANJE PARK ŠUME “LAUDONOV GAJ” Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 549-563 mnogim bitkama biva promaknut prvo u čin generala, a zatim u feld maršala lajtnanta. Umire u Nititscheinu 1790. u 74. godini života. Od 1856. god. pa nadalje, na području Krbavskog polja uz već zasađeni Laudonov gaj počeo se unositi obični bor (Pinus sylvestris) i crni bor (Pinus nigra) dok se 1896. god. pristupilo intenzivnom pošumljavanju preostalih živih pijesaka sadnicama običnog bora (Pinus sylvestris), pitomog kestena (Castanea sativa), bagrema (Robinia pseudoacacia) i topole (Populus sp.). Radi smirivanja živih pijesaka 1924. godine počeo se sijati zečjak (Sarothamnus scoparius), koji se održao do danas i prirodno se razmnožava. Jača sječa starih hrastova koji su se sadili pod zapovjedništvom majora Laudona izvršena je 1929. god. Prestankom rada imovnih općina 1941. god. nestala je sva arhivska građa, a u Laudonovu gaju se u to vrijeme obavljaju nekontrolirane i stihijske sječe bez ikakve evidencije. Od 1946. god. počelo se više pozornosti posvećivati gaju kada su i zabranjene sve sječe. Prvo uređivanje gospodarske jedinice “Laudonova gaj” izvršeno je 1956. god., te se od tada gajem gospodari po odredbama šumsko- gospodarskih osnova. Ostaci stare lužnjakove hrastove šume koju je posadio Laudon 1746. god. i danas Slika 1. Laudonov gaj u Krbavskom polju Figure 1 Laudonov Gaj in Krbavsko polje (Foto: M. Dasović) žive kao sjećanje na generala Laudona i I Ličku pukovniju, a nalaze se u 16a odjelu gospodarske jedinice Laudonov gaj, kojom gospodare “Hrvatske šume” d.o.o. Uprava šuma Podružnica Gospić, Šumarija Korenica. Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, a na temelju Zakona o zaštiti prirode 29. 4. 1965. godine, šumski predjel Laudonov gaj, odjel 16a, površine 33,23 ha, proglašava park šumom, (Broj:10/8-1965,MH/MZ), te se utvrđuje upis tog objekta u “Registar zaštićenih objekata prirode”, koji se vodi kod navedenog Zavoda. 3. SINEKOLOŠKE KARAKTERISTIKE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA Synecological characteristics of the study area 3.1. Orografske i hidrografske prilike – Orographic and hydrographic conditions Laudonov gaj nalazi se između 15o38’35’’ i 15o40’25’’ istočne zemljopisne dužine, te 44o38’15’’ do 44o49’35’’ sjeverne zemljopisne širine. Smješten je na sjeverozapadnom dijelu Krbavskog polja. Udaljen je od Korenice oko 15 km, a nalazi se blizu sela Bunić (oko 3 km). Svojim jugozapadnim dijelom naslanja se na lokalnu cestu, Bunić - Šalamunić - Krbava - Podlapača. Sjevernu granicu čini riječica Krbavica. Za promatranje hidroloških prilika cjelokupnog Kr bavskog polja, pa tako i gospodarske jedinice Laudo 3.2. Geološka podloga Geološko litološka podloga gospodarske jedinice Laudonov gaj, kao i istoimena park šuma koja se nalazi u njenom sastavu su kremeni pijesci. nov gaj, rječica Krbavica koja izvire nedaleko Bunića u Ledenoj pećini, predstavlja najznačajniji element. Cijelim svojim tokom dugim oko 10 km, sa sjeverozapada obilazi Laudonov gaj i završava u Hržić polju (627 m.n.v.). – Geological features Smeđi kremeni pijesci leže izravno na zaravnjenoj i klastificiranoj podlozi od gornjekrednih vapnenaca. 3.3. Tlo – Pedological features Tla na kojima se nalazi park šuma Laudonov gaj, kao i cijelo područje istoimene gospodarske jedinice, imaju specifičnu pedogenezu zbog geološke podloge, reljefa, vegetacije, klime i utjecaja čovjeka. Na istraživanom području utvrđeni su sljedeći tipovi tala (Pr ic a 1983): – Arenosol, silikatni, kontinentalni – Arenosol, silikatni, kontinentalni, dvoslojni Arenosol, silikatni, kontinentalni s procesom lesivaže dvoslojni Arenosol, silikatni, kontinentalni, aluvijalni, močvarni Epiglej |