DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 63 <-- 63 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574 UDK 630* 156 PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus L.) U ŠUMAMA BARANJE RECRUITMENT RATE OF THE ROE DEER (Capreolus capreolus L.) IN BARANJA FORESTS Đuro NIKOLANDIĆ*, Dražen DEGMEČIĆ** SAŽETAK: Na tri prostorno odvojena i ekološki različita tipa staništa srna, metodom totalnog prebrojavanja u ožujku utvrđena je brojnost i spolno/ dobni sastav osnovnog fonda srna. Na temelju broja viđene lanadi u prebrojavanju, izvršenog odstrjela i evidentiranih gubitaka lanadi tijekom listopada- ožujka, ustanovljen je prirast lanadi iz protekle lovne godine. Iz tako ustanovljenog broja lanadi i adultnih (rasplodnih) srna, izračunat je koeficijent prirasta lanadi u protekloj lovnoj godini. Realnost ovako dobivenog koeficijenta prirasta lanadi je upitna, a korištenje tog koeficijenta u planiranju očekivanog prirasta kod izrade lovno-gospodarskih planova nije preporučljivo. Iz dugogodišnje prakse uzgoja srneće divljači i ovog istraživanja znamo da ovako ustanovljen prirast lanadi nije stvaran iz sljedećih razloga: – prebrojavanje srna u ožujku ne daje sigurne podatke o broju lanadi, jer je na većim udaljenostima i brzom kretanju divljači, teško je razlikovati lane od srne, jer su lanad u ožujku tjelesno razvijena i u zimskoj d na odraslim srnama; – evidentirani gubici lanadi u jesensko-zimskom razdoblju ne e trati potpunim, jer se na temelju samo nađenog broja lešina ili dijelova ko ili stura ne može sa sigurnosti znati stvarni broj uginule lanadi; – samo na temelju broja evidentiranih slučajeva u bespravnom lovu nemogu se ustanoviti stvarni gubici lanadi kako u krivolovu, tako i gubici lanadi u prometu; – na većim udaljenostima i u pokretu kod srna, često nije moguće razlikovati spol lanadi, pa niti ustanoviti broj ženske lanadi koje u novoj lovnoj godini ulaze u ženski dio matičnog fonda. Ako se nezna broj ženske lanadi, onda se nezna niti koliko će biti dvizica, tj. srna koje u tekućoj godini neće imati lanad, nego tek iduće godine. Praćenje veličine prirasta lanadi od vremena lanjenja (svibanj-lipanj), do pred lov (listopad), osmatranjem i pretraživanjem teritorija lanjenja srna pred košnju djeteliništa i travnjaka je korisno radi spriječavanja šteta na divljači i evidentiranja uzroka gubitaka novorođene lanadi (kišovito i hladno vrijeme, predatori i dr.). Konačno, iz iznesenih razloga smatramo da utvrđivanje broja lanadi samo u jesen pred lov (rujan, listopad), daje pravu vrijed * Mr. sc. Đuro Nikolandić, dipl. ing. šum., A. Stepinca 5, 31 000 Osijek ** Mr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing. šum., “Hrvatske šume”, UŠP Osijek – šumarija Tikveš, Š. Petefija 35, 31 327 Bilje; sumarija-tikvesŽhr.sume.hr |