DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 63     <-- 63 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574
UDK 630* 156


PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE
(Capreolus capreolus L.)
U ŠUMAMA BARANJE


RECRUITMENT RATE OF THE ROE DEER


(Capreolus capreolus L.)


IN BARANJA FORESTS


Đuro NIKOLANDIĆ*, Dražen DEGMEČIĆ**


SAŽETAK: Na tri prostorno odvojena i ekološki različita tipa staništa
srna, metodom totalnog prebrojavanja u ožujku utvrđena je brojnost i spolno/
dobni sastav osnovnog fonda srna. Na temelju broja viđene lanadi u prebrojavanju,
izvršenog odstrjela i evidentiranih gubitaka lanadi tijekom listopada-
ožujka, ustanovljen je prirast lanadi iz protekle lovne godine. Iz tako
ustanovljenog broja lanadi i adultnih (rasplodnih) srna, izračunat je koeficijent
prirasta lanadi u protekloj lovnoj godini. Realnost ovako dobivenog koeficijenta
prirasta lanadi je upitna, a korištenje tog koeficijenta u planiranju
očekivanog prirasta kod izrade lovno-gospodarskih planova nije preporučljivo.
Iz dugogodišnje prakse uzgoja srneće divljači i ovog istraživanja znamo
da ovako ustanovljen prirast lanadi nije stvaran iz sljedećih razloga:



prebrojavanje srna u ožujku ne daje sigurne podatke o broju lanadi, jer je
na većim udaljenostima i brzom kretanju divljači, teško je razlikovati lane
od srne, jer su lanad u ožujku tjelesno razvijena i u zimskoj d
na odraslim srnama;

evidentirani gubici lanadi u jesensko-zimskom razdoblju ne
e


trati potpunim, jer se na temelju samo nađenog broja lešina ili dijelova ko


ili


stura ne može sa sigurnosti znati stvarni broj uginule lanadi;



samo na temelju broja evidentiranih slučajeva u bespravnom lovu nemogu
se ustanoviti stvarni gubici lanadi kako u krivolovu, tako i gubici lanadi u
prometu;

na većim udaljenostima i u pokretu kod srna, često nije moguće razlikovati
spol lanadi, pa niti ustanoviti broj ženske lanadi koje u novoj lovnoj
godini ulaze u ženski dio matičnog fonda. Ako se nezna broj ženske lanadi,
onda se nezna niti koliko će biti dvizica, tj. srna koje u tekućoj godini neće
imati lanad, nego tek iduće godine.
Praćenje veličine prirasta lanadi od vremena lanjenja (svibanj-lipanj), do
pred lov (listopad), osmatranjem i pretraživanjem teritorija lanjenja srna
pred košnju djeteliništa i travnjaka je korisno radi spriječavanja šteta na divljači
i evidentiranja uzroka gubitaka novorođene lanadi (kišovito i hladno
vrijeme, predatori i dr.). Konačno, iz iznesenih razloga smatramo da utvrđivanje
broja lanadi samo u jesen pred lov (rujan, listopad), daje pravu vrijed


*
Mr. sc. Đuro Nikolandić, dipl. ing. šum., A. Stepinca 5,
31 000 Osijek
** Mr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing. šum., “Hrvatske šume”,
UŠP Osijek – šumarija Tikveš, Š. Petefija 35,
31 327 Bilje; sumarija-tikvesŽhr.sume.hr




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574


nost ostvarenog prirasta na temelju kojeg je moguće vršiti korekciju prirasta
lanadi i izmjenu opsega i strukture godišnjeg plana odstrjela.


Kl j uč ne r i j e č i : Baranja, plodnost, zametak, planirani prirast, ostvareni
prirast, broj lanadi, mortalitet, rasplodni fond srna


UVOD – Introduction


Uzgoj srneće divljači regulira se planom koji se temelji
na utvrđivanju matičnog brojnog stanja (proljetni
fond) i njegovog spolno/dobnog sastava, ocjeni stvarnog
(realnog) prirasta i evidenciji ukupnog izlučivanja
iz populacije (odstrjel i gubici). Brojnost i sastav matičnog
fonda ovise od prirasta, gubitaka i lova, pri čemu je
odlučujuće u kojoj mjeri odstrjel i gubici zadiru u spolno/
dobne razrede. Pod prirastom podrazumijevamo broj
lanadi kojim se svake godine povećava matično brojno
stanje. Ovaj prirast izražava se u postocima od broja
svih ženki u matičnom fondu početkom proljeća (ožujka).
Iz uzorka viđene lanadi i srna u rujnu i listopadu, izračunava
se stopa prirasta koja pokazuje da li planirani
godišnji prirast odgovara ostvarnom prirastu pred lov, u
listopadu. Broj lanadi u odnosu na ukupnu brojnost lokalne
populacije srna i na broj ženki fiziološki spremnih
za oplodnju, razvoj ploda i odgoj laneta, varira od godine
do godine. Cilj je ove analize prikazati na temelju
autentičnih podataka da li i koliko ostvareni prirast pred
lov varira u odnosu na planirani (očekivani) prirast po
lovno-gospodarskoj osnovi, te kroz četiri godine praćenja
utvrditi postoje li kolebanja u ostvarenom prirastu
unutar jedne i između tri lokalne populacije.


Na tri prostorno odvojena i ekološki različita tipa staništa
srna, metodom totalnog prebrojavanja u ožujku (iz


zaprežnih kola, sa čeka, ili prigonom) utvrđena je brojnost
i spolno/dobni sastav matičnog fonda srna (tablica
1). U lovnoj praksi na temelju broja viđene lanadi iz prebrojavanja
u ožujku, izvršenog odstrjela i evidentiranih
gubitaka lanadi tijekom listopada-ožujka, ustanovljava
se prirast lanadi iz protekle lovne godine. Iz tako ustanovljenog
broja lanadi i odraslih (adultnih) srna iz prebrojavanja,
izračunava se koeficijent prirasta lanadi u
protekloj lovnoj godini. Realnost ovako dobivenog koeficijenta
prirasta lanadi je upitna i nije preporučljiva za
planiranje očekivanog prirasta u sljedećoj lovnoj godini,
jer iz dugogodišnje prakse uzgoja srneće divljači i praćenja
prirasta kod srna u različitim ekološkim uvjetima te
ovog istraživanja, znamo da ovako ustanovljen prirast
lanadi nije stvaran iz sljedećih razloga:



prebrojavanje srna u ožujku ne daje sigurne podatke
o broju lanadi, jer je na većim udaljenostima i brzom
kretanju divljači, teško mogu razlikovati lanad
od srna, a i zato što je lanad u ožujku već toliko razvijena
i još u zimskoj dlaci, pa je jako slična odraslim
srnama;

evidentirani gubici lanadi u jesensko-zimskom razdoblju
ne mogu se smatrati potpunim, jer se na temelju
samo nađenog broja lešina ili dijelova njihovih
kostura ne može znati i stvarni broj uginule lanadi;

samo na temelju broja otkrivenih
slučajeva u bespravnom
lovu ne mogu se ustanoviti
stvarni gubici lanadi kako u krivolovu,
tako i gubici na prometnicama;

na većim udaljenostima i u pokretu
često nije moguće razlikovati
spol lanadi, pa niti ustanoviti
broj ženske lanadi, koje u
novoj lovnoj godini (travanj)
ulaze u matični fond, ali još ne i
u rasplodni. Ako se u prebrojavanju
nezna broj ženske lanadi,
onda se ne može znati niti koliko
će biti srna – dvizica, koje u tekućoj
godini neće imati lanad,
nego tek iduće godine.
Praćenje veličine prirasta lanadi
od vremena lanjenja (svibanj-li-


Slika 1. Srna i lane u rujnu pred lov; panj), do pred lov (listopad) (slika
Figure 1 Roe deer doe and kid in september just before hunting season. 1), osmatranjem i pretraživanjem


n.
(Foto: D. Degmečić)




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574


teritorija lanjenja srna pred košnju djeteliništa i travlanadi
tek u jesen pred lov (rujan, listopad), daje pravu
njaka je korisno radi sprječavanja gubitaka na divljači vrijednost ostvarenog prirasta, koji omogućuje izmjeu
polju i evidentiranja uzroka gubitaka novorođene nu opsega i strukture godišnjeg plana odstrjela, a i
lanadi (kišovito i hladno vrijeme, predatori, kosilice i eventualnu korekciju koeficijenta prirasta lanadi, prilidr.).
Najveće smanjenje prirasta lanadi upravo u mjesekom
revizije lovno-gospodarske osnove.
cima nakon lanjenja razlog je da utvrđivanje broja


2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area
Istraživanje je rađeno na području Baranje od 1967. područjem. Iako postoje razlike u režimu voda Dunado
1970. godine na terenima lovno-šumsko-poljopriv-va, Drave i s njima povezanih vodenih tokova ili odvorednih
uprava: Tikveš, Darda i Belišće (tablica 1). Cijejenih
starih korita, bara i ritova, nema velikih florističlo
područje ima srednju nadmorsku visinou oko 89 m. kih razlika u vegetaciji terena pod utjecajem ovih dviju
Zemljište šumsko-lovnog područja Baranje zauzima rijeka. Međutim, postoje velike razlike u vegetaciji
najniže priobalne terene Dunava i Drave, osim šuma u terena zaštićenih nasipom od onih ostavljenih punom
središnjem dijelu Baranje, Koha, Kozarac i Haljevo utjecaju Dunava i Drave. Autohtona vegetacija ovoga
(2 900 ha) (tablica 2). Klima ovog područja nalazi se područja sastoji se od najvlažnijih, hidrofilnih, vodenih
na granici između kontinentalne klime srednjeeurop-zajednica do kserotermnih livadskih i šumskih fitoce


skog tipa i kontinentalne klime panonske nizine. Srednoza.
Zahvaljujući vrlo velikim površinama pod utjenja
godišnja temperatura zraka je 11,1 C. Najnižu cajem tekućih i stajaćih voda, vodena i močvarna vege
o tacija je vrlo bujna. Nasuprot pozitivnog djelovanja resrednju
– mjesečnu temperaturu ima siječanj, -3,8 C. žima voda na visoku produkciju biljne mase i povoljne
životne uvjete za raznovrsnu i brojnu faunu, visoki


o
Srednja godišnja količina padavina iznosi 701 mm. vodostaji Dunava, kod Batine 500 cm iznad normale, i


Prosječno godišnje snijeg pada 26 dana, a zadržava njihovo dugo trajanje, uzrok su velikih gubitaka, pose
na zemlji u prosjeku 35 dana. Visina snježnog pokri-mlatka mnogih životinjskih vrsta, posebno vrsta lovne
vača iznosi u prosjeku 20 cm. Kao bitan i dominantan faune. Tako npr. smrtnost srna u godini katastrofalne
ekološki čimbenik šumsko-lovnog područja Baranje je poplave Baranje 1966 godine, evidentirana je na 622
režim poplavnih i podzemnih voda. On je tim više zna-


Tablica 1. Brojnost i spolni sastav populacije srna na lokalitetima istraživanja (1967/1970). Unatoč i većim godišnjim kole


čajniji što se ovi krajevi nalaze u dodiru sa stepskim


banjima brojnosti matičnih fondova srna na istraživanim lokalitetima, biološka stabilnost lokalnih populacija je


osigurala njihovo uspješno samoobnavljanje i u kasnijim razdobljima.
Table 1 Number and sex structure of roe deer population in research localities (1967 /1968). Despite some significant yea


rly fluctuations in the number of roe deer population in research localities, the biological stability of local popula


tions has shown their constant ability to self-regenerate successfully till today.


LŠPU Brojnost od 1967. do 1970. g. Omjer spolova Odstrijel / gubitci
Locality Number of roe deer population (1967.-1970.)
Min Max Prosječna
Sex structure
Mužjaci Ženke
Cull/ total loss
Oba spola
Belišće 284 490 399 1 1,25 153
Darda 432 605 499 1 1,07 185
Tikve š 368 587 488 1 1,08 115
Ukupno – Total 1084 1682 1386 1 1,13 453


Tablica 2. Prikaz strukture površina po lokalitetima
Table 2 Locality landscape structure


Šumske čistine, Tršćaci, kanali, Lovno ne
Pod šumom prosjeke i depresije (ha) Poljoprivreda produktivne Ukupno


LŠPU


(ha) remize (ha) Reed land, (ha) površine (ha)


Locality


Forest
Pastures, food plots channels, water Agriculture Unproductive Total
and forest clearings depressions game area


Belišće 4418,58 872,57 340,27 250,53 37,12 5919,07
Darda 5219,44 1129,52 1303,75 409 49,91 8111,62
Tikve š 7719,98 2075,27 6559,25 813,31 1796,56 18999,9


Ukupno


17 358


Total


567




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574


grla ili 42,0 % u odnosu na matični fond srna na istraživanom
području (Nikolandić 1969, neobjavljeni
podaci). Uz gubitke uslijed velikih poplava, smrtnost
srna uzrokuju i nametničke bolesti. Kao najvažnijim
negativnim čimbenikom zdravstvenog stanja srna na
području Baranje smatraju se oni tereni koji su poplavni,
močvarni i s visokim postotkom relativne vlažnosti.


Takvi tereni pogoduju razvoju jaja i ličinki mnogih nametnika
srna i njihovih posrednika (R i c h te r i N i kolandić
1982). Najveća opasnost od invazije nametnika
je u mjesecima IV, V, VI i VII, kada su temperature
iznad 13 C, a oborine veće od 50 mm, što omo


o


gućuje razvoj ličinki nametnika do invazivnog stupnja.


3. METODE RADA – Research methods
Utvrđivanje ostvarenog prirasta lanadi, neposredno
pred početak odstrjela srna i lanadi radilo se tijekom
mjeseca rujna i listopada. Stručno terensko osoblje prikupljalo
je sljedeće podatke:


1.
broj ukupno osmotrenih srna (dvizice i odrasle srne
o
zajedno) po šumsko-lovnim revirima u
uu pojedinim
šumarijama,


2.
od ukupnog broja viđenih srna, koliko ih je bilo:
a) bez lanadi,
b) s jednim lanetom,
c)
s dva laneta,


va laneta
d) s tri


i laneta.
Terensko lovno-šumsko osoblje je na osmatranju
divljači ili drugim poslom u šumi u službenu knjigu
odmah po viđenju evidentiralo svako grlo srneće divljači,
kao slučajni uzorak. Naknadno dopisivanje, po
sjećanju, nije se smatralo kao valjano. Prikupljeni podaci
u 1967. g., 1968. g., 1969. g. i 1970. g. obrađeni su
standardnim statističkim metodama, te je na temelju
toga izračunat koeficijent ostvarenog prirasta.


4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results
Nakon statističke obrade terenskih podataka izvršena
je analiza rezultata istraživanja. Unutar navednih lokaliteta
se za svaku godinu promatranja i za svaki promatrani
lokalitet, analizirala aritmetička sredina ukupnog
broja lanadi, stopa ostvarenog prirasta pred lov, u


pr
odnosu na ukupno viđeni broj srna u starosti od dvije i


u


više godina. Sljedila je usporedba vrijednosti aritmetičke
sredine (test razlike između dvije aritmetičke sredine
“u = /s ”) po godinama unutar istog lokaliteta te
usporedba vrijednosti aritmetičke sredine između raz


ličitih lokaliteta.


1. Analiza unutar pojedinih lokaliteta istraživanja
1.1.) Lokalitet “Belišće”
Unutar lokaliteta uspoređivalo se postoje li signifikantne
razlike u stopi ostvarenog prirasta lanadi po
ženki utvrđenog osmatranjem tijekom rujna i listopada


Tablica 3. Podaci lokaliteta “Belišće”
Table 3 Data for “Belišće” locality


1967. g., 1968., 1969.g. i 1970.g., u odnosu na stopu
planiranog prirasta lanadi po ženki u travnju istih godina
(tablica 3, graf 1).


Godina
postotak
Year
percent


1967
%
1968
%
1969
%
1970
%


Ukupno – Total


Srna bez
lanadi
Doe
without
fawn
Srna i
jedno
lane
Doe
and
fawn
Srna i
dva
laneta
Doe and
two
fawns
Srna i
tri
laneta
Doe and
three
fawns
Ukupno
srna
Does
total
Ukupno
lanadi
Fawns
total
62 70 132 0 264 334
23 % 27 % 50 % 0% 100 % 127 %
15 44 70 6 135 202
11 % 33 % 52 % 4 % 100 % 150 %
16 35 60 5 116 170
14 % 30 % 52 % 4 % 100 % 147 %
15 39 43 2 99 131
15 % 39 % 43 % 3 % 100 % 132 %
108 188 305 13 614 837
18 % 31 % 50 % 1 % 100 % 136 %


Ostvarena stopa
prirasta
u listopadu
Real
recruitment
rate at october
1,27
Planirana stopa
prirasta
u travnju
Planned
recruitment
rate at april
0,69
1,5 0,69
1,47 0,69
1,32 0,69
1,36 0,69




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574


Graf 1. Razlike u ostvarenom prirastu pred lov po godinama istraživanja, te u odnosu na planirani prirast u travnju
Graph 1 Differences at real recruitment rate through years of research and against planned april recruitment rate


Ostvareni prirasti ustanovljeni tijekom rujna i listo1968.
g. na lokalitetu Belišće objašnjava se povećanim
pada su u godinama 1967. g., 1968. g., 1969. g. i 1970. g. gubicima lanadi u velikim poplavama rijeke Drave u
značajno veći no što je planirano po lovno-gospodarskoj proljeće 1966. godine.
osnovi. Manje ostvareni prirast 1967. g. u odnosu na


1.2.) Lokalitet “Darda”
I unutar ovog lokaliteta uspoređivalo se postoje li značajno veći no što je planirano po lovno-gospodarskoj
signifikantne razlike u stopi ostvarenog prirasta utvrđe-osnovi. Veće razlike u ostvarenom prirastu po godinama
nog osmatranjem tijekom rujna i listopada 1967. g., istraživanja na lokalitetu Darda ne postoje niti u 1967. g.
1968., 1969. g. i 1970. g. i u odnosu na koeficijent planijer
su šume Koha, Haljevo i Kozarac izvan utjecaja
ranog prirasta u travnju istih godina (tablica 4, graf 2). poplavnih voda rijeka Dunava i Drave.
Ostvareni prirasti ustanovljeni tijekom rujna i listopada,
su u godinama 1967. g., 1968. g., 1969. g. i 1970. g.


Tablica 4. Podaci lokaliteta “Darda”
Table 4 Data for “Darda” locality


Godina
postotak
Year
percent
Srna bez
lanadi
Doe
without
fawn
Srna i
jedno
lane
Doe
and
fawn
Srna i
dva
laneta
Doe and
two
fawns
Srna i
tri
laneta
Doe and
three
fawns
Ukupno
srna
Does
total
Ukupno
lanadi
Fawns
total
Ostvarena stopa
prirasta
u listopadu
Real
recruitment
rate at october
Planirana stopa
prirasta
u travnju
Planned
recruitment
rate at april
1967 19 33 30 0 82 93 1,13 0,69
% 23 % 40 % 37 % 0 % 100 % 113 %
1968 34 63 49 2 148 167 1,13 0,69
% 23 % 43 % 33 % 1 % 100 % 113 %
1969 46 52 67 1 166 189 1,14 0,69
% 28 % 31 % 40 % 1 % 100 % 114 %
1970 58 79 84 0 221 247 1,12 0,69
% 26 % 36 % 38 % 0 % 100 % 112 %
Ukupno – Total 157 227 230 3 617 696 1,13 0,69
25 % 37 % 37 % 1 % 100 % 113 %




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574


Graf 2. Razlike u ostvarenom prirastu po godinama istraživanja te u odnosu na planirani prirast u travnju
Graph 2 Differences at real recruitment rate through years of research and against planned april recruitment rate


1.3.) Lokalitet “Tikveš“
I u ovom lokalitetu uspoređivalo se postoje li signipodarskoj
osnovi. Ostvareni prirast 1967 . g. značajno


fikantne razlike u stopi ostvarenog prirasta utvrđenog je manji u odnosu na 1969.g. na lokalitetu Tikveš, zbog
osmatranjem tijekom rujna i listopada 1967.g., 1968., povećane smrtnosti lanadi uslijed velikih i dugotrajnih
1969.g. i 1970.g. i u odnosu na koeficijent planiranog poplava rijeke Dunav.
prirasta u travnju istih godina (tablica 5, graf 3).


Ostvareni prirasti ustanovljeni tijekom rujna i listopada
su u godinama 1967. g., 1968. g., 1969. i 1970. g.
i ovdje značajno veći no što je planirano po lovno-gos-


Graf 3. Razlike u ostvarenom prirastu po godinama istraživanja te u odnosu na planirani travanjski prirast
Graph 3 Differences at real recruitment rate through years of research and against planned april recruitment rate




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574


Tablica 5. Podaci lokaliteta “Tikveš“
Table 5 Data for “Tikveš“ locality


Godina
postotak
Year
percent
Srna bez
lanadi
Doe
without
fawn
Srna i
jedno
lane
Doe
and
fawn
Srna i
dva
laneta
Doe and
two
fawns
Srna i
tri
laneta
Doe and
three
fawns
Ukupno
srna
Does
total
Ukupno
lanadi
Fawns
total
Ostvarena stopa
prirasta
u listopadu
Real
recruitment
rate at october
Planirana stopa
prirasta
u travnju
Planned
recruitment
rate at april
1967 25 31 37 1 94 108 1,15 0,69
% 27 % 33 % 39 % 1 % 100 % 115 %
1968 34 22 62 6 124 164 1,32 0,69
% 27 % 18 % 50 % 5 % 100 % 132 %
1969 31 64 87 16 198 286 1,44 0,69
% 16 % 32 % 44 % 8 % 100 % 144 %
1970 33 68 69 8 178 230 1,29 0,69
% 19 % 38 % 39 % 4 % 100 % 129 %
Ukupno – Total 123 185 255 31 594 788 1,33 0,69
21 % 31 % 43 % 5 % 100 % 133 %


2. Analiza između lokaliteta istraživanog područja
Usporedba aritmetičkih sredina stopa ostvarenog živanja, lokaliteta Darda niža je od lokaliteta Belišće i
prirasta za sve četiri godine istraživanja između lokaliTikveš,
što se objašnjava većim gubicima lanadi zbog
teta (LŠPU Belišće, Darda, Tikveš) unutar lovno-gos-željezničkog prometa kroz lovište, blizine naselja (psi
podarskog područja Baranja dala je rezultate prikazane lutalice i krivolov) i košnje lucerišta kraj šume u vrijegrafom
4. me lanjenja srna.


Ostvareni prirasti ustanovljeni tijekom rujna i listopada
za sva tri lokaliteta istraživanja su u godinama
1967. g., 1968. g., 1969. i 1970. g. značajno veći no što
je planirano po lovno-gospodarskoj osnovi. Stopa
ostvarenog prirasta, utvrđena za vrijeme trajanja istra-


Graf 4. Razlike u ostvarenom prirastu po lokalitetima istraživanja te u odnosu na planirani prirast u travnju
Graph 4 Differences at real recruitment rate through all four localities of research and against planned april recruitment rate




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574


5.
RASPRAVA I ZAKLJUČCI
Potrajnost gospodarenja vrstama lovne faune postiže
se podržavanjem optimalne brojnosti, gustine i prirodnog
razmjera spolno/dobnih razreda u predmetnim populacijama.
Kako bi se potrajnost srna održala, potrebno
je u svakoj lokalnoj populaciji kontinuirano pratiti i nadopunjavati
informacije o sljedećim parametrima:



brojnost populacije;
– gustoću naseljenosti po jedinici površine;
– omjer spolova;

starost jedinki (dobnu strukturu);

fond rasplodnih ženki;

priplod (predviđanje prirasta);

ostvarena stopa prirasta (potvrda ili korekcija plana


odstrjela);


izlučenje iz populacije (odstrjel i gubitci).


Ostvarena stopa prirasta vrlo je važna komponenta
populacijske dinamike, a određena je vremenom spolnog
sazrijevanja jedinke, udjelom ženki koje sudjeluju
u parenju i prosječnom veličinom legla. Stupanj oplodnje
(broj zametaka po srni), priplod (broj lanadi neposredno
po lanjenju- veličina legla), gubici lanadi u


gu
prvih 5 do 6 mjeseci života i ostvareni / jesenski prirast


i / je
pred lov, važni su parametri koje valja poznavati i uvažavati
pri gospodarenju populacijom. Studije u mnogim
zemljama Europe potvrdile su visoki stupanj
oplodnje kod srneće divljači, pregledom žutih tijela
(corpora lutea) na jajnicima i zametaka (embrija)
(Danilkin 1996). Tako je npr. utvrđeno da u Litvi
samo 3,4 % ženki nije oplođeno, u Poljskoj je 6,5 % do
14 % neoplođenih ženki (Danilkin 1996), u Danskoj se
taj postotak kretao od 0 do 5 % neoplođenih ženki
(Strandgaard 1972), u Rumunjskoj 14 % neoplođenih
ženki (Almasan 1966). O veličini legla ustanovljenih
neposredno nakon lanjenja kod srne u većini
slučajeva riječ je o dva laneta, zatim u manjem postotku
jedno lane, a rijetko o tri laneta. U Rumunjskoj studiji
potvrđen je omjer 78 % dva laneta, 19,4 % jedno
lane i 2,6 % tri laneta (Almasan 1966). Svi do sada navedeni
podaci o reprodukcijskim mogućnostima srne
su dojmljivi, no najbitniji dio za praksu gospodarenj


nja


divljači je broj lanadi u odnosu na ukupni broj ženki


i u


jesen (rujan- listopad) pred lovnu sezonu, “ostvareni
prirast”. Broj lanadi po srni u jesen znatno se smanji u
odnosu na broj olanjene lanadi (svibanj-lipamj). Iz literature
su poznate stope preživljavanja lanadi od proljeća
do jeseni, a kreću se za Dansku 78 % (Strandgaard
1972), za Englesku 68 %, za Švicarsku 53 %,
za Njemačku od 57 % do 93 % i za Francusku od 38 %
do 84 % (Ga i l l a r d i dr. 1998. g.). Mortalitet kod
srneće divljači je izrazito visok tijekom prvog proljetno/
ljetnog razdoblja, te često zna biti i do 50 %
(Strandgaard 1972). U Njemačkoj je u samo prvom
tjednu život izgubilo 10 % lanadi (Stubbe 1997), dok


-
Discusion and conclusions
je u Poljskoj ukupan mortalitet od svibnja do studenog
iznosio 37,6 % (Danilkin 1996).


Prilikom istraživanja ostvarenog prirasta u Baranji
od 1967. g. do 1970. g., broj lanadi po srni pred lov je
na svim istraživanim lokalitetima bio znatno viši od
planirane stope prirasta u travnju. Važno je ustvrditi
kako je prirast u travnju za šumsko područje Baranje
(Belišće, Darda i Tikveš) bio planiran u iznosu od 69 %
od ukupnog broja ženki. Taj podatak pokazao se kao
značajno manji u odnosu na sva tri lokaliteta. Planirani
(očekivani) prirast kretao se od 60 % do 120 % manje u
odnosu na ostvareni prirast pred lov. Činjenica koja je
vidljiva iz rezultata, a i potvrđena u istraživanjima drugih
autora je da ostvareni prirast može značajno varirati
na istom području od godine do godine. Tu činjenicu
potvrdili su lokaliteti Belišće i Tikveš koji su u 1967. g.
imali značajno manji stvarni prirast no u ostalim godinama
promatranja. Oba lokaliteta izložena su periodičnim
plavljenjem rijeka Dunava i Drave, te na oba lokaliteta
postoji zaštićeni i nezaštićeni dio od poplave.
Godinu dana ranije 1966. godine zabilježen je visok i
dugotrajan vodostaj Dunava i Drave, a s obzirom da se
srne upravo u to vrijeme lane i izrazito su vezane za
svoje izvorno obitavalište, dosta je srna stradalo u poplavi,
a preživjeli dio srna se nije mogao fiziološki pripremiti
za parenje u toj godini, jer je u zaštićenom dijelu
stanište od poplave bilo svih vrsta divljači u prekobrojnom
stanju. Zbog toga je ostvareni prirast 1967. g.
značajno niži od ostalih godina. Područje lokaliteta
Darda nije pokazalo značajnije kolebanje stvarnog prirasta,
jer se znatan dio površine šumarije nalazi u unutrašnjosti
Baranje, gdje poplava nije imala utjecaja.
Uspoređujući tri lokaliteta unutar Baranjskog lovnog
područja, ostvareni prirast lokaliteta Darda (1,15) je
niži u odnosu na lokalitete Belišće (1,36) i Tikveš
(1,33) zbog većih gubitaka na lanadi od lanjenja do
lova u listopadu. Kroz lokalitet Darda prolazi željeznička
pruga u šumi Haljevo, dok je drugi bitan čimbenik
za pojačani gubitak lanadi blizina naselja (psi lutalice,
krivolov i prometnice). Što se tiče kompeticije s drugim
vrstama divljači za prostor i hranu, ona postoji sezonski
i povremeno, zbog uznemiravanja od strane jelenske
divljači i posebno divljih svinja oko srnećih hranilišta
i solišta i u jesen/zimu na mjestima gdje ima žira
lužnjaka (Quercus robur), cera (Quercus cerris) i crvenog
hrasta (Quercus rubra).


Na kraju ovog razmatranja navodimo i temeljne činjenice
vezane za stvarni prirast kod srne:


1.
Ostvareni prirast, realni prirast ili prirast pred lov,
valja utvrđivati svake godine krajem kolovoza, tijekom
rujna i početkom listopada.
2.
Ostvareni prirast lokalne populacije srna može značajno
varirati od godine do godine.


ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574


3. S obzirom da su srne vrsta teritorijalnog ponašanja prirasta, jer proljetno/ljetni mortalitet lanadi može
s malim arealom aktivnosti, mužjaci oko 50 ha, a biti i do 50 %, a jednako tako niti on nije stalan, jer
ženke oko 35 ha (Nikolandić, 1972), ekološke varira od godine do godine.
karakteristike pojedinih biotopa imaju velik utjecaj 5. Ako se tijekom pet ili više godina ponavljaju velike
na stopu prirasta lokalnih populacija. razlike u visini planiranog i ostvarenog prirasta,


4.
Broj i omjer spolova viđene lanadi tijekom svibnja i treba prilikom revizijske izrade lovnogospodarske
lipnja mogu biti samo opća informacija o prirastu, osnove promijeniti i koeficijente planiranog prirasta.
ali ne i podatak za određivanje stope ostvarenog
6. LITERATURA References
Almasan, H., 1967: Capriorul, mica monografie. N i k ol an d i ć , Đ., 1971: Teritorijalno ponašanje srna
Anderson, J., 1953: Analysis of a Danish roe deer u šumi Haljevo. Magistarski rad, Prirodno-matepopulation
(Capreolus capreolus, L.); Danish matički fakultet, pp 1–105.


review of game biology;vol.2.;str.127–155. Richter, S., Đ. Nikolandić, 1982: Neka zapaža-


Andersen, R., P. Duncan, J. D. C. Linnell, 1998 : nja o uzrocima uginuća srneće divljači. Vet. sta


The european roe deer – The biology of success. nica, br. 4. str. 51–58.


Scandinavian university press, pp. 1–376. Strandgaard, H., 1972: The roe deer (Capreolus


Danilkin , A., 1996: Behavioural ecology of siberian capreolus, L.) population at Kalo and the factors


and european roe deer. Chapman i Hall wildlife regulating its size, str.1–205.


ecolgy and behaviour series, pp. 1–277. Stubbe, C., 1997: Rehwild. Parey Buchverleg im


Gaillard, J. M., R. Andersen, 1997: Familly Blackwell Wissenschafts-Verlag, pp 1–568.


effects on growth and survival of Juvenile roe


deer. Ecology, 79 (8): pp. 2878–2889.


N i k o la nd i ć ,
Đ., 1968: Ekološke karakteristike
populacije srna na Belju, Jelen – posebno izdanje,
pp 1–101.


SUMMARY: By means of the total count method, the basic population of
roe deer on three separate and ecologically different roe deer habitats was
counted this March and analysed according to gender/age. Based on the
number of kids found during the counting procedure, and after culling and
recording the loss of kids during the period from October – March, recruitment
rate of roe deer kids for the last hunting year was determined. The determined
number of roe deer kids and adult (brood) does was used to calculate
the coefficient of recruitment rate of the roe deer kids in the last hunting year.
The accuracy of the coefficient determined in such a way is questionable, and
the usage of that coefficient in planning the recruitment rate for making hunting
plans is not to be recommended. The long-term experience in the breeding
of roe deer and this research have proven that determining the recruitment
rate of roe deer kids in the above mentioned way, does not provide us
with accurate data because of the following reasons:



counting the roe deer in March does not provide us with accurate details
on the number of roe deer kids, because on greater distances and with the
fast movement of the game it is difficult to see the difference between a doe
and a kid, since roe deer kids are very similar to adult does in March: they
have similar bodily constitution and winter fur.

the recorded loss of kids during autumn-winter period cannot be considered
complete, because we cannot determine the real number of dead roe
deer kids just by the number of corpses or parts of the skeleton found,

the real number of roe deer kids lost in poachinl n and in traffic accidents
g
gg a
cannot be determined based only on the number of recorded cases of poa


of
ching;




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA ... Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574



in greater distances and during movement of roe deer it often cannot be
differentiated between genders of the roe deer kids and therefore the number
of female kids which will be counted into the female part of the base
fund of roe deer population in the new hunting year, cannot be accurately
determined. If we do not know the exact number of female kids, than we
cannot know how many two year old there will be, i.e. roe deer does which
will not have young this year, but the next. Tracking the growth of recruitment
rate of roe deer from fawning season (May – June) till the beginning
of hunting season (October), observing and searching the fawning territory
before mowing of the clover-patches and meadows is useful for prevention
of game damage and for recording of the causes of loss of newborn
fawns (rainy and cold weather, predators, etc.). Finally, for the above
mentioned reasons, we believe that only the process of recording the number
of roe deer kids in autumn, before the hunting season (September,
October) can give us accurate data on the real recruitment rate based on
which we can make corrections in the recruitment rate of roe deer kids and
the changes in the scope and structure of the yearly culling plan.
Ke y wo rd s : Baranja, fertility, embryo, planned recruitment rate, real
recruitment rate, number of kids, mortality, number of adult roe deer does




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 73     <-- 73 -->        PDF

575