DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 63 <-- 63 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574 UDK 630* 156 PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus L.) U ŠUMAMA BARANJE RECRUITMENT RATE OF THE ROE DEER (Capreolus capreolus L.) IN BARANJA FORESTS Đuro NIKOLANDIĆ*, Dražen DEGMEČIĆ** SAŽETAK: Na tri prostorno odvojena i ekološki različita tipa staništa srna, metodom totalnog prebrojavanja u ožujku utvrđena je brojnost i spolno/ dobni sastav osnovnog fonda srna. Na temelju broja viđene lanadi u prebrojavanju, izvršenog odstrjela i evidentiranih gubitaka lanadi tijekom listopada- ožujka, ustanovljen je prirast lanadi iz protekle lovne godine. Iz tako ustanovljenog broja lanadi i adultnih (rasplodnih) srna, izračunat je koeficijent prirasta lanadi u protekloj lovnoj godini. Realnost ovako dobivenog koeficijenta prirasta lanadi je upitna, a korištenje tog koeficijenta u planiranju očekivanog prirasta kod izrade lovno-gospodarskih planova nije preporučljivo. Iz dugogodišnje prakse uzgoja srneće divljači i ovog istraživanja znamo da ovako ustanovljen prirast lanadi nije stvaran iz sljedećih razloga: – prebrojavanje srna u ožujku ne daje sigurne podatke o broju lanadi, jer je na većim udaljenostima i brzom kretanju divljači, teško je razlikovati lane od srne, jer su lanad u ožujku tjelesno razvijena i u zimskoj d na odraslim srnama; – evidentirani gubici lanadi u jesensko-zimskom razdoblju ne e trati potpunim, jer se na temelju samo nađenog broja lešina ili dijelova ko ili stura ne može sa sigurnosti znati stvarni broj uginule lanadi; – samo na temelju broja evidentiranih slučajeva u bespravnom lovu nemogu se ustanoviti stvarni gubici lanadi kako u krivolovu, tako i gubici lanadi u prometu; – na većim udaljenostima i u pokretu kod srna, često nije moguće razlikovati spol lanadi, pa niti ustanoviti broj ženske lanadi koje u novoj lovnoj godini ulaze u ženski dio matičnog fonda. Ako se nezna broj ženske lanadi, onda se nezna niti koliko će biti dvizica, tj. srna koje u tekućoj godini neće imati lanad, nego tek iduće godine. Praćenje veličine prirasta lanadi od vremena lanjenja (svibanj-lipanj), do pred lov (listopad), osmatranjem i pretraživanjem teritorija lanjenja srna pred košnju djeteliništa i travnjaka je korisno radi spriječavanja šteta na divljači i evidentiranja uzroka gubitaka novorođene lanadi (kišovito i hladno vrijeme, predatori i dr.). Konačno, iz iznesenih razloga smatramo da utvrđivanje broja lanadi samo u jesen pred lov (rujan, listopad), daje pravu vrijed * Mr. sc. Đuro Nikolandić, dipl. ing. šum., A. Stepinca 5, 31 000 Osijek ** Mr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing. šum., “Hrvatske šume”, UŠP Osijek – šumarija Tikveš, Š. Petefija 35, 31 327 Bilje; sumarija-tikvesŽhr.sume.hr |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574 nost ostvarenog prirasta na temelju kojeg je moguće vršiti korekciju prirasta lanadi i izmjenu opsega i strukture godišnjeg plana odstrjela. Kl j uč ne r i j e č i : Baranja, plodnost, zametak, planirani prirast, ostvareni prirast, broj lanadi, mortalitet, rasplodni fond srna UVOD – Introduction Uzgoj srneće divljači regulira se planom koji se temelji na utvrđivanju matičnog brojnog stanja (proljetni fond) i njegovog spolno/dobnog sastava, ocjeni stvarnog (realnog) prirasta i evidenciji ukupnog izlučivanja iz populacije (odstrjel i gubici). Brojnost i sastav matičnog fonda ovise od prirasta, gubitaka i lova, pri čemu je odlučujuće u kojoj mjeri odstrjel i gubici zadiru u spolno/ dobne razrede. Pod prirastom podrazumijevamo broj lanadi kojim se svake godine povećava matično brojno stanje. Ovaj prirast izražava se u postocima od broja svih ženki u matičnom fondu početkom proljeća (ožujka). Iz uzorka viđene lanadi i srna u rujnu i listopadu, izračunava se stopa prirasta koja pokazuje da li planirani godišnji prirast odgovara ostvarnom prirastu pred lov, u listopadu. Broj lanadi u odnosu na ukupnu brojnost lokalne populacije srna i na broj ženki fiziološki spremnih za oplodnju, razvoj ploda i odgoj laneta, varira od godine do godine. Cilj je ove analize prikazati na temelju autentičnih podataka da li i koliko ostvareni prirast pred lov varira u odnosu na planirani (očekivani) prirast po lovno-gospodarskoj osnovi, te kroz četiri godine praćenja utvrditi postoje li kolebanja u ostvarenom prirastu unutar jedne i između tri lokalne populacije. Na tri prostorno odvojena i ekološki različita tipa staništa srna, metodom totalnog prebrojavanja u ožujku (iz zaprežnih kola, sa čeka, ili prigonom) utvrđena je brojnost i spolno/dobni sastav matičnog fonda srna (tablica 1). U lovnoj praksi na temelju broja viđene lanadi iz prebrojavanja u ožujku, izvršenog odstrjela i evidentiranih gubitaka lanadi tijekom listopada-ožujka, ustanovljava se prirast lanadi iz protekle lovne godine. Iz tako ustanovljenog broja lanadi i odraslih (adultnih) srna iz prebrojavanja, izračunava se koeficijent prirasta lanadi u protekloj lovnoj godini. Realnost ovako dobivenog koeficijenta prirasta lanadi je upitna i nije preporučljiva za planiranje očekivanog prirasta u sljedećoj lovnoj godini, jer iz dugogodišnje prakse uzgoja srneće divljači i praćenja prirasta kod srna u različitim ekološkim uvjetima te ovog istraživanja, znamo da ovako ustanovljen prirast lanadi nije stvaran iz sljedećih razloga: – prebrojavanje srna u ožujku ne daje sigurne podatke o broju lanadi, jer je na većim udaljenostima i brzom kretanju divljači, teško mogu razlikovati lanad od srna, a i zato što je lanad u ožujku već toliko razvijena i još u zimskoj dlaci, pa je jako slična odraslim srnama; – evidentirani gubici lanadi u jesensko-zimskom razdoblju ne mogu se smatrati potpunim, jer se na temelju samo nađenog broja lešina ili dijelova njihovih kostura ne može znati i stvarni broj uginule lanadi; – samo na temelju broja otkrivenih slučajeva u bespravnom lovu ne mogu se ustanoviti stvarni gubici lanadi kako u krivolovu, tako i gubici na prometnicama; – na većim udaljenostima i u pokretu često nije moguće razlikovati spol lanadi, pa niti ustanoviti broj ženske lanadi, koje u novoj lovnoj godini (travanj) ulaze u matični fond, ali još ne i u rasplodni. Ako se u prebrojavanju nezna broj ženske lanadi, onda se ne može znati niti koliko će biti srna – dvizica, koje u tekućoj godini neće imati lanad, nego tek iduće godine. Praćenje veličine prirasta lanadi od vremena lanjenja (svibanj-li- Slika 1. Srna i lane u rujnu pred lov; panj), do pred lov (listopad) (slika Figure 1 Roe deer doe and kid in september just before hunting season. 1), osmatranjem i pretraživanjem n. (Foto: D. Degmečić) |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574 teritorija lanjenja srna pred košnju djeteliništa i travlanadi tek u jesen pred lov (rujan, listopad), daje pravu njaka je korisno radi sprječavanja gubitaka na divljači vrijednost ostvarenog prirasta, koji omogućuje izmjeu polju i evidentiranja uzroka gubitaka novorođene nu opsega i strukture godišnjeg plana odstrjela, a i lanadi (kišovito i hladno vrijeme, predatori, kosilice i eventualnu korekciju koeficijenta prirasta lanadi, prilidr.). Najveće smanjenje prirasta lanadi upravo u mjesekom revizije lovno-gospodarske osnove. cima nakon lanjenja razlog je da utvrđivanje broja 2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area Istraživanje je rađeno na području Baranje od 1967. područjem. Iako postoje razlike u režimu voda Dunado 1970. godine na terenima lovno-šumsko-poljopriv-va, Drave i s njima povezanih vodenih tokova ili odvorednih uprava: Tikveš, Darda i Belišće (tablica 1). Cijejenih starih korita, bara i ritova, nema velikih florističlo područje ima srednju nadmorsku visinou oko 89 m. kih razlika u vegetaciji terena pod utjecajem ovih dviju Zemljište šumsko-lovnog područja Baranje zauzima rijeka. Međutim, postoje velike razlike u vegetaciji najniže priobalne terene Dunava i Drave, osim šuma u terena zaštićenih nasipom od onih ostavljenih punom središnjem dijelu Baranje, Koha, Kozarac i Haljevo utjecaju Dunava i Drave. Autohtona vegetacija ovoga (2 900 ha) (tablica 2). Klima ovog područja nalazi se područja sastoji se od najvlažnijih, hidrofilnih, vodenih na granici između kontinentalne klime srednjeeurop-zajednica do kserotermnih livadskih i šumskih fitoce skog tipa i kontinentalne klime panonske nizine. Srednoza. Zahvaljujući vrlo velikim površinama pod utjenja godišnja temperatura zraka je 11,1 C. Najnižu cajem tekućih i stajaćih voda, vodena i močvarna vege o tacija je vrlo bujna. Nasuprot pozitivnog djelovanja resrednju – mjesečnu temperaturu ima siječanj, -3,8 C. žima voda na visoku produkciju biljne mase i povoljne životne uvjete za raznovrsnu i brojnu faunu, visoki o Srednja godišnja količina padavina iznosi 701 mm. vodostaji Dunava, kod Batine 500 cm iznad normale, i Prosječno godišnje snijeg pada 26 dana, a zadržava njihovo dugo trajanje, uzrok su velikih gubitaka, pose na zemlji u prosjeku 35 dana. Visina snježnog pokri-mlatka mnogih životinjskih vrsta, posebno vrsta lovne vača iznosi u prosjeku 20 cm. Kao bitan i dominantan faune. Tako npr. smrtnost srna u godini katastrofalne ekološki čimbenik šumsko-lovnog područja Baranje je poplave Baranje 1966 godine, evidentirana je na 622 režim poplavnih i podzemnih voda. On je tim više zna- Tablica 1. Brojnost i spolni sastav populacije srna na lokalitetima istraživanja (1967/1970). Unatoč i većim godišnjim kole čajniji što se ovi krajevi nalaze u dodiru sa stepskim banjima brojnosti matičnih fondova srna na istraživanim lokalitetima, biološka stabilnost lokalnih populacija je osigurala njihovo uspješno samoobnavljanje i u kasnijim razdobljima. Table 1 Number and sex structure of roe deer population in research localities (1967 /1968). Despite some significant yea rly fluctuations in the number of roe deer population in research localities, the biological stability of local popula tions has shown their constant ability to self-regenerate successfully till today. LŠPU Brojnost od 1967. do 1970. g. Omjer spolova Odstrijel / gubitci Locality Number of roe deer population (1967.-1970.) Min Max Prosječna Sex structure Mužjaci Ženke Cull/ total loss Oba spola Belišće 284 490 399 1 1,25 153 Darda 432 605 499 1 1,07 185 Tikve š 368 587 488 1 1,08 115 Ukupno – Total 1084 1682 1386 1 1,13 453 Tablica 2. Prikaz strukture površina po lokalitetima Table 2 Locality landscape structure Šumske čistine, Tršćaci, kanali, Lovno ne Pod šumom prosjeke i depresije (ha) Poljoprivreda produktivne Ukupno LŠPU (ha) remize (ha) Reed land, (ha) površine (ha) Locality Forest Pastures, food plots channels, water Agriculture Unproductive Total and forest clearings depressions game area Belišće 4418,58 872,57 340,27 250,53 37,12 5919,07 Darda 5219,44 1129,52 1303,75 409 49,91 8111,62 Tikve š 7719,98 2075,27 6559,25 813,31 1796,56 18999,9 Ukupno 17 358 Total 567 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574 grla ili 42,0 % u odnosu na matični fond srna na istraživanom području (Nikolandić 1969, neobjavljeni podaci). Uz gubitke uslijed velikih poplava, smrtnost srna uzrokuju i nametničke bolesti. Kao najvažnijim negativnim čimbenikom zdravstvenog stanja srna na području Baranje smatraju se oni tereni koji su poplavni, močvarni i s visokim postotkom relativne vlažnosti. Takvi tereni pogoduju razvoju jaja i ličinki mnogih nametnika srna i njihovih posrednika (R i c h te r i N i kolandić 1982). Najveća opasnost od invazije nametnika je u mjesecima IV, V, VI i VII, kada su temperature iznad 13 C, a oborine veće od 50 mm, što omo o gućuje razvoj ličinki nametnika do invazivnog stupnja. 3. METODE RADA – Research methods Utvrđivanje ostvarenog prirasta lanadi, neposredno pred početak odstrjela srna i lanadi radilo se tijekom mjeseca rujna i listopada. Stručno terensko osoblje prikupljalo je sljedeće podatke: 1. broj ukupno osmotrenih srna (dvizice i odrasle srne o zajedno) po šumsko-lovnim revirima u uu pojedinim šumarijama, 2. od ukupnog broja viđenih srna, koliko ih je bilo: a) bez lanadi, b) s jednim lanetom, c) s dva laneta, va laneta d) s tri i laneta. Terensko lovno-šumsko osoblje je na osmatranju divljači ili drugim poslom u šumi u službenu knjigu odmah po viđenju evidentiralo svako grlo srneće divljači, kao slučajni uzorak. Naknadno dopisivanje, po sjećanju, nije se smatralo kao valjano. Prikupljeni podaci u 1967. g., 1968. g., 1969. g. i 1970. g. obrađeni su standardnim statističkim metodama, te je na temelju toga izračunat koeficijent ostvarenog prirasta. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Nakon statističke obrade terenskih podataka izvršena je analiza rezultata istraživanja. Unutar navednih lokaliteta se za svaku godinu promatranja i za svaki promatrani lokalitet, analizirala aritmetička sredina ukupnog broja lanadi, stopa ostvarenog prirasta pred lov, u pr odnosu na ukupno viđeni broj srna u starosti od dvije i u više godina. Sljedila je usporedba vrijednosti aritmetičke sredine (test razlike između dvije aritmetičke sredine “u = /s ”) po godinama unutar istog lokaliteta te usporedba vrijednosti aritmetičke sredine između raz ličitih lokaliteta. 1. Analiza unutar pojedinih lokaliteta istraživanja 1.1.) Lokalitet “Belišće” Unutar lokaliteta uspoređivalo se postoje li signifikantne razlike u stopi ostvarenog prirasta lanadi po ženki utvrđenog osmatranjem tijekom rujna i listopada Tablica 3. Podaci lokaliteta “Belišće” Table 3 Data for “Belišće” locality 1967. g., 1968., 1969.g. i 1970.g., u odnosu na stopu planiranog prirasta lanadi po ženki u travnju istih godina (tablica 3, graf 1). Godina postotak Year percent 1967 % 1968 % 1969 % 1970 % Ukupno – Total Srna bez lanadi Doe without fawn Srna i jedno lane Doe and fawn Srna i dva laneta Doe and two fawns Srna i tri laneta Doe and three fawns Ukupno srna Does total Ukupno lanadi Fawns total 62 70 132 0 264 334 23 % 27 % 50 % 0% 100 % 127 % 15 44 70 6 135 202 11 % 33 % 52 % 4 % 100 % 150 % 16 35 60 5 116 170 14 % 30 % 52 % 4 % 100 % 147 % 15 39 43 2 99 131 15 % 39 % 43 % 3 % 100 % 132 % 108 188 305 13 614 837 18 % 31 % 50 % 1 % 100 % 136 % Ostvarena stopa prirasta u listopadu Real recruitment rate at october 1,27 Planirana stopa prirasta u travnju Planned recruitment rate at april 0,69 1,5 0,69 1,47 0,69 1,32 0,69 1,36 0,69 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574 Graf 1. Razlike u ostvarenom prirastu pred lov po godinama istraživanja, te u odnosu na planirani prirast u travnju Graph 1 Differences at real recruitment rate through years of research and against planned april recruitment rate Ostvareni prirasti ustanovljeni tijekom rujna i listo1968. g. na lokalitetu Belišće objašnjava se povećanim pada su u godinama 1967. g., 1968. g., 1969. g. i 1970. g. gubicima lanadi u velikim poplavama rijeke Drave u značajno veći no što je planirano po lovno-gospodarskoj proljeće 1966. godine. osnovi. Manje ostvareni prirast 1967. g. u odnosu na 1.2.) Lokalitet “Darda” I unutar ovog lokaliteta uspoređivalo se postoje li značajno veći no što je planirano po lovno-gospodarskoj signifikantne razlike u stopi ostvarenog prirasta utvrđe-osnovi. Veće razlike u ostvarenom prirastu po godinama nog osmatranjem tijekom rujna i listopada 1967. g., istraživanja na lokalitetu Darda ne postoje niti u 1967. g. 1968., 1969. g. i 1970. g. i u odnosu na koeficijent planijer su šume Koha, Haljevo i Kozarac izvan utjecaja ranog prirasta u travnju istih godina (tablica 4, graf 2). poplavnih voda rijeka Dunava i Drave. Ostvareni prirasti ustanovljeni tijekom rujna i listopada, su u godinama 1967. g., 1968. g., 1969. g. i 1970. g. Tablica 4. Podaci lokaliteta “Darda” Table 4 Data for “Darda” locality Godina postotak Year percent Srna bez lanadi Doe without fawn Srna i jedno lane Doe and fawn Srna i dva laneta Doe and two fawns Srna i tri laneta Doe and three fawns Ukupno srna Does total Ukupno lanadi Fawns total Ostvarena stopa prirasta u listopadu Real recruitment rate at october Planirana stopa prirasta u travnju Planned recruitment rate at april 1967 19 33 30 0 82 93 1,13 0,69 % 23 % 40 % 37 % 0 % 100 % 113 % 1968 34 63 49 2 148 167 1,13 0,69 % 23 % 43 % 33 % 1 % 100 % 113 % 1969 46 52 67 1 166 189 1,14 0,69 % 28 % 31 % 40 % 1 % 100 % 114 % 1970 58 79 84 0 221 247 1,12 0,69 % 26 % 36 % 38 % 0 % 100 % 112 % Ukupno – Total 157 227 230 3 617 696 1,13 0,69 25 % 37 % 37 % 1 % 100 % 113 % |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574 Graf 2. Razlike u ostvarenom prirastu po godinama istraživanja te u odnosu na planirani prirast u travnju Graph 2 Differences at real recruitment rate through years of research and against planned april recruitment rate 1.3.) Lokalitet “Tikveš“ I u ovom lokalitetu uspoređivalo se postoje li signipodarskoj osnovi. Ostvareni prirast 1967 . g. značajno fikantne razlike u stopi ostvarenog prirasta utvrđenog je manji u odnosu na 1969.g. na lokalitetu Tikveš, zbog osmatranjem tijekom rujna i listopada 1967.g., 1968., povećane smrtnosti lanadi uslijed velikih i dugotrajnih 1969.g. i 1970.g. i u odnosu na koeficijent planiranog poplava rijeke Dunav. prirasta u travnju istih godina (tablica 5, graf 3). Ostvareni prirasti ustanovljeni tijekom rujna i listopada su u godinama 1967. g., 1968. g., 1969. i 1970. g. i ovdje značajno veći no što je planirano po lovno-gos- Graf 3. Razlike u ostvarenom prirastu po godinama istraživanja te u odnosu na planirani travanjski prirast Graph 3 Differences at real recruitment rate through years of research and against planned april recruitment rate |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574 Tablica 5. Podaci lokaliteta “Tikveš“ Table 5 Data for “Tikveš“ locality Godina postotak Year percent Srna bez lanadi Doe without fawn Srna i jedno lane Doe and fawn Srna i dva laneta Doe and two fawns Srna i tri laneta Doe and three fawns Ukupno srna Does total Ukupno lanadi Fawns total Ostvarena stopa prirasta u listopadu Real recruitment rate at october Planirana stopa prirasta u travnju Planned recruitment rate at april 1967 25 31 37 1 94 108 1,15 0,69 % 27 % 33 % 39 % 1 % 100 % 115 % 1968 34 22 62 6 124 164 1,32 0,69 % 27 % 18 % 50 % 5 % 100 % 132 % 1969 31 64 87 16 198 286 1,44 0,69 % 16 % 32 % 44 % 8 % 100 % 144 % 1970 33 68 69 8 178 230 1,29 0,69 % 19 % 38 % 39 % 4 % 100 % 129 % Ukupno – Total 123 185 255 31 594 788 1,33 0,69 21 % 31 % 43 % 5 % 100 % 133 % 2. Analiza između lokaliteta istraživanog područja Usporedba aritmetičkih sredina stopa ostvarenog živanja, lokaliteta Darda niža je od lokaliteta Belišće i prirasta za sve četiri godine istraživanja između lokaliTikveš, što se objašnjava većim gubicima lanadi zbog teta (LŠPU Belišće, Darda, Tikveš) unutar lovno-gos-željezničkog prometa kroz lovište, blizine naselja (psi podarskog područja Baranja dala je rezultate prikazane lutalice i krivolov) i košnje lucerišta kraj šume u vrijegrafom 4. me lanjenja srna. Ostvareni prirasti ustanovljeni tijekom rujna i listopada za sva tri lokaliteta istraživanja su u godinama 1967. g., 1968. g., 1969. i 1970. g. značajno veći no što je planirano po lovno-gospodarskoj osnovi. Stopa ostvarenog prirasta, utvrđena za vrijeme trajanja istra- Graf 4. Razlike u ostvarenom prirastu po lokalitetima istraživanja te u odnosu na planirani prirast u travnju Graph 4 Differences at real recruitment rate through all four localities of research and against planned april recruitment rate |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574 5. RASPRAVA I ZAKLJUČCI Potrajnost gospodarenja vrstama lovne faune postiže se podržavanjem optimalne brojnosti, gustine i prirodnog razmjera spolno/dobnih razreda u predmetnim populacijama. Kako bi se potrajnost srna održala, potrebno je u svakoj lokalnoj populaciji kontinuirano pratiti i nadopunjavati informacije o sljedećim parametrima: – brojnost populacije; – gustoću naseljenosti po jedinici površine; – omjer spolova; – starost jedinki (dobnu strukturu); – fond rasplodnih ženki; – priplod (predviđanje prirasta); – ostvarena stopa prirasta (potvrda ili korekcija plana odstrjela); izlučenje iz populacije (odstrjel i gubitci). Ostvarena stopa prirasta vrlo je važna komponenta populacijske dinamike, a određena je vremenom spolnog sazrijevanja jedinke, udjelom ženki koje sudjeluju u parenju i prosječnom veličinom legla. Stupanj oplodnje (broj zametaka po srni), priplod (broj lanadi neposredno po lanjenju- veličina legla), gubici lanadi u gu prvih 5 do 6 mjeseci života i ostvareni / jesenski prirast i / je pred lov, važni su parametri koje valja poznavati i uvažavati pri gospodarenju populacijom. Studije u mnogim zemljama Europe potvrdile su visoki stupanj oplodnje kod srneće divljači, pregledom žutih tijela (corpora lutea) na jajnicima i zametaka (embrija) (Danilkin 1996). Tako je npr. utvrđeno da u Litvi samo 3,4 % ženki nije oplođeno, u Poljskoj je 6,5 % do 14 % neoplođenih ženki (Danilkin 1996), u Danskoj se taj postotak kretao od 0 do 5 % neoplođenih ženki (Strandgaard 1972), u Rumunjskoj 14 % neoplođenih ženki (Almasan 1966). O veličini legla ustanovljenih neposredno nakon lanjenja kod srne u većini slučajeva riječ je o dva laneta, zatim u manjem postotku jedno lane, a rijetko o tri laneta. U Rumunjskoj studiji potvrđen je omjer 78 % dva laneta, 19,4 % jedno lane i 2,6 % tri laneta (Almasan 1966). Svi do sada navedeni podaci o reprodukcijskim mogućnostima srne su dojmljivi, no najbitniji dio za praksu gospodarenj nja divljači je broj lanadi u odnosu na ukupni broj ženki i u jesen (rujan- listopad) pred lovnu sezonu, “ostvareni prirast”. Broj lanadi po srni u jesen znatno se smanji u odnosu na broj olanjene lanadi (svibanj-lipamj). Iz literature su poznate stope preživljavanja lanadi od proljeća do jeseni, a kreću se za Dansku 78 % (Strandgaard 1972), za Englesku 68 %, za Švicarsku 53 %, za Njemačku od 57 % do 93 % i za Francusku od 38 % do 84 % (Ga i l l a r d i dr. 1998. g.). Mortalitet kod srneće divljači je izrazito visok tijekom prvog proljetno/ ljetnog razdoblja, te često zna biti i do 50 % (Strandgaard 1972). U Njemačkoj je u samo prvom tjednu život izgubilo 10 % lanadi (Stubbe 1997), dok - Discusion and conclusions je u Poljskoj ukupan mortalitet od svibnja do studenog iznosio 37,6 % (Danilkin 1996). Prilikom istraživanja ostvarenog prirasta u Baranji od 1967. g. do 1970. g., broj lanadi po srni pred lov je na svim istraživanim lokalitetima bio znatno viši od planirane stope prirasta u travnju. Važno je ustvrditi kako je prirast u travnju za šumsko područje Baranje (Belišće, Darda i Tikveš) bio planiran u iznosu od 69 % od ukupnog broja ženki. Taj podatak pokazao se kao značajno manji u odnosu na sva tri lokaliteta. Planirani (očekivani) prirast kretao se od 60 % do 120 % manje u odnosu na ostvareni prirast pred lov. Činjenica koja je vidljiva iz rezultata, a i potvrđena u istraživanjima drugih autora je da ostvareni prirast može značajno varirati na istom području od godine do godine. Tu činjenicu potvrdili su lokaliteti Belišće i Tikveš koji su u 1967. g. imali značajno manji stvarni prirast no u ostalim godinama promatranja. Oba lokaliteta izložena su periodičnim plavljenjem rijeka Dunava i Drave, te na oba lokaliteta postoji zaštićeni i nezaštićeni dio od poplave. Godinu dana ranije 1966. godine zabilježen je visok i dugotrajan vodostaj Dunava i Drave, a s obzirom da se srne upravo u to vrijeme lane i izrazito su vezane za svoje izvorno obitavalište, dosta je srna stradalo u poplavi, a preživjeli dio srna se nije mogao fiziološki pripremiti za parenje u toj godini, jer je u zaštićenom dijelu stanište od poplave bilo svih vrsta divljači u prekobrojnom stanju. Zbog toga je ostvareni prirast 1967. g. značajno niži od ostalih godina. Područje lokaliteta Darda nije pokazalo značajnije kolebanje stvarnog prirasta, jer se znatan dio površine šumarije nalazi u unutrašnjosti Baranje, gdje poplava nije imala utjecaja. Uspoređujući tri lokaliteta unutar Baranjskog lovnog područja, ostvareni prirast lokaliteta Darda (1,15) je niži u odnosu na lokalitete Belišće (1,36) i Tikveš (1,33) zbog većih gubitaka na lanadi od lanjenja do lova u listopadu. Kroz lokalitet Darda prolazi željeznička pruga u šumi Haljevo, dok je drugi bitan čimbenik za pojačani gubitak lanadi blizina naselja (psi lutalice, krivolov i prometnice). Što se tiče kompeticije s drugim vrstama divljači za prostor i hranu, ona postoji sezonski i povremeno, zbog uznemiravanja od strane jelenske divljači i posebno divljih svinja oko srnećih hranilišta i solišta i u jesen/zimu na mjestima gdje ima žira lužnjaka (Quercus robur), cera (Quercus cerris) i crvenog hrasta (Quercus rubra). Na kraju ovog razmatranja navodimo i temeljne činjenice vezane za stvarni prirast kod srne: 1. Ostvareni prirast, realni prirast ili prirast pred lov, valja utvrđivati svake godine krajem kolovoza, tijekom rujna i početkom listopada. 2. Ostvareni prirast lokalne populacije srna može značajno varirati od godine do godine. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574 3. S obzirom da su srne vrsta teritorijalnog ponašanja prirasta, jer proljetno/ljetni mortalitet lanadi može s malim arealom aktivnosti, mužjaci oko 50 ha, a biti i do 50 %, a jednako tako niti on nije stalan, jer ženke oko 35 ha (Nikolandić, 1972), ekološke varira od godine do godine. karakteristike pojedinih biotopa imaju velik utjecaj 5. Ako se tijekom pet ili više godina ponavljaju velike na stopu prirasta lokalnih populacija. razlike u visini planiranog i ostvarenog prirasta, 4. Broj i omjer spolova viđene lanadi tijekom svibnja i treba prilikom revizijske izrade lovnogospodarske lipnja mogu biti samo opća informacija o prirastu, osnove promijeniti i koeficijente planiranog prirasta. ali ne i podatak za određivanje stope ostvarenog 6. LITERATURA References Almasan, H., 1967: Capriorul, mica monografie. N i k ol an d i ć , Đ., 1971: Teritorijalno ponašanje srna Anderson, J., 1953: Analysis of a Danish roe deer u šumi Haljevo. Magistarski rad, Prirodno-matepopulation (Capreolus capreolus, L.); Danish matički fakultet, pp 1–105. review of game biology;vol.2.;str.127–155. Richter, S., Đ. Nikolandić, 1982: Neka zapaža- Andersen, R., P. Duncan, J. D. C. Linnell, 1998 : nja o uzrocima uginuća srneće divljači. Vet. sta The european roe deer – The biology of success. nica, br. 4. str. 51–58. Scandinavian university press, pp. 1–376. Strandgaard, H., 1972: The roe deer (Capreolus Danilkin , A., 1996: Behavioural ecology of siberian capreolus, L.) population at Kalo and the factors and european roe deer. Chapman i Hall wildlife regulating its size, str.1–205. ecolgy and behaviour series, pp. 1–277. Stubbe, C., 1997: Rehwild. Parey Buchverleg im Gaillard, J. M., R. Andersen, 1997: Familly Blackwell Wissenschafts-Verlag, pp 1–568. effects on growth and survival of Juvenile roe deer. Ecology, 79 (8): pp. 2878–2889. N i k o la nd i ć , Đ., 1968: Ekološke karakteristike populacije srna na Belju, Jelen – posebno izdanje, pp 1–101. SUMMARY: By means of the total count method, the basic population of roe deer on three separate and ecologically different roe deer habitats was counted this March and analysed according to gender/age. Based on the number of kids found during the counting procedure, and after culling and recording the loss of kids during the period from October – March, recruitment rate of roe deer kids for the last hunting year was determined. The determined number of roe deer kids and adult (brood) does was used to calculate the coefficient of recruitment rate of the roe deer kids in the last hunting year. The accuracy of the coefficient determined in such a way is questionable, and the usage of that coefficient in planning the recruitment rate for making hunting plans is not to be recommended. The long-term experience in the breeding of roe deer and this research have proven that determining the recruitment rate of roe deer kids in the above mentioned way, does not provide us with accurate data because of the following reasons: – counting the roe deer in March does not provide us with accurate details on the number of roe deer kids, because on greater distances and with the fast movement of the game it is difficult to see the difference between a doe and a kid, since roe deer kids are very similar to adult does in March: they have similar bodily constitution and winter fur. – the recorded loss of kids during autumn-winter period cannot be considered complete, because we cannot determine the real number of dead roe deer kids just by the number of corpses or parts of the skeleton found, – the real number of roe deer kids lost in poachinl n and in traffic accidents g gg a cannot be determined based only on the number of recorded cases of poa of ching; |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA ... Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574 – in greater distances and during movement of roe deer it often cannot be differentiated between genders of the roe deer kids and therefore the number of female kids which will be counted into the female part of the base fund of roe deer population in the new hunting year, cannot be accurately determined. If we do not know the exact number of female kids, than we cannot know how many two year old there will be, i.e. roe deer does which will not have young this year, but the next. Tracking the growth of recruitment rate of roe deer from fawning season (May – June) till the beginning of hunting season (October), observing and searching the fawning territory before mowing of the clover-patches and meadows is useful for prevention of game damage and for recording of the causes of loss of newborn fawns (rainy and cold weather, predators, etc.). Finally, for the above mentioned reasons, we believe that only the process of recording the number of roe deer kids in autumn, before the hunting season (September, October) can give us accurate data on the real recruitment rate based on which we can make corrections in the recruitment rate of roe deer kids and the changes in the scope and structure of the yearly culling plan. Ke y wo rd s : Baranja, fertility, embryo, planned recruitment rate, real recruitment rate, number of kids, mortality, number of adult roe deer does |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 73 <-- 73 --> PDF |
575 |