DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Đ. Nikolandić, D. Degmečić: PRIRAST KOD EUROPSKE SRNE (Capreolus capreolus, L.) U ŠUMAMA . Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 565-574 nost ostvarenog prirasta na temelju kojeg je moguće vršiti korekciju prirasta lanadi i izmjenu opsega i strukture godišnjeg plana odstrjela. Kl j uč ne r i j e č i : Baranja, plodnost, zametak, planirani prirast, ostvareni prirast, broj lanadi, mortalitet, rasplodni fond srna UVOD – Introduction Uzgoj srneće divljači regulira se planom koji se temelji na utvrđivanju matičnog brojnog stanja (proljetni fond) i njegovog spolno/dobnog sastava, ocjeni stvarnog (realnog) prirasta i evidenciji ukupnog izlučivanja iz populacije (odstrjel i gubici). Brojnost i sastav matičnog fonda ovise od prirasta, gubitaka i lova, pri čemu je odlučujuće u kojoj mjeri odstrjel i gubici zadiru u spolno/ dobne razrede. Pod prirastom podrazumijevamo broj lanadi kojim se svake godine povećava matično brojno stanje. Ovaj prirast izražava se u postocima od broja svih ženki u matičnom fondu početkom proljeća (ožujka). Iz uzorka viđene lanadi i srna u rujnu i listopadu, izračunava se stopa prirasta koja pokazuje da li planirani godišnji prirast odgovara ostvarnom prirastu pred lov, u listopadu. Broj lanadi u odnosu na ukupnu brojnost lokalne populacije srna i na broj ženki fiziološki spremnih za oplodnju, razvoj ploda i odgoj laneta, varira od godine do godine. Cilj je ove analize prikazati na temelju autentičnih podataka da li i koliko ostvareni prirast pred lov varira u odnosu na planirani (očekivani) prirast po lovno-gospodarskoj osnovi, te kroz četiri godine praćenja utvrditi postoje li kolebanja u ostvarenom prirastu unutar jedne i između tri lokalne populacije. Na tri prostorno odvojena i ekološki različita tipa staništa srna, metodom totalnog prebrojavanja u ožujku (iz zaprežnih kola, sa čeka, ili prigonom) utvrđena je brojnost i spolno/dobni sastav matičnog fonda srna (tablica 1). U lovnoj praksi na temelju broja viđene lanadi iz prebrojavanja u ožujku, izvršenog odstrjela i evidentiranih gubitaka lanadi tijekom listopada-ožujka, ustanovljava se prirast lanadi iz protekle lovne godine. Iz tako ustanovljenog broja lanadi i odraslih (adultnih) srna iz prebrojavanja, izračunava se koeficijent prirasta lanadi u protekloj lovnoj godini. Realnost ovako dobivenog koeficijenta prirasta lanadi je upitna i nije preporučljiva za planiranje očekivanog prirasta u sljedećoj lovnoj godini, jer iz dugogodišnje prakse uzgoja srneće divljači i praćenja prirasta kod srna u različitim ekološkim uvjetima te ovog istraživanja, znamo da ovako ustanovljen prirast lanadi nije stvaran iz sljedećih razloga: – prebrojavanje srna u ožujku ne daje sigurne podatke o broju lanadi, jer je na većim udaljenostima i brzom kretanju divljači, teško mogu razlikovati lanad od srna, a i zato što je lanad u ožujku već toliko razvijena i još u zimskoj dlaci, pa je jako slična odraslim srnama; – evidentirani gubici lanadi u jesensko-zimskom razdoblju ne mogu se smatrati potpunim, jer se na temelju samo nađenog broja lešina ili dijelova njihovih kostura ne može znati i stvarni broj uginule lanadi; – samo na temelju broja otkrivenih slučajeva u bespravnom lovu ne mogu se ustanoviti stvarni gubici lanadi kako u krivolovu, tako i gubici na prometnicama; – na većim udaljenostima i u pokretu često nije moguće razlikovati spol lanadi, pa niti ustanoviti broj ženske lanadi, koje u novoj lovnoj godini (travanj) ulaze u matični fond, ali još ne i u rasplodni. Ako se u prebrojavanju nezna broj ženske lanadi, onda se ne može znati niti koliko će biti srna – dvizica, koje u tekućoj godini neće imati lanad, nego tek iduće godine. Praćenje veličine prirasta lanadi od vremena lanjenja (svibanj-li- Slika 1. Srna i lane u rujnu pred lov; panj), do pred lov (listopad) (slika Figure 1 Roe deer doe and kid in september just before hunting season. 1), osmatranjem i pretraživanjem n. (Foto: D. Degmečić) |