DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Izlaganje akademika Slavka Matića Darko Bakšić, Stjepan Mikac, Nikola Pernar, Igor Anić Utjecaj reakcije tla na pomlađivanje jele i bukve u prašumi Čorkova uvala Matija Klopčič, Jurij Diaci Utjecaj vjetroizvala u prašumskom rezervatu Pečka na značajke progala i pomlađivanja Tomislav Dubravac, Stjepan Dekanić Utjecaj strukture sastojine na dinamiku razvoja mladoga naraštaja i potrajnost šume bukve i jele u Nacionalnom parku Risnjak Joso Vukelić, Dario Baričević, Davor Racić Fitocenološke značajke bukovih prašuma u pretplaninskom pojasu sjevernoga Velebita Sven D. Jelaska Florističke i ekološke značajke bukovo-jelovih prašuma u Hrvatskoj Ivo Trinajstić, Jozo Franjić, Željko Škvorc Nomenklaturna i sintaksonomska razmatranja o dinarskim bukovo-jelovim šumama (Fago-Abietetum Tregubov 1941, corr. Trinajstić 2007) Milan Glavaš Važnije gljive na bukovim stablima u prašumi Čorkova uvala Izlaganje izv. prof. dr. sc. Igora Anića Branimir Prpić, Zvonko Seletković, Ivica Tikvić Prašuma Čorkova uvala u svjetlu pružanja općekorisnih funkcija šume Juro Čavlović, Mario Božić Uspostava i očuvanje uravnotežene strukture jelovo- bukovih sastojina – zahtjev za intenzivno planiranje i gospodarenje šumama Željko Španjol, Damir Barčić, Roman Rosavec Prašume kao strogi rezervati Republike Hrvatske Drugoga dana savjetovanja organizirana je ekskurzija u Nacionalni park Plitvička jezera s posjetom prašumi Čorkova uvala. Sudionici ekskurzije imali su priliku upoznati našu najpoznatiju dinarsku bukovo-jelovu prašumu, njezinu strukturu, teksturu i razvojne faze. Prezentirane su razlike u odnosu na gospodarsku prebornu šumu. Znanstveno savjetovanje medijski je zadovoljavajuće popraćeno. Emitirana su dva televizijska i radijski prilozi. Vjerujemo kako je isto snažno pridonijelo senzibilizaciji javnosti za prirodno gospodarenje šumama i promociji šumarstva kao znanosti, struke i umijeća gospodarenja i očuvanja šuma. Igor Anić SEMINAR “NJEGA I ZAŠTITA DRVEĆA U NASELJENIM PROSTORIMA” – JEDNA OBLJETNICA Prije dvadeset godina, točnije 12. lipnja 1987., u Zagrebu je održan seminar “Njega i zaštita drveća u naseljenim prostorima”, čime je u Hrvatskoj položen kamen temeljac brizi o drveću u urbanim prostorima na suvremeni način. Zbog toga se dobro podsjetiti na tijek događaja, a upravo tome posvećujem ovaj članak. Pokretač ideje o seminaru bio je Viktor Lochert, dipl. ing. šumarstva, đak zagrebačkog Šumarskog fakulteta, koji je u tada u Nürnbergu, SR Njemačka, rukovodio Odjelom za održavanje gradskog zelenila u Uredu za zelene površine pri Gradskoj upravi. Želeći u domovinu prenijeti vrhunska znanja i tehnologije su |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 81 <-- 81 --> PDF |
vremene njege i zaštite stabala u urbanim sredinama, početkom 1987. okupio je svoje kolege sa studija zaposlene na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, Želimira Borzana i autora ovog članka te Antu Ledića, tadašnjeg direktora komunalne radne organizacije “Zrinjevac”, Zagreb. Navedena četvorica šumarskih stručnjaka činili su inicijalnu jezgru, koja je na većem broju sastanaka tijekom zime i proljeća 1987. dogovarala program i način organiziranja seminara. Osim uobičajenih zadaća pri organiziranju stručnoga skupa, morali su riješiti mnoge teškoće vezane za ulaz u zemlju stra u stranih stručnjaka, njihovog osoblja i brojne opreme za dijagnostiku zdravstvenog stanja te njegu i kirurgiju stabala, zatim odabir pokrovitelja i nositelja seminara, koji su trebali osigurati visoku razinu, dati podršku i ukazati na zainteresiranost društveno-političkih, obrazovnih i drugih struktura za temu seminara. U tom su smislu ostvareni uspješni kontakti sa Skupštinom grada Zagreba, zatim Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Republičkim zavodom za zaštitu prirode SR Hrvatske, hortikulturnom radnom organizacijom “Zrinjevac” te mnogim drugim uglednim institucijama. Skupština grada Zagreba se, na našu zamolbu upućenu gospodinu Borisu Buzančiću, poznatom zagrebačkom glumcu, kulturnom i društveno-političkom djelatniku i kasnijem gradonačelniku grada Zagreba, prihvatila pokroviteljstva seminara. Nositeljstva seminara su se prihvatili Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Republički zavod za zaštitu prirode SR Hrvatske i “Zrinjevac”, hortikulturna radna organizacija, Zagreb. Organizacijski su odbor činili prof. dr. sc. Branimir P r p ić , dekan Šumarskog fakulteta u Zagrebu, viši predavač Ivo Knežević, predsjednik Kolegijalnog poslovodnog organa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Šime Meštrović, direktor Republičkog zavoda za zaštitu prirode SR Hrvatske, Ante L edi ć, dipl. inž. šumarstva, direktor “Zrinjevca”, dr. sc. Želimir B o r za n, Šumarski fakultet Zagreb, mr. sc. Ante P. B. Krpan, Šumarski fakultet Zagreb i Viktor Lochert, dipl. inž. šumarstva, Gradska uprava Nürnberg, SR Njemačka. Seminar je odobren rješenjem Republičkog komiteta za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske br. 09/2 – 5/162 od 26. svibnja 1987. Prema programu prijepodnevna su se događanja 12. lipnja 1987. odvijala na Šumarskom fakultetu u Zagrebu u dvorani A4 te u auli Fakulteta, u kojoj je postavljena izložba dijagnostičkih instrumenata, opreme, alata i literature. Nakon pozdravnih riječi i riječi dobrodošlice, koje je stranim i brojnim domaćim sudionicima uputio Boris Buzančić kao predstavnik pokrovitelja, prof. dr. sc. Branimir Prpić uvodnim je izlaganjem uveo brojni publikum u problem njege i zaštite stabala u urbanim sredinama. Nakon toga je gost iz Mainza (inače grada prijatelja grada Zagreba), Phillip D i e n s t izložio dva predavanja i to: Aktivnosti međunarodnog udruženja za njegu stabala (ISA) i Reakcije stabala na povrede i njega stabala u urbanim sredinama. Phillip Dienst je u to doba bio uvaženi stručnjak za radove njege i zaštite stabala i aktivni član ISA (International Society of Arboriculture). Obrazovao se kod profesora A. L. Shigo-a (Illinois, USA), gdje je specijalizirao radove na kirurgiji i obrezivanju stabala. U Mainzu je rukovodio vlastitom tvrtkom “Wittgenstein- Baumpflege”. Spomenuto Međunarodno udruženje za njegu i zaštitu stabala (ISA) osnovano je 1924. u USA. Godine 1983. Phillip Dienst je u Mainzu osnivač sekcije ISA za Srednju Europu, kao i ogranka za SR Njemačku. Nešto kasnije je (1985) u SR Njemačkoj osnovano Udruženje stručnih tvrtki za izvođenje radova njege i zaštite stabala u urbanim sredinama (Gutegemeinschaft Baumpflege). |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Alati, oprema i instrumentarij za dijagnostiku, njegu i sanaciju stabala (prema Siewniak, M. i D. 1984) Č Drugi sudionik iz SR Njemačke, Hermann Stöte-oprema, alati i zaštitna sredstva i zaštitna odjeća za izvole r, iznio je referat “Njega stabala u praksi”. Hermann đenje radova njege stabala, kao i određen a liter Stöteler , ekonomist po izobrazbi i poduzetnik u podru-područja urbanog šumarstva. Dio opreme za dijagnosti za dija čju njege i zaštite drveća, bio je jedan od osam osnivača ku i njegu stabala prikazan je na slici. spomenute njemačke udruge, sudionik je brojnih semi Tijekom poslijepodneva je na dijelu Lenucijeve nara i kurseva iz kirurgije drveća u SR Njemačkoj i potkove, na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, prezentirano SAD te vlasnik tvrtke “Stöteler-Baumdienst” sa sje endoskopsko dijagnosticiranje zdravstvenog stanja na dištem u Ahaus-Wuellen-u, kojom je osobno rukovodio daleko poznatih zagrebačkih platana pod vodstvom od 1981. godine. Hermanna Stoetelera, a Willibald Grasmaier i njegov Nakon referata održana je rasprava, koju je vodio tim su na susjednom Strossmayerovom trgu demonstriViktor Lochert i na temelju koje su doneseni zaključci rali oblikovanje i rasterećenje hrastove krošnje oreziseminara. U pauzi između izlaganja sudionicima su u vanjem. Prikazali su zatim tehnike sidrenja te obradu i auli Fakulteta prikazani dijagnostički instrumenati, tretman povrijeda i truleži na deblima stabala. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Willibald G r a s ma ie r, treći stručni sudionik iz Njemačke, završio je studij njege krajolika u Münchenu, a kirurgiju drveća je specijalizirao u USA kod već spomenutog profesora A. L. Shigo-a. U to je doba bio podpredsjednik ISA sekcije za Srednju Europu, a kao poduzetnik u sustavu kirurgije, njege i zaštite stabala u urbanim sredinama vlasnik je tvrtke “Grasmaier- Baumpflege” sa sjedištem u Lauf-u. Sama je rasprava, kao i prijedlozi zaključaka, usmjerena ka oslikavanju realnog stanja i prijedlozima za poboljšanje stanja stabala u urbanim sredinama Hrvatske. Istaknuta je činjenica da se je u mnogim razvijenim zemljama Europe i svijeta pridavala i pridaje sve veća pažnja njezi, zaštiti i sanaciji stabala u naseljima. U nekima od njih, zahvaljujući tradiciji, ali i raspoloživim materijalnim sredstvima, započelo se s interventnim mjerama njege već između dva svijetska rata i i tijekom pedesetih godina prošloga stoljeća (Engleska, Njemačka, USA), a u nekim zemljama poput Kanade, Nizozemske, Francuske, Švicarske i Austrije nešto kasnije. U svrhu njege i zaštite urbanih stabala u navedenim su se zemljama izdvajala sve veća materijalna sredstva. Uporedo s tim posebna se pažnja poklanjala obrazovanju stručnjaka i to svih kvalifikacijskih profila. Istaknuto je da se u našoj zemlji pojedina stabla, grupe stabala i drvoredi u naseljima najčešće bore za opstanak u ekstremno lošim uvjetima. Stoga je zadatak stručnjaka upozoriti na postojeće stanje, kao i osvješćivanje društva o nužnosti sustavnog pristupa sanaciji, prioritetno posebno vrijednih stabala. Uz to nužno je pristupiti optimiranju uvjeta za opstanak novoposađenih urbanih nasada, sve u cilju postizanja zdravog okoliša u naseljima. Izneseno je mišljenje da u našim naseljima drveće nije dovoljno zastupljeno, a uz to su stabla vrlo često lošega zdravstvenoga stanja. Brojni su razlozi takvom stanju, koji se kreću u rasponu od kulturoloških i tradicionalno uvriježenih odnosa prema zelenilu do spomenutih materijalnih mogućnosti. Poznate su mnogovrsne korisne funkcije stabala u gradovima, koje obavljaju podižući ukupnu kvalitetu življenja. Ako su stabla u urbanom prostoru u dovoljnoj mjeri zastupljena, utječu povoljno na klimu, čistoću zraka, stvaraju izuzetan estetski ugođaj, pomiruju neharmoničnost građevinskih ploha stare i nove arhitekture, ublažavaju stresove modernog čovjeka, pružaju ekološku nišu fauni, posebno ornitofauni i dr. Posljedica takvog djelovanja stabala je ta da se u urbanim prostorima uspostavlja emotivna veza čovjeka i pojedinih stabala, njihovih grupa i drvoreda, te se s negodovanjem prima njihovo uklanjanje iz okoliša. (Tipični se primjeri žestokih emocionalnih reakcija građana (najčešće neopravdanih, jer je obnova drvoreda ili šume nužna!!!) javljaju pri uklanjanju koje platane iz drvoreda na Zrinjevcu ili pri sječi šumskih stabala uz ceste i rekreacijske staze na Medvednici). Nakon rasprave usvojeni su sljedeći zaključci: da se osnuju odbori za podizanje novih nasada drveća unutar društveno-političke zajednice, koji bi sačinjavali: šumarski stručnjak, urbanista, predstavnik lokalne hortikulturne organizacije, predstavnik društveno-političke zajednice i predstavnik komisije dotične zajednice za zaštitu čovjekove okoline; da se osiguraju sredstva iz odgovarajućih namjenskih izvora (SIZ za stambenu i drugu izgradnju) za sanaciju vrijednih pojedinačnih stabala i grupa stabala te za provođenje mjera zaštite drveća ugroženog građevinskim zahvatima; potaknuti dobrovoljne omladinske radne akcije na njezi stabala u naseljima pod nadzorom stručne šumarske ili hortikulturne organizacije; načiniti katastar stabala i evidenciju stanja stabala u naseljima te pristupiti postupičnom obnavljanju pojedinih stabala, grupa stabala i drvoreda; pružiti mogućnost pojedincima ili grupama građana da vode brigu o stablima i pojedinim nasadima (u svijetu poznato kumstvo) u smislu nadzora i eventualne sanacije pod nadzorom stručne organizacije. Seminar je zaokupio pažnju velikog broja zainteresiranih, koji su na bilo koji način bili vezani za urbano zelenilo. Prema popisu nazočnih teoretski su dio seminara pratila 104 sudionika, od znanstvenika i istraživača do djelatnika u komunalnim službama gradova diljem Hrvatske. Seminaru su nazočili i stručnjaci iz Slovenije i Srbije. Praktične su radove na Lenucijevoj potkovi i Strossmayerovom trgu uz sudionike promatrali mnogobrojni građani grada Zagreba. Pouzdano se može tvrditi da je seminar imao pozitivan utjecaj na kasniji tijek događanja u području osnivanja, njege i zaštite urbanih nasada. U primjeni i razvoju stečenih znanja prednjačio je “Zrinjevac”, hortikulturna radna organizacija odgovorna za održavanje gradskog zelenila Zagreba, na način da su u rasadniku uveli tehnologiju uzgoja stablašica za potrebe urbanih sredina, a isto su tako odmah započeli provoditi orezivanje krošanja i njegu stabala u zagrebačkim parkovima i drvoredima. Tijekom vremena pojavljuju se pojedinci i osnivaju tvrtke i udruge koje djeluju u prostoru arborikulture urbanih sredina te njezi i zaštiti posebno vrijednih stabala. Osnovana je Hrvatska udruga za arborikulturu. Značajnu je informativnu i praktičnu aktivnost u području njege, sanacije i arborikulture u zadnjih nekoliko godina razvila tvrtka StabloSan d. o. o. sa sjedištem u Velikoj Gorici, koju sa suradnicima vodi Viktor Lochert. Realna je pretpostavka da je seminar doprinio pobuđivanju razmišljanja o potrebi razvoja urbanog šumarstva i obrazovanja stručnjaka odgovarajućih profila na domaćem tlu. Danas su na Šumarskom fakultetu a Šu Sveučilišta u Zagrebu razvijeni djeluju posebni pred i i ii dje |