DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Izlaganje akademika Slavka Matića


Darko Bakšić, Stjepan Mikac, Nikola Pernar, Igor Anić
Utjecaj reakcije tla na pomlađivanje jele i bukve u
prašumi Čorkova uvala


Matija Klopčič, Jurij Diaci
Utjecaj vjetroizvala u prašumskom rezervatu Pečka
na značajke progala i pomlađivanja


Tomislav Dubravac, Stjepan Dekanić
Utjecaj strukture sastojine na dinamiku razvoja
mladoga naraštaja i potrajnost šume bukve i jele u
Nacionalnom parku Risnjak


Joso Vukelić, Dario Baričević, Davor Racić
Fitocenološke značajke bukovih prašuma u pretplaninskom
pojasu sjevernoga Velebita


Sven D. Jelaska
Florističke i ekološke značajke bukovo-jelovih prašuma
u Hrvatskoj


Ivo Trinajstić, Jozo Franjić, Željko Škvorc
Nomenklaturna i sintaksonomska razmatranja o
dinarskim bukovo-jelovim šumama (Fago-Abietetum
Tregubov 1941, corr. Trinajstić 2007)


Milan Glavaš
Važnije gljive na bukovim stablima u prašumi Čorkova
uvala


Izlaganje izv. prof. dr. sc. Igora Anića


Branimir Prpić, Zvonko Seletković, Ivica Tikvić
Prašuma Čorkova uvala u svjetlu pružanja općekorisnih
funkcija šume


Juro Čavlović, Mario Božić
Uspostava i očuvanje uravnotežene strukture jelovo-
bukovih sastojina – zahtjev za intenzivno planiranje
i gospodarenje šumama


Željko Španjol, Damir Barčić, Roman Rosavec
Prašume kao strogi rezervati Republike Hrvatske


Drugoga dana savjetovanja organizirana je ekskurzija
u Nacionalni park Plitvička jezera s posjetom
prašumi Čorkova uvala. Sudionici ekskurzije imali su
priliku upoznati našu najpoznatiju dinarsku bukovo-jelovu
prašumu, njezinu strukturu, teksturu i razvojne
faze. Prezentirane su razlike u odnosu na gospodarsku
prebornu šumu.


Znanstveno savjetovanje medijski je zadovoljavajuće
popraćeno. Emitirana su dva televizijska i radijski
prilozi. Vjerujemo kako je isto snažno pridonijelo
senzibilizaciji javnosti za prirodno gospodarenje šumama
i promociji šumarstva kao znanosti, struke
i umijeća gospodarenja i očuvanja šuma.


Igor Anić


SEMINAR “NJEGA I ZAŠTITA DRVEĆA
U NASELJENIM PROSTORIMA” –
JEDNA OBLJETNICA


Prije dvadeset godina, točnije 12. lipnja 1987., u
Zagrebu je održan seminar “Njega i zaštita drveća u
naseljenim prostorima”, čime je u Hrvatskoj položen
kamen temeljac brizi o drveću u urbanim prostorima
na suvremeni način. Zbog toga se dobro podsjetiti na
tijek događaja, a upravo tome posvećujem ovaj članak.


Pokretač ideje o seminaru bio je Viktor Lochert,
dipl. ing. šumarstva, đak zagrebačkog Šumarskog fakulteta,
koji je u tada u Nürnbergu, SR Njemačka, rukovodio
Odjelom za održavanje gradskog zelenila u
Uredu za zelene površine pri Gradskoj upravi. Želeći u
domovinu prenijeti vrhunska znanja i tehnologije su




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 81     <-- 81 -->        PDF

vremene njege i zaštite stabala u urbanim sredinama,
početkom 1987. okupio je svoje kolege sa studija zaposlene
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, Želimira
Borzana i autora ovog članka te Antu Ledića, tadašnjeg
direktora komunalne radne organizacije “Zrinjevac”,
Zagreb. Navedena četvorica šumarskih stručnjaka
činili su inicijalnu jezgru, koja je na većem broju
sastanaka tijekom zime i proljeća 1987. dogovarala
program i način organiziranja seminara. Osim uobičajenih
zadaća pri organiziranju stručnoga skupa, morali
su riješiti mnoge teškoće vezane za ulaz u zemlju stra


u stranih
stručnjaka, njihovog osoblja i brojne opreme za dijagnostiku
zdravstvenog stanja te njegu i kirurgiju stabala,
zatim odabir pokrovitelja i nositelja seminara,
koji su trebali osigurati visoku razinu, dati podršku i
ukazati na zainteresiranost društveno-političkih, obrazovnih
i drugih struktura za temu seminara.


U tom su smislu ostvareni uspješni kontakti sa
Skupštinom grada Zagreba, zatim Šumarskim fakultetom
Sveučilišta u Zagrebu, Republičkim zavodom za
zaštitu prirode SR Hrvatske, hortikulturnom radnom
organizacijom “Zrinjevac” te mnogim drugim uglednim
institucijama.


Skupština grada Zagreba se, na našu zamolbu upućenu
gospodinu Borisu Buzančiću, poznatom zagrebačkom
glumcu, kulturnom i društveno-političkom djelatniku
i kasnijem gradonačelniku grada Zagreba, prihvatila
pokroviteljstva seminara. Nositeljstva seminara
su se prihvatili Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Republički zavod za zaštitu prirode SR Hrvatske i “Zrinjevac”,
hortikulturna radna organizacija, Zagreb.
Organizacijski su odbor činili prof. dr. sc. Branimir
P r p ić , dekan Šumarskog fakulteta u Zagrebu, viši predavač
Ivo Knežević, predsjednik Kolegijalnog poslovodnog
organa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prof.
dr. sc. Šime Meštrović, direktor Republičkog zavoda
za zaštitu prirode SR Hrvatske, Ante L edi ć, dipl. inž.
šumarstva, direktor “Zrinjevca”, dr. sc. Želimir B o r za
n, Šumarski fakultet Zagreb, mr. sc. Ante P. B.
Krpan, Šumarski fakultet Zagreb i Viktor Lochert,
dipl. inž. šumarstva, Gradska uprava Nürnberg, SR Njemačka.
Seminar je odobren rješenjem Republičkog komiteta
za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske
br. 09/2 – 5/162 od 26. svibnja 1987.


Prema programu prijepodnevna su se događanja 12.
lipnja 1987. odvijala na Šumarskom fakultetu u Zagrebu
u dvorani A4 te u auli Fakulteta, u kojoj je postavljena
izložba dijagnostičkih instrumenata, opreme, alata i
literature. Nakon pozdravnih riječi i riječi dobrodošlice,
koje je stranim i brojnim domaćim sudionicima uputio
Boris Buzančić kao predstavnik pokrovitelja, prof. dr.
sc. Branimir Prpić uvodnim je izlaganjem uveo brojni
publikum u problem njege i zaštite stabala u urbanim
sredinama. Nakon toga je gost iz Mainza (inače grada
prijatelja grada Zagreba), Phillip D i e n s t izložio dva
predavanja i to: Aktivnosti međunarodnog udruženja za
njegu stabala (ISA) i Reakcije stabala na povrede i
njega stabala u urbanim sredinama.


Phillip Dienst je u to doba bio uvaženi stručnjak za
radove njege i zaštite stabala i aktivni član ISA (International
Society of Arboriculture). Obrazovao se kod
profesora A. L. Shigo-a (Illinois, USA), gdje je specijalizirao
radove na kirurgiji i obrezivanju stabala. U
Mainzu je rukovodio vlastitom tvrtkom “Wittgenstein-
Baumpflege”. Spomenuto Međunarodno udruženje za
njegu i zaštitu stabala (ISA) osnovano je 1924. u USA.
Godine 1983. Phillip Dienst je u Mainzu osnivač sekcije
ISA za Srednju Europu, kao i ogranka za SR Njemačku.
Nešto kasnije je (1985) u SR Njemačkoj osnovano
Udruženje stručnih tvrtki za izvođenje radova
njege i zaštite stabala u urbanim sredinama (Gutegemeinschaft
Baumpflege).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Alati, oprema i instrumentarij za dijagnostiku, njegu i sanaciju stabala (prema Siewniak, M. i D. 1984)


Č


Drugi sudionik iz SR Njemačke, Hermann Stöte-oprema, alati i zaštitna sredstva i zaštitna odjeća za izvole
r, iznio je referat “Njega stabala u praksi”. Hermann đenje radova njege stabala, kao i određen a liter
Stöteler , ekonomist po izobrazbi i poduzetnik u podru-područja urbanog šumarstva. Dio opreme za dijagnosti


za dija
čju njege i zaštite drveća, bio je jedan od osam osnivača ku i njegu stabala prikazan je na slici.
spomenute njemačke udruge, sudionik je brojnih semi


Tijekom poslijepodneva je na dijelu Lenucijeve
nara i kurseva iz kirurgije drveća u SR Njemačkoj i potkove, na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, prezentirano


SAD te vlasnik tvrtke “Stöteler-Baumdienst” sa sje


endoskopsko dijagnosticiranje zdravstvenog stanja na


dištem u Ahaus-Wuellen-u, kojom je osobno rukovodio


daleko poznatih zagrebačkih platana pod vodstvom


od 1981. godine.


Hermanna Stoetelera, a Willibald Grasmaier i njegov


Nakon referata održana je rasprava, koju je vodio tim su na susjednom Strossmayerovom trgu demonstriViktor
Lochert i na temelju koje su doneseni zaključci rali oblikovanje i rasterećenje hrastove krošnje oreziseminara.
U pauzi između izlaganja sudionicima su u vanjem. Prikazali su zatim tehnike sidrenja te obradu i
auli Fakulteta prikazani dijagnostički instrumenati, tretman povrijeda i truleži na deblima stabala.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Willibald G r a s ma ie r, treći stručni sudionik iz
Njemačke, završio je studij njege krajolika u Münchenu,
a kirurgiju drveća je specijalizirao u USA kod već
spomenutog profesora A. L. Shigo-a. U to je doba bio
podpredsjednik ISA sekcije za Srednju Europu, a kao
poduzetnik u sustavu kirurgije, njege i zaštite stabala u
urbanim sredinama vlasnik je tvrtke “Grasmaier-
Baumpflege” sa sjedištem u Lauf-u.


Sama je rasprava, kao i prijedlozi zaključaka, usmjerena
ka oslikavanju realnog stanja i prijedlozima za
poboljšanje stanja stabala u urbanim sredinama Hrvatske.
Istaknuta je činjenica da se je u mnogim razvijenim
zemljama Europe i svijeta pridavala i pridaje sve veća
pažnja njezi, zaštiti i sanaciji stabala u naseljima. U
nekima od njih, zahvaljujući tradiciji, ali i raspoloživim
materijalnim sredstvima, započelo se s interventnim
mjerama njege već između dva svijetska rata i i tijekom
pedesetih godina prošloga stoljeća (Engleska, Njemačka,
USA), a u nekim zemljama poput Kanade, Nizozemske,
Francuske, Švicarske i Austrije nešto kasnije. U
svrhu njege i zaštite urbanih stabala u navedenim su se
zemljama izdvajala sve veća materijalna sredstva. Uporedo
s tim posebna se pažnja poklanjala obrazovanju
stručnjaka i to svih kvalifikacijskih profila.


Istaknuto je da se u našoj zemlji pojedina stabla,
grupe stabala i drvoredi u naseljima najčešće bore za
opstanak u ekstremno lošim uvjetima. Stoga je zadatak
stručnjaka upozoriti na postojeće stanje, kao i osvješćivanje
društva o nužnosti sustavnog pristupa sanaciji,
prioritetno posebno vrijednih stabala. Uz to nužno je
pristupiti optimiranju uvjeta za opstanak novoposađenih
urbanih nasada, sve u cilju postizanja zdravog okoliša
u naseljima.


Izneseno je mišljenje da u našim naseljima drveće
nije dovoljno zastupljeno, a uz to su stabla vrlo često
lošega zdravstvenoga stanja. Brojni su razlozi takvom
stanju, koji se kreću u rasponu od kulturoloških i tradicionalno
uvriježenih odnosa prema zelenilu do spomenutih
materijalnih mogućnosti. Poznate su mnogovrsne
korisne funkcije stabala u gradovima, koje obavljaju podižući
ukupnu kvalitetu življenja. Ako su stabla u urbanom
prostoru u dovoljnoj mjeri zastupljena, utječu povoljno
na klimu, čistoću zraka, stvaraju izuzetan estetski
ugođaj, pomiruju neharmoničnost građevinskih ploha
stare i nove arhitekture, ublažavaju stresove modernog
čovjeka, pružaju ekološku nišu fauni, posebno ornitofauni
i dr. Posljedica takvog djelovanja stabala je ta da
se u urbanim prostorima uspostavlja emotivna veza čovjeka
i pojedinih stabala, njihovih grupa i drvoreda, te
se s negodovanjem prima njihovo uklanjanje iz okoliša.
(Tipični se primjeri žestokih emocionalnih reakcija građana
(najčešće neopravdanih, jer je obnova drvoreda ili
šume nužna!!!) javljaju pri uklanjanju koje platane iz
drvoreda na Zrinjevcu ili pri sječi šumskih stabala uz
ceste i rekreacijske staze na Medvednici).


Nakon rasprave usvojeni su sljedeći zaključci:


da se osnuju odbori za podizanje novih nasada drveća
unutar društveno-političke zajednice, koji bi
sačinjavali: šumarski stručnjak, urbanista, predstavnik
lokalne hortikulturne organizacije, predstavnik
društveno-političke zajednice i predstavnik komisije
dotične zajednice za zaštitu čovjekove okoline;


da se osiguraju sredstva iz odgovarajućih namjenskih
izvora (SIZ za stambenu i drugu izgradnju) za
sanaciju vrijednih pojedinačnih stabala i grupa stabala
te za provođenje mjera zaštite drveća ugroženog
građevinskim zahvatima;


potaknuti dobrovoljne omladinske radne akcije na
njezi stabala u naseljima pod nadzorom stručne šumarske
ili hortikulturne organizacije;


načiniti katastar stabala i evidenciju stanja stabala u
naseljima te pristupiti postupičnom obnavljanju pojedinih
stabala, grupa stabala i drvoreda;


pružiti mogućnost pojedincima ili grupama građana
da vode brigu o stablima i pojedinim nasadima (u
svijetu poznato kumstvo) u smislu nadzora i eventualne
sanacije pod nadzorom stručne organizacije.
Seminar je zaokupio pažnju velikog broja zainteresiranih,
koji su na bilo koji način bili vezani za urbano
zelenilo. Prema popisu nazočnih teoretski su dio seminara
pratila 104 sudionika, od znanstvenika i istraživača
do djelatnika u komunalnim službama gradova
diljem Hrvatske. Seminaru su nazočili i stručnjaci iz
Slovenije i Srbije. Praktične su radove na Lenucijevoj
potkovi i Strossmayerovom trgu uz sudionike promatrali
mnogobrojni građani grada Zagreba.


Pouzdano se može tvrditi da je seminar imao pozitivan
utjecaj na kasniji tijek događanja u području osnivanja,
njege i zaštite urbanih nasada. U primjeni i razvoju
stečenih znanja prednjačio je “Zrinjevac”, hortikulturna
radna organizacija odgovorna za održavanje
gradskog zelenila Zagreba, na način da su u rasadniku
uveli tehnologiju uzgoja stablašica za potrebe urbanih
sredina, a isto su tako odmah započeli provoditi orezivanje
krošanja i njegu stabala u zagrebačkim parkovima
i drvoredima. Tijekom vremena pojavljuju se pojedinci
i osnivaju tvrtke i udruge koje djeluju u prostoru
arborikulture urbanih sredina te njezi i zaštiti posebno
vrijednih stabala. Osnovana je Hrvatska udruga za
arborikulturu. Značajnu je informativnu i praktičnu aktivnost
u području njege, sanacije i arborikulture u zadnjih
nekoliko godina razvila tvrtka StabloSan d. o. o. sa
sjedištem u Velikoj Gorici, koju sa suradnicima vodi
Viktor Lochert.


Realna je pretpostavka da je seminar doprinio pobuđivanju
razmišljanja o potrebi razvoja urbanog šumarstva
i obrazovanja stručnjaka odgovarajućih profila
na domaćem tlu. Danas su na Šumarskom fakultetu


a Šu
Sveučilišta u Zagrebu razvijeni djeluju posebni pred


i i
ii dje