DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Willibald G r a s ma ie r, treći stručni sudionik iz Njemačke, završio je studij njege krajolika u Münchenu, a kirurgiju drveća je specijalizirao u USA kod već spomenutog profesora A. L. Shigo-a. U to je doba bio podpredsjednik ISA sekcije za Srednju Europu, a kao poduzetnik u sustavu kirurgije, njege i zaštite stabala u urbanim sredinama vlasnik je tvrtke “Grasmaier- Baumpflege” sa sjedištem u Lauf-u. Sama je rasprava, kao i prijedlozi zaključaka, usmjerena ka oslikavanju realnog stanja i prijedlozima za poboljšanje stanja stabala u urbanim sredinama Hrvatske. Istaknuta je činjenica da se je u mnogim razvijenim zemljama Europe i svijeta pridavala i pridaje sve veća pažnja njezi, zaštiti i sanaciji stabala u naseljima. U nekima od njih, zahvaljujući tradiciji, ali i raspoloživim materijalnim sredstvima, započelo se s interventnim mjerama njege već između dva svijetska rata i i tijekom pedesetih godina prošloga stoljeća (Engleska, Njemačka, USA), a u nekim zemljama poput Kanade, Nizozemske, Francuske, Švicarske i Austrije nešto kasnije. U svrhu njege i zaštite urbanih stabala u navedenim su se zemljama izdvajala sve veća materijalna sredstva. Uporedo s tim posebna se pažnja poklanjala obrazovanju stručnjaka i to svih kvalifikacijskih profila. Istaknuto je da se u našoj zemlji pojedina stabla, grupe stabala i drvoredi u naseljima najčešće bore za opstanak u ekstremno lošim uvjetima. Stoga je zadatak stručnjaka upozoriti na postojeće stanje, kao i osvješćivanje društva o nužnosti sustavnog pristupa sanaciji, prioritetno posebno vrijednih stabala. Uz to nužno je pristupiti optimiranju uvjeta za opstanak novoposađenih urbanih nasada, sve u cilju postizanja zdravog okoliša u naseljima. Izneseno je mišljenje da u našim naseljima drveće nije dovoljno zastupljeno, a uz to su stabla vrlo često lošega zdravstvenoga stanja. Brojni su razlozi takvom stanju, koji se kreću u rasponu od kulturoloških i tradicionalno uvriježenih odnosa prema zelenilu do spomenutih materijalnih mogućnosti. Poznate su mnogovrsne korisne funkcije stabala u gradovima, koje obavljaju podižući ukupnu kvalitetu življenja. Ako su stabla u urbanom prostoru u dovoljnoj mjeri zastupljena, utječu povoljno na klimu, čistoću zraka, stvaraju izuzetan estetski ugođaj, pomiruju neharmoničnost građevinskih ploha stare i nove arhitekture, ublažavaju stresove modernog čovjeka, pružaju ekološku nišu fauni, posebno ornitofauni i dr. Posljedica takvog djelovanja stabala je ta da se u urbanim prostorima uspostavlja emotivna veza čovjeka i pojedinih stabala, njihovih grupa i drvoreda, te se s negodovanjem prima njihovo uklanjanje iz okoliša. (Tipični se primjeri žestokih emocionalnih reakcija građana (najčešće neopravdanih, jer je obnova drvoreda ili šume nužna!!!) javljaju pri uklanjanju koje platane iz drvoreda na Zrinjevcu ili pri sječi šumskih stabala uz ceste i rekreacijske staze na Medvednici). Nakon rasprave usvojeni su sljedeći zaključci: da se osnuju odbori za podizanje novih nasada drveća unutar društveno-političke zajednice, koji bi sačinjavali: šumarski stručnjak, urbanista, predstavnik lokalne hortikulturne organizacije, predstavnik društveno-političke zajednice i predstavnik komisije dotične zajednice za zaštitu čovjekove okoline; da se osiguraju sredstva iz odgovarajućih namjenskih izvora (SIZ za stambenu i drugu izgradnju) za sanaciju vrijednih pojedinačnih stabala i grupa stabala te za provođenje mjera zaštite drveća ugroženog građevinskim zahvatima; potaknuti dobrovoljne omladinske radne akcije na njezi stabala u naseljima pod nadzorom stručne šumarske ili hortikulturne organizacije; načiniti katastar stabala i evidenciju stanja stabala u naseljima te pristupiti postupičnom obnavljanju pojedinih stabala, grupa stabala i drvoreda; pružiti mogućnost pojedincima ili grupama građana da vode brigu o stablima i pojedinim nasadima (u svijetu poznato kumstvo) u smislu nadzora i eventualne sanacije pod nadzorom stručne organizacije. Seminar je zaokupio pažnju velikog broja zainteresiranih, koji su na bilo koji način bili vezani za urbano zelenilo. Prema popisu nazočnih teoretski su dio seminara pratila 104 sudionika, od znanstvenika i istraživača do djelatnika u komunalnim službama gradova diljem Hrvatske. Seminaru su nazočili i stručnjaci iz Slovenije i Srbije. Praktične su radove na Lenucijevoj potkovi i Strossmayerovom trgu uz sudionike promatrali mnogobrojni građani grada Zagreba. Pouzdano se može tvrditi da je seminar imao pozitivan utjecaj na kasniji tijek događanja u području osnivanja, njege i zaštite urbanih nasada. U primjeni i razvoju stečenih znanja prednjačio je “Zrinjevac”, hortikulturna radna organizacija odgovorna za održavanje gradskog zelenila Zagreba, na način da su u rasadniku uveli tehnologiju uzgoja stablašica za potrebe urbanih sredina, a isto su tako odmah započeli provoditi orezivanje krošanja i njegu stabala u zagrebačkim parkovima i drvoredima. Tijekom vremena pojavljuju se pojedinci i osnivaju tvrtke i udruge koje djeluju u prostoru arborikulture urbanih sredina te njezi i zaštiti posebno vrijednih stabala. Osnovana je Hrvatska udruga za arborikulturu. Značajnu je informativnu i praktičnu aktivnost u području njege, sanacije i arborikulture u zadnjih nekoliko godina razvila tvrtka StabloSan d. o. o. sa sjedištem u Velikoj Gorici, koju sa suradnicima vodi Viktor Lochert. Realna je pretpostavka da je seminar doprinio pobuđivanju razmišljanja o potrebi razvoja urbanog šumarstva i obrazovanja stručnjaka odgovarajućih profila na domaćem tlu. Danas su na Šumarskom fakultetu a Šu Sveučilišta u Zagrebu razvijeni djeluju posebni pred i i ii dje |