DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Willibald G r a s ma ie r, treći stručni sudionik iz
Njemačke, završio je studij njege krajolika u Münchenu,
a kirurgiju drveća je specijalizirao u USA kod već
spomenutog profesora A. L. Shigo-a. U to je doba bio
podpredsjednik ISA sekcije za Srednju Europu, a kao
poduzetnik u sustavu kirurgije, njege i zaštite stabala u
urbanim sredinama vlasnik je tvrtke “Grasmaier-
Baumpflege” sa sjedištem u Lauf-u.


Sama je rasprava, kao i prijedlozi zaključaka, usmjerena
ka oslikavanju realnog stanja i prijedlozima za
poboljšanje stanja stabala u urbanim sredinama Hrvatske.
Istaknuta je činjenica da se je u mnogim razvijenim
zemljama Europe i svijeta pridavala i pridaje sve veća
pažnja njezi, zaštiti i sanaciji stabala u naseljima. U
nekima od njih, zahvaljujući tradiciji, ali i raspoloživim
materijalnim sredstvima, započelo se s interventnim
mjerama njege već između dva svijetska rata i i tijekom
pedesetih godina prošloga stoljeća (Engleska, Njemačka,
USA), a u nekim zemljama poput Kanade, Nizozemske,
Francuske, Švicarske i Austrije nešto kasnije. U
svrhu njege i zaštite urbanih stabala u navedenim su se
zemljama izdvajala sve veća materijalna sredstva. Uporedo
s tim posebna se pažnja poklanjala obrazovanju
stručnjaka i to svih kvalifikacijskih profila.


Istaknuto je da se u našoj zemlji pojedina stabla,
grupe stabala i drvoredi u naseljima najčešće bore za
opstanak u ekstremno lošim uvjetima. Stoga je zadatak
stručnjaka upozoriti na postojeće stanje, kao i osvješćivanje
društva o nužnosti sustavnog pristupa sanaciji,
prioritetno posebno vrijednih stabala. Uz to nužno je
pristupiti optimiranju uvjeta za opstanak novoposađenih
urbanih nasada, sve u cilju postizanja zdravog okoliša
u naseljima.


Izneseno je mišljenje da u našim naseljima drveće
nije dovoljno zastupljeno, a uz to su stabla vrlo često
lošega zdravstvenoga stanja. Brojni su razlozi takvom
stanju, koji se kreću u rasponu od kulturoloških i tradicionalno
uvriježenih odnosa prema zelenilu do spomenutih
materijalnih mogućnosti. Poznate su mnogovrsne
korisne funkcije stabala u gradovima, koje obavljaju podižući
ukupnu kvalitetu življenja. Ako su stabla u urbanom
prostoru u dovoljnoj mjeri zastupljena, utječu povoljno
na klimu, čistoću zraka, stvaraju izuzetan estetski
ugođaj, pomiruju neharmoničnost građevinskih ploha
stare i nove arhitekture, ublažavaju stresove modernog
čovjeka, pružaju ekološku nišu fauni, posebno ornitofauni
i dr. Posljedica takvog djelovanja stabala je ta da
se u urbanim prostorima uspostavlja emotivna veza čovjeka
i pojedinih stabala, njihovih grupa i drvoreda, te
se s negodovanjem prima njihovo uklanjanje iz okoliša.
(Tipični se primjeri žestokih emocionalnih reakcija građana
(najčešće neopravdanih, jer je obnova drvoreda ili
šume nužna!!!) javljaju pri uklanjanju koje platane iz
drvoreda na Zrinjevcu ili pri sječi šumskih stabala uz
ceste i rekreacijske staze na Medvednici).


Nakon rasprave usvojeni su sljedeći zaključci:


da se osnuju odbori za podizanje novih nasada drveća
unutar društveno-političke zajednice, koji bi
sačinjavali: šumarski stručnjak, urbanista, predstavnik
lokalne hortikulturne organizacije, predstavnik
društveno-političke zajednice i predstavnik komisije
dotične zajednice za zaštitu čovjekove okoline;


da se osiguraju sredstva iz odgovarajućih namjenskih
izvora (SIZ za stambenu i drugu izgradnju) za
sanaciju vrijednih pojedinačnih stabala i grupa stabala
te za provođenje mjera zaštite drveća ugroženog
građevinskim zahvatima;


potaknuti dobrovoljne omladinske radne akcije na
njezi stabala u naseljima pod nadzorom stručne šumarske
ili hortikulturne organizacije;


načiniti katastar stabala i evidenciju stanja stabala u
naseljima te pristupiti postupičnom obnavljanju pojedinih
stabala, grupa stabala i drvoreda;


pružiti mogućnost pojedincima ili grupama građana
da vode brigu o stablima i pojedinim nasadima (u
svijetu poznato kumstvo) u smislu nadzora i eventualne
sanacije pod nadzorom stručne organizacije.
Seminar je zaokupio pažnju velikog broja zainteresiranih,
koji su na bilo koji način bili vezani za urbano
zelenilo. Prema popisu nazočnih teoretski su dio seminara
pratila 104 sudionika, od znanstvenika i istraživača
do djelatnika u komunalnim službama gradova
diljem Hrvatske. Seminaru su nazočili i stručnjaci iz
Slovenije i Srbije. Praktične su radove na Lenucijevoj
potkovi i Strossmayerovom trgu uz sudionike promatrali
mnogobrojni građani grada Zagreba.


Pouzdano se može tvrditi da je seminar imao pozitivan
utjecaj na kasniji tijek događanja u području osnivanja,
njege i zaštite urbanih nasada. U primjeni i razvoju
stečenih znanja prednjačio je “Zrinjevac”, hortikulturna
radna organizacija odgovorna za održavanje
gradskog zelenila Zagreba, na način da su u rasadniku
uveli tehnologiju uzgoja stablašica za potrebe urbanih
sredina, a isto su tako odmah započeli provoditi orezivanje
krošanja i njegu stabala u zagrebačkim parkovima
i drvoredima. Tijekom vremena pojavljuju se pojedinci
i osnivaju tvrtke i udruge koje djeluju u prostoru
arborikulture urbanih sredina te njezi i zaštiti posebno
vrijednih stabala. Osnovana je Hrvatska udruga za
arborikulturu. Značajnu je informativnu i praktičnu aktivnost
u području njege, sanacije i arborikulture u zadnjih
nekoliko godina razvila tvrtka StabloSan d. o. o. sa
sjedištem u Velikoj Gorici, koju sa suradnicima vodi
Viktor Lochert.


Realna je pretpostavka da je seminar doprinio pobuđivanju
razmišljanja o potrebi razvoja urbanog šumarstva
i obrazovanja stručnjaka odgovarajućih profila
na domaćem tlu. Danas su na Šumarskom fakultetu


a Šu
Sveučilišta u Zagrebu razvijeni djeluju posebni pred


i i
ii dje