DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 84     <-- 84 -->        PDF

diplomski (Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša),
diplomski (Urbano šumarstvo, zaštita prirode i
okoliša), doktorski (Urbano šumarstvo, zaštita prirode,
uređivanje i zaštita šuma) i specijalistički studiji
(Ekološko oblikovanje krajolika, zaštita prirode i hortikultura)
zasnovani u sklopu Bolonjske reforme visokoškolskog
obrazovanja zagrebačkog Sveučilišta.
Unazad tri godine preddiplomski studij godišnje upisuje
oko 50 studenata, a krajem 2008. ulit će se prvostupnici
prve generacije u prostor arborikulture.


Svima koji se danas bave i koji će se u dolazećim
vremenima baviti ovom problematikom, oplemenjujući
i ozdravljujući prostor urbanih sredina, produljujući


životni vijek posebno vrijednim stablima, svjedocima
hrvatske kulture i opstojnosti hrvatskog naroda (Gupčeva
lipa, brijunska maslina, platane u Trstenom i dr.)
poželimo snažniju društvenu podršku i uspješan rad.


Literatura


Anon. 1987: Dokumentacija seminara. Šumarski fakultet
Zagreb, Zavod za šumarsku tehniku i tehnologiju.


Siewniak, M., D. Kusche, 1984: Baumpflege
heute. Berlin, Hannover: Platzer 1984, 1–295.


Dr. sc. Ante P. B. Krpan, redovni profesor


BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA:
PROŠLOST I SADAŠNJOST


U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjet-znanstveni skup pod nazivom Bjelovarsko-bilogorska
nostti
ii t
tte
ee Zavoda
aa z
zza
aa znanstveno-istraživački i umjetnički županija: prošlost i sadašnjost. Povod održavanja
rad Bjelovaru, održan je 18. listopada 2007. godine skupa bio je obilježavanje 135 godina osnutka Bjelo


u
uu Bj
varsko-bilogorske županije. Znanstveni skup otvorio je
Damir Bajs, župan Bjelovarsko-bilogorske županije,
koja je uz gradove s područja županije bila i pokrovitelj
ovoga događanja. Prisutnima su se obratili i upravitelj
Zavoda za znanstveno-istraživački i umjetnički rad u
Bjelovaru dr. sc. Vladimir St r ug a r, kao i potpredsjednik
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik
Pavle D e š pa l j .


U radnome programu znanstvenoga skupa izložena
su autorska izlaganja u 17 radova o sljedećim temama:
Mirela Slukan Atlić:
Povijest županijskog upravno-teritorijalnog ustroja
Bjelovarsko-bilogorske županije;
Mira Kolar-Dimitrijević:
Ukinuće Bjelovarsko-križevačke županije i kako je to
područje prošlo u vrijeme djelovanja Osječke i Zagrebačke
oblasne skupštine 1927. i 1928. godine;
Dragutin Feletar, Petar Feletar:
Promjene u prostornom rasporedu stanovništva na
području Bjelovarsko-bilogorske županije od 1857. do
2001. godine;
Vjenceslav Herout:
Kulturno-prosvjetni rad Čeha na prostoru Bjelovarskobilogorske
županije;
Jaroslav Vaculik:
Emigracija Čeha u Hrvatsku i njihova poslijeratna reemigracija;
Marinko Prka:
130 godina organiziranog šumarstva na području Bjelovarsko-
bilogorske županije;
Dubravko Habek:
Povijesni razvoj primaljstva, porodništva i ginekologije
bjelovarskoga kraja;




ŠUMARSKI LIST 11-12/2007 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Mladen Medar:
Epidemiološki izvještaj kraljevskog podžupanijskog
liječnika dr. Izidora Schlicka iz 1888. godine;
Goran Jakovljević:
Bjelovar u srednjevjekovnim vrelima;
Ilija Pejić:
Književni život Bjelovara u drugoj polovici 20. stoljeća
(1945.–1990.);
Mirjana Jakčin Ivančić:
Vrtna umjetnost Daruvara kroz povijest;
Željka Štefša:
Demografska kretanja daruvarskoga kraja u razdoblju
1857. do 2001. godine;
Berislav Schejbal:
Neki izvori za potvrdu eneolitičke seobe naroda
Jaza/Iassioi;
Hrvoje Petrić:
Osnivanje prvih organizacija Hrvatske pučke seljačke
stranke u sjevernome dijelu Bjelovarsko-križevačke
županije (1904.–1908.);
Željko Karaula:
“Demokracija je počela”: demokratski izbori u Općini
Bjelovar (1990.);
Mladen Vezmarović:
Tri akademika s područja Bjelovarsko-bilogorske
županije;
Josip Biškup:
Biografski leksikon Bjelovarsko-bilogorske županije:
značajan prilog hrvatskoj životopisnoj leksikografiji.


Za šumarsku je struku najinteresantnije izlaganje
održao Marinko Prka, ukratko prikazavši rad pod naslovom
130 godina organiziranog šumarstva na području
Bjelovarsko-bilogorske županije, u kojemu je istaknuto
da su 1874. godine na području Bilogorsko-podravske
regije osnovane Đurđevačka i Križevačka
imovna općina, obadvije sa sjedištem u Bjelovaru, i od
tada počinje na ovoj regiji djelovati organizirano šumarstvo.
Ipak, treba naglasiti da je jedan od najznačajnijih
šumara toga doba, pisac prve stručne rasprave na hrvatskom
jeziku i osnivač racionalne metode uređivanja
šuma, Ante Tom i ć , već tridesetak godina ranije, u razdoblju
od 1844. do 1851. godine, službovao u Bjelovaru
kao c. kr. šumarski poglavica kod Đurđevačke regimente,
što ukazuje na još raniji početak skrbi o šumama i šumarske
djelatnosti ovoga kraja. U gotovo stoljeće i pol
dugom razdoblju, sa stajališta imovinsko-pravnih odnosa
i obveza gospodarenja, može se razlikovati nekoliko
ustrojbenih oblika nadležnosti nad šumama i šumskim
zemljištima, odnosno organizacija šumarske službe kao
što su imovne općine, državne šume, privatne šume i veliki
privatni posjedi te zemljišne zajednice.


Na području Bjelovarsko-bilogorske županije u
tom se razdoblju izmijenilo šest državno-pravnih uređenja
s nebrojenim promjenama zakonskih propisa i


vlasničkih odnosa. Sagledavanje važnosti šumarstva
kao organizirane ljudske djelatnosti, na turbulentnom
području Bjelovarsko-bilogorske županije, zahtijeva
značajnije napore i studiozniji pristup no što ga jedan
ovakav rad može ponuditi. Dodatnu teškoću predstavlja
činjenica da se gotovo tijekom čitavoga razdoblja
županijske granice (koje su se kroz povijest značajno
mijenjale) nisu podudarale s teritorijalnim ustrojem šumarske
službe. Iz tog se razloga može govoriti o organiziranom
šumarstvu ove regije u proteklih 130 godina,
odnosno o šumarstvu Bjelovarsko-bilogorske županije
u njezinom povijesnom kontekstu.


Šumarska se operativa ovoga područja, kroz dugo
razdoblje, razvijala u okvirima i prema mogućnostima
društveno-političkih uređenja i njihovih promjena. U samom
početku organiziranog šumarstva ove regije glavna
specifičnost u organizaciji šumarske operative proizlazi
iz postojanja Vojne krajine na području naše županije.
Uz činjenicu da je njezino (pre)dugo postojanje na
ovim prostorima usporilo promjene koje su se događale
u Europi i u drugim dijelovima Hrvatske, sigurno je da
su vojnički ustroj i pravoužitni odnosi imali utjecaja na
organizaciju šumarske službe i rad šumara na terenu.


Kroz Hrvatsko šumarsko društvo, osnovano prije
više od 160 godina, njegova glasila (“Trudovi”, “Šumarski
list”) i Šumarsko učilište u Križevcima (osnovano
1860. godine), šumarska je struka i u ovoj županiji
gradila i održala kontinuitet znanstvenog pristupa
gospodarenja šumama te obrazovanja i usavršavanja
domaćih šumarskih kadrova. Danas šumarstvo čini
značajan, ali još nedovoljno iskorišten dio gospodarskog
potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije. Uz
to šumarstvo i šumari, iako često vrlo samozatajno,
neraskidivo su vezani za sve sastavnice života ovoga
područja, sudjelujući u brojnim društvenim, kulturnim,
turističkim i sportskim zbivanjima, kao i u izgradnji te
odražavanju objekata infrastrukture.


Stalnost u organizaciji šumarske operative, kroz
ovo razdoblje, predstavlja zalaganje za stručno i potrajno
gospodarenje šumama, njihovu ekološku i općekorisnu
komponentu te udio u ukupnom društvenom i
gospodarskom razvitku ovoga kraja. Takvim su nastojanjima
i radom na terenu generacije šumara cijele
Hrvatske, pa tako i ovoga kraja, uspjele sačuvati velik
dio šumskih sastojina, te se one danas smatraju jednima
od najbolje očuvanih, najprirodnijima te najstabilnijima
u Europi. Imajući u vidu sva previranja na ovim
prostorima i gospodarsku korist koja je polučena iz
šuma ove regije, mora se zaključiti da šumarska struka
zbog toga zaslužuje našu zahvalnost.


Knjiga sažetaka radova izdana je povodom održavanj
vanjvanja
aa znanstveno
znanstvenoznanstvenog
gg skupa
skupaskupa,
,, a
aa sv
svsvi
ii će radovi biti objavljeni


iti obj
u zborniku radova koji se nalazi u pripremi tisak.


i z
zza
aa tis


Dr. sc. Marinko Prka, dipl. ing. šum.