DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 10     <-- 10 -->        PDF

M. Oršanić, D. Horvat, N. Pernar, M. Šušnjar, D. Bakšić, D. Drvodelić: UTJECAJ MINERALNOG I Šumarski list br. 1– 2, CXXXII (2008), 3-9
Statistički značajna razlika u visini sadnica kod
prve izmjere dokazana je između rasadnika, tretiranja,
doze, rasadnika x tretiranja, rasadnika x doze i rasadnika
x tretiranja x doze, a nije dokazana jedino između
tretiranja x doza. Razlika u promjeru vrata korijena
sadnica dokazana je u svim slučajevima. Aritmetička
sredina visina sadnica, za oba rasadnika, bila je najveća
na pokusnim plohama tretiranim bio uljem i iznosila je
119 mm, slijedi visina sadnica uzgojenih na plohama
tretiranim mineralnim uljem od 118 mm, odnosno visina
sadnica na kontrolnoj plohi od 107 mm. Aritmetička
sredina promjera vrata korijena sadnica, za oba rasadnika
bila je također najveća na pokusnim plohama tretiranim
bio uljem i iznosila je 2,66 mm, slijede promje


ri vrata korijena sadnica s pokusnih ploha tretiranih
mineralnim uljem od 2,61 mm, odnosno s kontrolne
plohe od 2,24 mm.


Prosječno najveće visine u rasadniku “Lukavec”
imale su sadnice s pokusne plohe tretirane bio uljem u
dozi od 0,5 l/m2, a najmanje s kontrolne pokusne plohe.
Sadnice iz rasadnika “Šumski vrt” bile su prosječno
najvećih visina na pokusnoj plohi tretiranoj mineralnim
uljem u dozi od 0,5 l/m2. Najmanje visine u rasadniku
“Šumski vrt” imale su sadnice s plohe tretirane
bio uljem u dozi od 0,5 l/m2, što je suprotno rasadniku
“Lukavec”, gdje su imale najveće visine. Visine sadnica
s kontrolne pokusne plohe u oba rasadnika bile su
istovjetne (108 mm).


Slika 5. Prikaz prve izmjere visina i promjera vrata korijena sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na pokusnim plohama
Figure 5 The first measurement of heights and root collar diameters of pedunculate oak (Quercus robur L.) seedlings on the test plots


Prosječno najveći promjer vrata korijena u rasadniku
“Lukavec” imale su sadnice s pokusne plohe tretirane
bio uljem u dozi od 0,5 l/m2, a najmanji s plohe tretirane
mineralnim uljem u dozi od 0,1 l/m2. Sadnice s kontrolne
plohe u rasadniku “Lukavec” imale su promjer vrata
korijena od 2,29 mm, a sadnice u rasadniku “Šumski


RASPRAVA I ZAKLJUČCI
Na temelju provedenih istraživanja, u dva rasadnika,
utjecaja 3 koncentracije (0,1 l/m2, 0,2 l/m2, 0,5 l/m2) prolijevanja
dvije vrste ulja za podmazivanje lanaca motornih
pila (biorazgradivo i mineralno) zapaženo je da biorazgradivo
ulje ni kod jedne koncentracije prolijevanja
signifikantno ne smanjuje rasadničku klijavost sjemena
hrasta lužnjaka, nego ju u jednome rasadniku čak i povećava.
Kod mineralnoga ulja smanjenje rasadničke klijavosti
utvrđeno je kod najveće koncentracije u oba rasadnika,
te u kod srednje koncentracije u jednome.
Ova analiza pokazala je da povećana koncentracija
mineralnoga ulja može smanjiti rasadničku klijavost, a
da ju biorazgradivo ulje može povećati.
Analiza izmjera visina sadnica nije pokazala ovako
jasan utjecaj vrste ulja, jer je u jednome rasadniku


vrt” od 2,19 mm. Sadnice iz rasadnika “Šumski vrt”
imale se prosječno najveći promjer vrata korijena na
pokusnoj plohi tretiranoj mineralnim uljem u dozi od
0,5 l/m2. Najmanji promjer vrata korijena u rasadniku
“Šumski vrt” imale su sadnice s kontrolne plohe.


Discussion and conclusions
(“Šumski vrt”) generalno zapaženo smanjivanje visine
biljaka povećanjem koncentracije biorazgradivoga
ulja, dok je u drugome (“Lukavec”) visina biljaka
veća, što je i koncentracija biorazgradivoga ulja bila
veća. Kod oba rasadnika utvrđena je slaba ovisnost visine
biljaka o koncentraciji mineralnoga ulja.
Na promjer vrata korijena osim lokacije utječe i
vrsta ulja. Općenito (osim u jednome slučaju) biljke na
plohama tretiranim biorazgradivim uljem imale su neš-
to veći promjer vrata korijena u odnosu na kontrolnu
plohu i u odnosu na plohe s mineralnim uljem.
Zbog nedovoljno jasne ovisnosti između visine i promjera
vrata korijena o vrsti i koncentraciji ulja, u analizu
bi trebalo uključiti i proučavanje drugih čimbenika.