DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 104     <-- 104 -->        PDF

profesora za predmet Uređivanje Od 1. 4. 1992. godine do 27. 3. zapažen društveni rad i doprinos našuma
10. lipnja 1993. godine. 1995. godine predstojnik je Katedre pretku kolektiva u kojemu je samo


Kao docent i izvanredni profeza
uređivanje šuma Šumarskog fazatajno
živio i radio. Poseban je njesor,
aktivno sudjeluje u izvođenju kulteta u Zagrebu, a 1. 5. 1995. gogov
doprinos društvu u širem sminastave
iz predmeta Uređivanje šudine
odlazi u redovnu mirovinu. slu, njegova obitelj, dvoje djece i


ma u dodiplomskoj i poslijediTijekom
svog aktivnog znanstvetroje
unučadi, koje je zajedno sa suplomskoj
nastavi, te kao član ponog
djelovanja, objavio je 35 znanprugom
Josipom podigao i usmjerio
vjerenstva za ocjenu i obranu magistvenih
i stručnih radova, te više elaza
samostalan život i rad na dobrostarskih
radova i doktorata. borata samostalno ili u koautorstvu. bit lijepe nam hrvatske zemlje.


Radovan Križanec se u znanNjegov
je znanstveni rad bio usmjeTebi
dragi Radovane ili “Rinč”,
stvenom i nastavnom radu iz uređi-ren na područje uređivanja šuma, a kako su te od milja zvali svi poznati,
vanja šuma usavršavao u Zvolenu, posebno problem rasta i prirasta, te neka bude vječna hvala na svemu šTharanthu,
Eberswaldu i Pragu. etatne mogućnosti i to regularnih, i to si za dobrobit svoje obitelji, naše-
Aktivan je sudionik XVI. kongresa prebornih šuma (izveo je analitički ga kolektiva i općenito naše domoIUFRO-
a u Oslu 1976. godine, izraz za novu jedinstvenu opću forvine
napravio.


IUFRO-ove sekcije za uređivanje i mulu za računanje etata glavnoga Slava Ti i hvala
gospodarenje šumama, te sekcije za prihoda, te normale i vremena prijerast
i prirast u Luxemburgu, Ebers-laza u prebornim šumama). Prof. dr. sc. Šime Meštrović
waldu, na Plitvičkim jezerima, te Na kraju, ne manje značajno za
znanstvenih savjetovanja u Velikoj, uspomenu na pokojnog nam prijateVinkovcima,
Zagrebu i Brijunima, lja i suradnika Radovana Križanca,
uvijek sa samostalnim referatima. naglašavamo njegovu učinkovitost i


Značajnij i radovi
Šezdesetgodišnjica uređivanja prebornih šuma u sviRazličite
mogućnosti izravnavanja debljinskog prirasta
jetlu rješenja jednog problema. Šum. list 87 jele u acidofilnoj biljnoj zajednici. Magistarski
(9–10): 390–393, 1963. rad, Šumarski fakultet Zagreb, 229 pp., 1976.
Šumsko-gospodarska osnova za fakultetsku šumu Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Sunger-
Opeke (1965-1985) (suatori D. Klepac i Š. ski lug (1977–1986). Šumarski fakultet Zagreb,
Meštrović). Šumarski fakultet Zagreb, pp. 1–18, I dio 213 pp., II dio 212 pp., 1978.
1965.


Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Belevi


Šumsko-privredna osnova za nastavni i pokusni šum-ne (1980–1989). Šumarski fakultet Zagreb, 362
ski objekt Sungerski lug (1967–1976) (suatori J. pp., 1980.
Radošević i Š. Meštrović). Šumarski fakultet


Debljinski prirast obične bukve (Fagus silvatica L.)


Zagreb, pp.1–40.


zaražene patogenim gljivama. Šumarski fakultet
Revizija šumsko-gospodarske osnove za fakultetsku Zagreb, 98 pp., 1981.
šumu Opeke (1975–1984). Šumarski fakultet


Beständigkeit des Frequenzpolygons der Einwachtzeit


Zagreb, pp. 1–32, 1975.


für die Wirtschaftseinheit als Ganzes. Internatio


Šumsko gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu


naler Verband Forstlicher Forschungsanstalte


“Kupjački vrh” (1975–1984) – Sažetak (suautori


IUFRO, S 4.04.00, pp. 1–16, Luxemburg, 1982.


D. Klepac i Š. Meštrović). Šumarski fakultet
Postojanost vremena prijelaza jele u višim jedinicama


Zagreb, pp. 1–10, 1975.


prostorne podjele. Šum. list 108 (5–6): 213–224,


Šumsko-gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu


1984.


Belevine (1970-1979) – Sažetak (suatori D. Kle-


Istraživanje odnosa normalnih vremena prijelaza i ana


pac i Š. Meštrović). Šumarski fakultet Zagreb,


litičkih izraza tarifa. Glas. šum. pokuse 22:


pp. 1–22, 1975.


369–377, 1984.


Der Gang des Durchmesserzuwaches und die Form


Nekoliko novih formula za računanje etata glavnog


seiner Ausgleichslinie bei der Tanne in Bestän


den, die sich im Stadium der Überführung aus
prihoda u visokim regularnim šumama. Šum.
list 108 (9–10): 399–412, 1984.


der schlagweissen Hochwaldform in die Plenterwaldform
befinden. XVI IUFRO Kongres DiviIstraživanje
utjecaja patogenih gljiva na debljinski prision
IV, Project Group 1, Zbor. rad. 6: 326-335, rast obične bukve (Fagus silvatica L.) primjeOslo,
Norwegen. 1976. nom vremenskih nizova. Kolokvij o bukvi odr