DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 104 <-- 104 --> PDF |
profesora za predmet Uređivanje Od 1. 4. 1992. godine do 27. 3. zapažen društveni rad i doprinos našuma 10. lipnja 1993. godine. 1995. godine predstojnik je Katedre pretku kolektiva u kojemu je samo Kao docent i izvanredni profeza uređivanje šuma Šumarskog fazatajno živio i radio. Poseban je njesor, aktivno sudjeluje u izvođenju kulteta u Zagrebu, a 1. 5. 1995. gogov doprinos društvu u širem sminastave iz predmeta Uređivanje šudine odlazi u redovnu mirovinu. slu, njegova obitelj, dvoje djece i ma u dodiplomskoj i poslijediTijekom svog aktivnog znanstvetroje unučadi, koje je zajedno sa suplomskoj nastavi, te kao član ponog djelovanja, objavio je 35 znanprugom Josipom podigao i usmjerio vjerenstva za ocjenu i obranu magistvenih i stručnih radova, te više elaza samostalan život i rad na dobrostarskih radova i doktorata. borata samostalno ili u koautorstvu. bit lijepe nam hrvatske zemlje. Radovan Križanec se u znanNjegov je znanstveni rad bio usmjeTebi dragi Radovane ili “Rinč”, stvenom i nastavnom radu iz uređi-ren na područje uređivanja šuma, a kako su te od milja zvali svi poznati, vanja šuma usavršavao u Zvolenu, posebno problem rasta i prirasta, te neka bude vječna hvala na svemu šTharanthu, Eberswaldu i Pragu. etatne mogućnosti i to regularnih, i to si za dobrobit svoje obitelji, naše- Aktivan je sudionik XVI. kongresa prebornih šuma (izveo je analitički ga kolektiva i općenito naše domoIUFRO- a u Oslu 1976. godine, izraz za novu jedinstvenu opću forvine napravio. IUFRO-ove sekcije za uređivanje i mulu za računanje etata glavnoga Slava Ti i hvala gospodarenje šumama, te sekcije za prihoda, te normale i vremena prijerast i prirast u Luxemburgu, Ebers-laza u prebornim šumama). Prof. dr. sc. Šime Meštrović waldu, na Plitvičkim jezerima, te Na kraju, ne manje značajno za znanstvenih savjetovanja u Velikoj, uspomenu na pokojnog nam prijateVinkovcima, Zagrebu i Brijunima, lja i suradnika Radovana Križanca, uvijek sa samostalnim referatima. naglašavamo njegovu učinkovitost i Značajnij i radovi Šezdesetgodišnjica uređivanja prebornih šuma u sviRazličite mogućnosti izravnavanja debljinskog prirasta jetlu rješenja jednog problema. Šum. list 87 jele u acidofilnoj biljnoj zajednici. Magistarski (9–10): 390–393, 1963. rad, Šumarski fakultet Zagreb, 229 pp., 1976. Šumsko-gospodarska osnova za fakultetsku šumu Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Sunger- Opeke (1965-1985) (suatori D. Klepac i Š. ski lug (1977–1986). Šumarski fakultet Zagreb, Meštrović). Šumarski fakultet Zagreb, pp. 1–18, I dio 213 pp., II dio 212 pp., 1978. 1965. Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Belevi Šumsko-privredna osnova za nastavni i pokusni šum-ne (1980–1989). Šumarski fakultet Zagreb, 362 ski objekt Sungerski lug (1967–1976) (suatori J. pp., 1980. Radošević i Š. Meštrović). Šumarski fakultet Debljinski prirast obične bukve (Fagus silvatica L.) Zagreb, pp.1–40. zaražene patogenim gljivama. Šumarski fakultet Revizija šumsko-gospodarske osnove za fakultetsku Zagreb, 98 pp., 1981. šumu Opeke (1975–1984). Šumarski fakultet Beständigkeit des Frequenzpolygons der Einwachtzeit Zagreb, pp. 1–32, 1975. für die Wirtschaftseinheit als Ganzes. Internatio Šumsko gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu naler Verband Forstlicher Forschungsanstalte “Kupjački vrh” (1975–1984) – Sažetak (suautori IUFRO, S 4.04.00, pp. 1–16, Luxemburg, 1982. D. Klepac i Š. Meštrović). Šumarski fakultet Postojanost vremena prijelaza jele u višim jedinicama Zagreb, pp. 1–10, 1975. prostorne podjele. Šum. list 108 (5–6): 213–224, Šumsko-gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu 1984. Belevine (1970-1979) – Sažetak (suatori D. Kle- Istraživanje odnosa normalnih vremena prijelaza i ana pac i Š. Meštrović). Šumarski fakultet Zagreb, litičkih izraza tarifa. Glas. šum. pokuse 22: pp. 1–22, 1975. 369–377, 1984. Der Gang des Durchmesserzuwaches und die Form Nekoliko novih formula za računanje etata glavnog seiner Ausgleichslinie bei der Tanne in Bestän den, die sich im Stadium der Überführung aus prihoda u visokim regularnim šumama. Šum. list 108 (9–10): 399–412, 1984. der schlagweissen Hochwaldform in die Plenterwaldform befinden. XVI IUFRO Kongres DiviIstraživanje utjecaja patogenih gljiva na debljinski prision IV, Project Group 1, Zbor. rad. 6: 326-335, rast obične bukve (Fagus silvatica L.) primjeOslo, Norwegen. 1976. nom vremenskih nizova. Kolokvij o bukvi odr |