DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 13     <-- 13 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 11-23


UDK 630* 907 (001)


OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA MUNIKE (Pinus heldreichii Christ)
NA PLANINI ČVRSNICI U HERCEGOVINI


BENEFICIAL FUNCTIONS OF WHITEBARK PINE FORESTS
(Pinus Heldreichii Christ) ON THE MOUNTAIN OF ČVRSNICA


Augustin MEŠTROVIĆ*


SAŽETAK: Rad prikazuje ocjenu općekorisnih funkcija i vrednovanje
šuma munike na temelju podataka dobivenih u sklopu istraživanja najzapadnijeg
dijela prirodnog areala munike u Hercegovini, na vapnenačko-dolomitnoj
matičnoj podlozi planine Čvrsnice, u čistim prirodnim i negospodarenim
sastojinama. Osim toga, prikazana je važnost općekorisnih funkcija i vrijednost
šuma munike, a ocjena općekorisnih funkcija šuma munike utvrđena je s
obzirom na dob i stadij razvoja za: mlade, srednjodobne, starije, stare sastojine
i ukupno za šume munike. Korištenjem potrebnih podataka o šumama
munike dobivenim spomenutim istraživanjem, izvršeno je vrednovanje općekorisnih
funkcija šuma munike. Šumama munike na planini Čvrsnici u Hercegovini
ne može se osporiti njihova gospodarska vrijednost koja je očigledna,
ali je njihova općekorisna vrijednost mnogostruko veća od gospodarske.
Rezultati ocjenjivanja općekorisnih funkcija i vrednovanja šuma munike
omogućuju dobru polaznu osnovu za ispravno poimanje općekorisnih funkcija
šuma munike i za njihovu ukupnu vrijednost i zaštitu.


K l j u č n e r i j e č i : općekorisne funkcije šuma, podjela općekorisnih
funkcija šuma, ocjena općekorisnih funkcija šuma i vrednovanje šuma.


1. UVOD – Introduction
U kopnenom dijelu biosfere ekološki problemi sva- kemijski spojevi, koji se u industrijskoj proizvodnji,
kim su danom sve veći. Kao posljedica gotovo svih dje- prometu, poljoprivrednoj proizvodnji i urbanim srelatnosti
suvremene tehničke civilizacije (od intenzivne dištima količinski povećavaju svakim novim danom,
poljoprivredne proizvodnje koja se koristi herbicidima, neprekidno utječu na šume (Pr p i ć 1992). U sadašnjici,
pesticidima i umjetnim gnojivima, preko urbanizacije naglašena su četiri osnovna ekološka problema, a to su:
do industrijske proizvodnje, čemu je nužno pridodati gubitak ozonskog sloja (UV zračenje), promjena klime
demografsku eksploziju u svijetu siromašnih) iznova se (učinak staklenika), industrijski i radioaktivni otpad i
pojavljuju problemi u povećanom onečišćenju okoliša. kemijska tempirana bomba (Chemical Time Bomb –
Nabrojani i drugi nespomenuti utjecaji traju tek nešto CTB), odnosno kemikalije iz otpada koje postupno
dulje od jednoga stoljeća, ali je njihov intenzitet sve jači onečišćuju podzemne vode. Navedeni problemi, s izuna
ugrožavanje živog svijeta biosfere. Na onečišćeni su zetkom ozonskog sloja, manje ili više ugrožavaju šume
zrak i vodu šumski ekosustavi vrlo osjetljivi, što ima za i u najtješnjoj su vezi s emisijama otrova koji kao imisiposljedicu
pojavu propadanja šuma (“umiranja šuma”). je dolaze u šume. Sa svojom sposobnošću pročišćavanja
Osamdesetih godina protekloga stoljeća ta je pojava zraka, šuma zadržava, na površini lišća i iglica većoj
došla do izražaja i u Europi i u SAD-u, s većim intenzi- 7 do 15 puta od površine na kojoj raste ta ista šuma,
tetom u industrijskim područjima. Ustanovljeno je da velike količine otrova. Osim toga, rahlo i živo šumsko


tlo zadržava velike količine otrova koji se nalaze u vodi,


Dr. sc. Augustin Meštrović, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, sprječavajući tako zagađenje šumskih izvora i podzem


UŠP Gospić, Budačka 23, P.P. 51, 53 000 Gospić nih voda. Naznačena sposobnost šuma je neposredno