DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 14 <-- 14 --> PDF |
A. Meštrović: OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) NA PLANINI ČVRSNICI . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 11-23 usmjerena protiv šumskog ekosustava u kojemu se skupljaju velike količine otrova, čime se jako ugrožava funkcioniranje šuma. Upravo zbog toga svojstva šume su jako dobar indikator stanja onečišćenosti biosfere, koje upozorava na opasnosti koje prijete od suvremene tehničke i atomske civilizacije. Uz “klasične” nepovoljne ekološke čimbenike promjena “kemijske klime” je dodatni nepovoljni ekološki čimbenik koji je izazvao fenomen “umiranja šuma”. Naši šumski ekosustavi uglavnom su prirodnog sastava i pokazuju veću otpornost na pojavu propadanja šuma u odnosu na monokulture srednje Europe, a sposobnost da povoljno utječe na svoj okoliš osobito je učinkovita kod šuma prirodnoga sastava, što se u potpunosti odnosi i na šume munike na planini Čvrsnici. Uništavanjem prirodnih bogatstava, sve se više dolazi do spoznaje o potrebi čuvanja ravnoteže u prostoru, te da su šume čvrsto ekološko uporište u prostoru i krajobrazu koje regulira odnose između agroekosustava i hidroloških sustava. U dosadašnjem dogovornom samoupravljačkom režimu šuma nije imala stvarnu vrijednost i prigodom svih većih investicijskih zahvata rado se posezalo za šumom, zato što je bila gotovo besplatna. Međutim, život je učinio svoje, te se shvatilo da je šuma velika infrastrukturna vrijednost i da se ta činjenica u budućnosti mora ozbiljno uzeti u obzir. Osim toga spoznaja o vrlo visokoj vrijednosti općekorisnih funkcija šume doprla je do svih krugova i tako dobila pravo javnosti. Ubrzani razvoj civilizacije donio je potrebu za sve većim zauzimanjem prirodnoga prostora, što se posebice odnosi na šume. Prilikom urbanizacije, industrijalizacije i infrastrukturne izgradnje, najjeftiniji je način širenja bilo krčenje šume. Cijena šume sastojala se od cijene drva i šumskoga tla i bila je mnogo manja od cijene agrara, gdje je i otpor protiv otkupa bio vrlo snažan, pa se pri projektiranju nastojalo što više budućega koridora prometnice (cesta, dalekovod, vodovod i dr.) ili gradilišta predvidjeti u šumi. Ubrzo se uvidjelo da šuma ima mnogo veću vrijednost od novčane naknade za drvo i jeftino šumsko tlo. Pokazalo se da nestanak šume u krajobrazu izaziva nepovoljne promjene hidroloških, vodozaštitnih i klimatskih prilika te povećanje erozije tla. Naime, došlo se do zaključka da je šuma značajno ekološko uporište svojega i susjednoga prostora. Spoznalo se da šuma pruža mnoge ekološke i socijalne funkcije te da biološki kapital šume puno više vrijedi od njezine sirovinske funkcije. Potreba utvrđivanja vrijednosti općekorisnih funkcija šuma nije bila povezana uz kupnju ili prodaju šume kojom se prigodom ta vrijednost potpuno zanemaruje, već se odnosila na nevrednovane dobrobiti uvjetovane osobitim biološkim kapitalom. Prenamjena šume nije, dakle, bila samo gubitak proizvođača sirovine i energije, nego i mnogih dobrobiti, čija je vrijednost znatno prelazila vrijednost drva i sporednih šumskih proizvoda. Zbog nepovratnoga gubitka te velike blagodati šume prilikom njezine prenamjene pristupilo se vrednovanju općekorisnih funkcija šume, čije je očuvanje obveza šumarske struke. U očekivanju zbiljskoga gospodarskoga vrednovanja opcijske uporabe, vrijednosti naslijeđa i egzistencijske vrijednosti šume bilo je potrebno te vrijednosti ocijeniti i novčano izraziti mimo kupnje i prodaje, odnosno osnovnih gospodarskih načela vrednovanja. Iz sadašnjega stanja u nas, može se reći kako općekorisne funkcije šume nemaju nikakvu vrijednost jer se ne mogu podvrgnuti zakonima tržišta. U ovdašnjem poslijeratnom razdoblju očekuje se bani veliki industrijski i urbani razvoj i pritisak na neurbani ic u zirana područja, kao što je podnožje planine Čvrsnice ee Hercegovini. U budućim razvojnim projektima dakako da će se pojaviti i šuma. Jedan od načina da se šume munike zaštite je utvrđivanje njihove stvarne vrijednosti (cijene) koja se u najvećem dijelu nalazi u ekološkim, socijalnim i socijalno-ekološkim funkcijama. Stoga je prenamjena svake dobro obrasle i stabilne šume uništenje nezamjenjivoga prirodnog bogatstva. Vrijednost šuma može se dobiti vrednovanjem općekorisnih funkcija šuma i to ekološko-zaštitnih (hidrološka, protuerozijska, klimatska, protuimisijska, vjetrobrano-cestozaštitna, zaštita područja i objekata) i socijalno-društvenih (turistička, estetska, rekreacijska, zdravstvena). Posredne funkcije postaju značajnije od neposrednih funkcija šume (proizvodne ili sirovinske), posebice ako se u obzir uzme uobičajeni zapadnoeuropski način izračuna vrijednosti općekorisnih funkcija šuma gdje se koristi faktor 30, u odnosu na vrijednost sirovine kao gospodarske funkcije šume (Prpić i Jakovac 1998). Stoga uvijek treba imati na umu da nema dovoljno šuma koje u u potpunosti obavljaju gospodarsku i općekorisnu funkciju, odnosno da takve šume pokrivaju jedva jednu polovicu površine svih šuma, od kojih je većina vrlo devastirana. Zbog toga prenamjenjivanje svake dobro obrasle i stabilne šume predstavlja uništavanje neza zamjenjivoga prirodnog blaga, što posebno treba uzetii u obzir u planiranju budućih aktivnosti u šumama munike na planini Čvrsnici, kojih je dio proglašen parkom prirode. Postupak s park-šumom uspoređen s postupkom s gospodarskom šumom razlikuje se u stilu gospodarenja. Tako uzgojnim postupcima u gospodarskoj šumi povećavamo tehničku vrijednost stabala, dok istovremeno podržavamo i povećavamo vrijednost ekoloških i socijalnih funkcija šume. U park-šumi težište uzgojnih postupaka treba biti na povećanju vrijednosti ekološke i socijalne funkcije šume. Uzgojni zahvati u park-šumi slični su zahvatima u gospodarskoj šumi. Njihova obnova u vezi je s fiziološkom starošću stabala, dok su prorijede podređene podizanju vrijednosti socijalnih i ekoloških funkcija šume. Pri tome je značajno održavanje biološke raznolikosti šume u smislu podržavanja mješovite sastojine po vrstama drveća na |