DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 14     <-- 14 -->        PDF

A. Meštrović: OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA MUNIKE (Pinus heldreichii Christ) NA PLANINI ČVRSNICI . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 11-23
usmjerena protiv šumskog ekosustava u kojemu se
skupljaju velike količine otrova, čime se jako ugrožava
funkcioniranje šuma. Upravo zbog toga svojstva šume
su jako dobar indikator stanja onečišćenosti biosfere,
koje upozorava na opasnosti koje prijete od suvremene
tehničke i atomske civilizacije. Uz “klasične” nepovoljne
ekološke čimbenike promjena “kemijske klime”
je dodatni nepovoljni ekološki čimbenik koji je izazvao
fenomen “umiranja šuma”. Naši šumski ekosustavi
uglavnom su prirodnog sastava i pokazuju veću
otpornost na pojavu propadanja šuma u odnosu na monokulture
srednje Europe, a sposobnost da povoljno
utječe na svoj okoliš osobito je učinkovita kod šuma
prirodnoga sastava, što se u potpunosti odnosi i na
šume munike na planini Čvrsnici. Uništavanjem prirodnih
bogatstava, sve se više dolazi do spoznaje o potrebi
čuvanja ravnoteže u prostoru, te da su šume
čvrsto ekološko uporište u prostoru i krajobrazu koje
regulira odnose između agroekosustava i hidroloških
sustava. U dosadašnjem dogovornom samoupravljačkom
režimu šuma nije imala stvarnu vrijednost i prigodom
svih većih investicijskih zahvata rado se posezalo
za šumom, zato što je bila gotovo besplatna. Međutim,
život je učinio svoje, te se shvatilo da je šuma velika
infrastrukturna vrijednost i da se ta činjenica u budućnosti
mora ozbiljno uzeti u obzir. Osim toga spoznaja o
vrlo visokoj vrijednosti općekorisnih funkcija šume
doprla je do svih krugova i tako dobila pravo javnosti.
Ubrzani razvoj civilizacije donio je potrebu za sve većim
zauzimanjem prirodnoga prostora, što se posebice
odnosi na šume. Prilikom urbanizacije, industrijalizacije
i infrastrukturne izgradnje, najjeftiniji je način širenja
bilo krčenje šume. Cijena šume sastojala se od
cijene drva i šumskoga tla i bila je mnogo manja od
cijene agrara, gdje je i otpor protiv otkupa bio vrlo snažan,
pa se pri projektiranju nastojalo što više budućega
koridora prometnice (cesta, dalekovod, vodovod i dr.)
ili gradilišta predvidjeti u šumi. Ubrzo se uvidjelo da
šuma ima mnogo veću vrijednost od novčane naknade
za drvo i jeftino šumsko tlo. Pokazalo se da nestanak
šume u krajobrazu izaziva nepovoljne promjene hidroloških,
vodozaštitnih i klimatskih prilika te povećanje
erozije tla. Naime, došlo se do zaključka da je šuma
značajno ekološko uporište svojega i susjednoga prostora.
Spoznalo se da šuma pruža mnoge ekološke i socijalne
funkcije te da biološki kapital šume puno više
vrijedi od njezine sirovinske funkcije. Potreba utvrđivanja
vrijednosti općekorisnih funkcija šuma nije bila
povezana uz kupnju ili prodaju šume kojom se prigodom
ta vrijednost potpuno zanemaruje, već se odnosila
na nevrednovane dobrobiti uvjetovane osobitim biološkim
kapitalom. Prenamjena šume nije, dakle, bila
samo gubitak proizvođača sirovine i energije, nego i
mnogih dobrobiti, čija je vrijednost znatno prelazila
vrijednost drva i sporednih šumskih proizvoda. Zbog


nepovratnoga gubitka te velike blagodati šume prilikom
njezine prenamjene pristupilo se vrednovanju općekorisnih
funkcija šume, čije je očuvanje obveza
šumarske struke. U očekivanju zbiljskoga gospodarskoga
vrednovanja opcijske uporabe, vrijednosti naslijeđa
i egzistencijske vrijednosti šume bilo je potrebno
te vrijednosti ocijeniti i novčano izraziti mimo kupnje i
prodaje, odnosno osnovnih gospodarskih načela vrednovanja.
Iz sadašnjega stanja u nas, može se reći kako
općekorisne funkcije šume nemaju nikakvu vrijednost
jer se ne mogu podvrgnuti zakonima tržišta.


U ovdašnjem poslijeratnom razdoblju očekuje se


bani


veliki industrijski i urbani razvoj i pritisak na neurbani
ic u


zirana područja, kao što je podnožje planine Čvrsnice
ee
Hercegovini. U budućim razvojnim projektima dakako
da će se pojaviti i šuma. Jedan od načina da se šume
munike zaštite je utvrđivanje njihove stvarne vrijednosti
(cijene) koja se u najvećem dijelu nalazi u ekološkim,
socijalnim i socijalno-ekološkim funkcijama. Stoga je
prenamjena svake dobro obrasle i stabilne šume uništenje
nezamjenjivoga prirodnog bogatstva. Vrijednost šuma
može se dobiti vrednovanjem općekorisnih funkcija
šuma i to ekološko-zaštitnih (hidrološka, protuerozijska,
klimatska, protuimisijska, vjetrobrano-cestozaštitna,
zaštita područja i objekata) i socijalno-društvenih
(turistička, estetska, rekreacijska, zdravstvena). Posredne
funkcije postaju značajnije od neposrednih funkcija
šume (proizvodne ili sirovinske), posebice ako se u
obzir uzme uobičajeni zapadnoeuropski način izračuna
vrijednosti općekorisnih funkcija šuma gdje se koristi
faktor 30, u odnosu na vrijednost sirovine kao gospodarske
funkcije šume (Prpić i Jakovac 1998). Stoga
uvijek treba imati na umu da nema dovoljno šuma koje


u
u potpunosti obavljaju gospodarsku i općekorisnu
funkciju, odnosno da takve šume pokrivaju jedva jednu
polovicu površine svih šuma, od kojih je većina vrlo
devastirana. Zbog toga prenamjenjivanje svake dobro
obrasle i stabilne šume predstavlja uništavanje neza


zamjenjivoga
prirodnog blaga, što posebno treba uzetii u
obzir u planiranju budućih aktivnosti u šumama munike
na planini Čvrsnici, kojih je dio proglašen parkom
prirode. Postupak s park-šumom uspoređen s postupkom
s gospodarskom šumom razlikuje se u stilu gospodarenja.
Tako uzgojnim postupcima u gospodarskoj
šumi povećavamo tehničku vrijednost stabala, dok istovremeno
podržavamo i povećavamo vrijednost ekoloških
i socijalnih funkcija šume. U park-šumi težište
uzgojnih postupaka treba biti na povećanju vrijednosti
ekološke i socijalne funkcije šume. Uzgojni zahvati u
park-šumi slični su zahvatima u gospodarskoj šumi.
Njihova obnova u vezi je s fiziološkom starošću stabala,
dok su prorijede podređene podizanju vrijednosti
socijalnih i ekoloških funkcija šume. Pri tome je značajno
održavanje biološke raznolikosti šume u smislu
podržavanja mješovite sastojine po vrstama drveća na