DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA


ŠTO NEDOSTAJE MINISTARSTVU ZAREGIONALNI RAZVOJ, ŠUMARSTVO
I VODNO GOSPODARSTVO VLADE REPUBLIKE HRVATSKE


Novoosnovano Ministarstvo za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo, s
odobravanjem je prihvaćeno od šumarske struke, a zasigurno i vodnoga gospodarstrva.
Očekuje se suradnja ove dvije privredne grane u smislu poboljšanja naših krajobraznih prostora,
s ciljem usklađivanja odnosa njihove hidrološke i silvikulturne komponente. Šume i
vode predstavljaju najveće bogatstvo kopnene Hrvatske, a gotovo svaki naš građanin upo


e p
znat j
jje
ee s ovisnošću vode o šumi, kao i šume o vodi. Bez dobro njegovane šume nema pitke
vode, a niti šuma ne može uspijevati bez određene količine vode u tlu. Šume i vode stvaraju
svojim zajedničkim djelovanjem u krajobrazu vrlo ugodan prostor za život.


Hrvatska je na gotovo 50 % svojega kopnenoga prostora pokrivena prirodnom šumom,
kroz koju kao krvotok struje rijeke i potoci. Živa komponenta šuma i voda, flora, fauna,
gljive i mikroorganizmi predstavljaju golem kapital koji se u Hrvatskoj odlikuje prirodnošću.
S gospodarskog stajališta šume osiguravaju drvnu sirovinu visoke kakvoće i golem
izvor energije u šumskoj biomasi, ljekovite biljke i prirodnu hranu, dok vodotoci, posebno
oni u brdima i gorju, nude energiju, pitku vodu i plovne puteve, a bogat riblji svijet nudi se
kao zdrava bjelančevina u vodotocima i ribnjacima.


Upravo u cjelini koju obuhvaća naše Ministarstvo manjka jedna značajna komponenta,
nedostaje organizirana zaštita prirode, koja je kao Državni zavod za zaštitu prirode pripojena
Ministarstvu kulture. Kultura je zaista značajna i cijenjena djelatnost koja sadrži
mnoštvo sastavnica, od filma, kazališta, književnosti, likovne umjetnosti, muzeja, arheologije
i još puno sadržaja, gdje zaštita prirode predstavlja efemeran drugorazredni problem.


Zaštita prirode usko je povezana sa šumarstvom. Dokaz tome je osam nacionalnih parkova
u Hrvatskoj, od kojih je samo jedan (Kornati) bez šume, dok je u ostalih sedam šuma
osnovni fenomen zaštite. Nacionalne parkove preuzela je zaštita prirode izravno od šumarstva,
i danas bi se bilo gdje u hrvatskim državnim šumama, koje su 98 % prirodnog sastava,
mogao osnovati nacionalni park. U njima je uzgojnim i uređivačkim postupcima osigurana
prirodna obnova i održivi razvoj, pa one u cijelosti predstavljaju objekt zaštićene
prirode. Uvjereni smo, kako bi zaštita prirode u zajedništvu sa šumarstvom i vodnim gospodarstvom
više doprinijela općoj zaštiti prirode i okoliša.


Predlažemo stoga današnju Državnu upravu za zaštitu prirode, trenutačno prislonjenu uz
Ministarstvo kulture, pripojiti Ministarstvu regionalnog razvitka, šumarstva i vodnoga gospodarstva,
zbog bolje primjene zaštite prirode i okoliša i učinkovitijega korišćenja iskusnih
kadrova odnosnog Državnog zavoda u konkretnoj zaštiti prirode i unapređenja biološke
raznolikosti šumskih i slatkovodnih ekosustava.


Potrebno je naglasiti, kako je zaštita prirode u većini europskih zemalja organizacijski
ustrojena zajedno sa šumarstvom.


Prof. dr. sc. Branimir Prpić


Naslovna stranica – Front page:
Proljeće, zar već? Možda je ipak ova visibaba uranila.
Spring time already – or is this snowdrop a little early.


(Foto – Photo: B. Hrašovec)


Naklada 1880 primjeraka