DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 38     <-- 38 -->        PDF

I. Martinić, M. Kosović, I. Grginčić: UPRAVLJANJE RIZICIMA PRI POSJEĆIVANJU I REKREACIJSKIM . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 33-42
prijevoza do odgovarajuće ustanove i troškovi bol-akcije u praktičnom radu, procedurama ili potenciničkoga
liječenja (tzv. nužni liječnički tretman), ali ne i jalnim mjestima nesreća.


za npr. liječenje “posljedica nezgoda uzrokovanih profesionalnim
bavljenjem sportom” u što je moguće svrstati
većinu adrenalinskih rekreacijskih aktivnosti. Pritom
je osigurateljeva obveza isključena i ako je nesretni
slučaj nastao, među ostalim, za vrijeme sportske rekreacije
u alpinizmu, jahanju, zračnim, zimskim i/ili
vodenim sportovima, biciklizmu, speleologiji i dr.


Prema dosadašnjim iskustvima iz zemalja s razvijenim
parkovnim sustavima, učinkoviti programi upravljanja
rizicima traže sljedeće osnovne sastavnice:


obrazovanje i osposobljavanje osoblja,


nadziranje i otkrivanje rizičnih prostora i područja,


redovitu inspekciju prirodnih predjela i rekreacijske
infrastrukture sa zapisnicima o inspekcijama –
radi programa održavanja, tako i u slučaju parničenja,


održavanje službenih sastanaka sa osiguranicima,
zakonskim savjetodavcima i suradničkim agencijama
radi rasprave o gledištima trendova, strategija,
tekućih parnica,


izvještavanje o nesrećama i izlaganje o njima,


uspostavu izvještajnog mehanizma radi stalne analize
rizičnih situacija i unapređenja kroz popravne
Slika 2. Slobodno penjanje (free climbing) ide u red rekreacijskih
aktivnosti najvećeg rizika


Figure 2 Free climbing ranks among outdoor recreational activities
of the highest risk


S gledišta parkovne uprave upravljanje rizicima posjetitelja
uključuje odgovore na sljedeća pitanja :


Što može pogrešno krenuti za posjetitelja? – Ovo
zahtijeva prepoznavanje glavnih uzroka mogućih nepoželjnih
situacija, određivanje njihovih mogućih posljedica
i/ili učinaka koji su određeni njihovom učestalošću,
težinom i vjerojatnošću pojavljivanja.


Što parkovna uprava može učiniti? – To pretpostavlja
razvoj sustava koji uključuje politiku, metode
te mehanizme djelovanja i nadzora kao odgovor na
moguće neželjene situacije.


Koja je financijska dimenzija rizika i mogućih
šteta? – Ovo zahtijeva fokusiranje na osiguranje novčanih
sredstava za aktivnosti prevencije i upravljanja
rizicima i za održavanje financijske stabilnosti uprave
u slučaju mogućih troškova po odštetnim zahtjevima.


U programu upravljanja rizicima kojima su izloženi
posjetitelji i sudionici rekreacije moguće je razlikovati
četiri osnovna koraka, kako je to prikazano na slici 3.


Korak br. 1 : Proces otkrivanja rizika


Od najveće je važnosti razviti strukturni proces za
otkrivanje rizika ozlijeđivanja posjetitelja. Proces otkrivanja
rizika mora uključivati detaljno ispitivanje
raspoloživih informacija o prijašnjim incidentima, načinima
i područjima gdje su se dogodili.


Faze u procesu otkrivanja rizika uključuju:


1.
izradu pregleda/popis svih rizika vezanih uz neku
aktivnost ili prostor
2.
razvijanje upitnika za fizičku inspekciju područja
ili za nadzor aktivnosti posjetitelja
3.
inspekciju područja putem upitnika i razgovor s posjetiteljima
koji često posjećuju određena mjesta
4.
popisivanje svih uočenih i utvrđenih rizika.
Na osnovi utvrđivanja rizika izvode se ključne odluke
o preventivnim i kontrolnim mjerama za sigurnost
posjetitelja.


Korak br. 2: Procjena rizika za posjetitelje


Nijednim se rizikom ne može adekvatno upravljati
sve dok nije određen i shvaćen. Za ovo je potreban opširni
pogled na sve dostupne informacije vezane uz
prošle nesreće, posjetitelje i žrtve, mjesta i aktivnosti
gdje se nesreće češće događaju.


Proces procjenjivanja rizika treba rezultirati listom
svih potencijalnih opasnosti i njima pripadajućih rizika.
Procjena je polazište u određivanju vrste i sadržaja
akcija koje će poduzimati parkovna uprava. Ograničeno
vrijeme, budžet ili osoblje mogu uvjetovati da se
neke aktivnosti s rizicima trebaju uzeti u obzir bez odgađanja,
a druge se mogu odgoditi. Proces procjenjivanja
rizika prikazan je na slici 4.