DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Ž. Mayer, Ž. Hećimović: OBNOVA RITSKIH ŠUMA HRVATSKOG PODUNAVLJA . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 43-52


Relativna zračna vlaga iznosi 71 %, ima veće vri


Kolebanje 21,7 oC,


jednosti u jesen i zimi, dok su manje vrijednosti u pro-


Apsolutni maksimum + 39,0 oC,


ljeće i ljeto. Česta je pojava magle, te ranog i kasnog


Apsolutni minimum -21,6 oC,


mraza (S e l e t ko v ić , Z., I. Ti k v i ć 2005).


Apsolutno kolebanje 60,6 oC.
Godišnja količina oborina iznosi 621 mm,
Količina oborina vegetacijskog razdoblja 362 mm
ili 58 %.


VEGETACIJA RITSKIH ŠUMA – Vegetation of floodplain forests


Na temelju istraživanja I. H o r vat a i S. H o r vatića,
ovaj dio Podunavlja svrstavamo u kopneni (kontinentalni)
pojas vegetacije, i to prijelazno područje
šuma hrasta sladuna i cera (Quercetum confertae cerris
Rud.) u područje stepske vegetacije (Chrysopogonetum
danubiale Horv.) Prema fitogeografskom raščlanjenju
Jugoslavije (Zagreb 1967. ) ovo područje spada u Eurosibirsko-
sjevernoameričku regiju ilirsku provinciju i
niži šumski pojas sveze Carpinion betuli illyricum.


Šumsku vegetaciju ovog dijela Podunavlja istraživao
je prema kombiniranoj metodi Braun-Blanqueta, Đ.
Rauš 1989. godine. Šumska vegetacija ovog dijela predstavljena
je isključivo paraklimaksnim zajednicama.


Osim navedenih autora, šumsku vegetaciju ovog dijela
Podunavlja proučavali su još: Š p a n o v ić , T.,
(1931, 1932, 1954), Rajevski L. (1950), Sl avni ć Ž.
(1952), H er p k a I. (1960, 1963), Ž u fa L. (1964),
Jovanović B. (1965, 1969), Rauš Đ. (1973, 1986).
O vegetaciji ritskih šuma pisali su i mnogi drugi stručnjaci,
kao M a t i ć S. (1986), A n ić , I., S. Ma tić , M.
Or š a n i ć , B. B el či ć (2005) i drugi.


Sistematski pregled istraženih zajednica dunavskih
ritova i ada:
Razred: Querco-fagetea Br.-Bl. Et Vlieg. 37.
Red: Populetalia Br.-Bl. 31


Sveza: Alno-ulmion Br.-Bl. Et Tx. 43
Asocijacija: a) Fraxino-Ulmetum laevis Slav.


Razred:
Red:
Sveza:


52 Salicion (Soo) Oberd 53
b) Populetum nigro-albae Slav. 52
c) Salici-Populetum nigrae (Tx. 31)
Meijer-Drees rubetosum caesii Rauš 1973.
d) Galio-Salicetum albae Rauš 1973
e) Salicetum triandrae Malc. 29
f) Salicetum purpureae Wend.-Zel. 52


Phragmitetea Tx. Et Preis. 42
Phragmitetalia W. Koch 26
Phragmition W. Koch 26


Asocijacija: g) Scirpo-Phragmitetum W. Koch 26


Asocijacija Fraxino -Ulmetum laevis Slav. 52 Salicion
(Soo) Oberd 53, nastava najviše dijelove ada i
ritova, tako da u sloju drveća osim poljskog jasena i
brijesta veza dolazi i barski hrast lužnjak (R a u š , Đ.
1976). Kako se teren spušta, ade i poloje nastavljaju
crna i bijela topola i vrbe, sve do bare bez drvenastog
bilja. Osim prirodnih šuma ovdje dolaze i kulture euroameričkih
topola na najvišim dijelovima, malo niže
kulture bijele vrbe, a na samoj strmoj obali Dunava (na
lesu) obični bagrem i lipe.


Slika 6. Prašuma crne topole i bijele vrbe plavom kupinom. Slika 7. Poplava u 2-god. sastojini poljskog jasena
jasenajasena.. Skendra,
Orlovnjak, odjel 22. odjel 23.


Figure 6 Virgin forest of black poplar and white willow with dewFigure
7 Flood in a two-year-old stand of narrow-leaved ash.
berry. Orlovnjak, Compartment 22 Skendra, Compartment 23