DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Ž. Mayer, Ž. Hećimović: OBNOVA RITSKIH ŠUMA HRVATSKOG PODUNAVLJA . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 43-52 Relativna zračna vlaga iznosi 71 %, ima veće vri Kolebanje 21,7 oC, jednosti u jesen i zimi, dok su manje vrijednosti u pro- Apsolutni maksimum + 39,0 oC, ljeće i ljeto. Česta je pojava magle, te ranog i kasnog Apsolutni minimum -21,6 oC, mraza (S e l e t ko v ić , Z., I. Ti k v i ć 2005). Apsolutno kolebanje 60,6 oC. Godišnja količina oborina iznosi 621 mm, Količina oborina vegetacijskog razdoblja 362 mm ili 58 %. VEGETACIJA RITSKIH ŠUMA – Vegetation of floodplain forests Na temelju istraživanja I. H o r vat a i S. H o r vatića, ovaj dio Podunavlja svrstavamo u kopneni (kontinentalni) pojas vegetacije, i to prijelazno područje šuma hrasta sladuna i cera (Quercetum confertae cerris Rud.) u područje stepske vegetacije (Chrysopogonetum danubiale Horv.) Prema fitogeografskom raščlanjenju Jugoslavije (Zagreb 1967. ) ovo područje spada u Eurosibirsko- sjevernoameričku regiju ilirsku provinciju i niži šumski pojas sveze Carpinion betuli illyricum. Šumsku vegetaciju ovog dijela Podunavlja istraživao je prema kombiniranoj metodi Braun-Blanqueta, Đ. Rauš 1989. godine. Šumska vegetacija ovog dijela predstavljena je isključivo paraklimaksnim zajednicama. Osim navedenih autora, šumsku vegetaciju ovog dijela Podunavlja proučavali su još: Š p a n o v ić , T., (1931, 1932, 1954), Rajevski L. (1950), Sl avni ć Ž. (1952), H er p k a I. (1960, 1963), Ž u fa L. (1964), Jovanović B. (1965, 1969), Rauš Đ. (1973, 1986). O vegetaciji ritskih šuma pisali su i mnogi drugi stručnjaci, kao M a t i ć S. (1986), A n ić , I., S. Ma tić , M. Or š a n i ć , B. B el či ć (2005) i drugi. Sistematski pregled istraženih zajednica dunavskih ritova i ada: Razred: Querco-fagetea Br.-Bl. Et Vlieg. 37. Red: Populetalia Br.-Bl. 31 Sveza: Alno-ulmion Br.-Bl. Et Tx. 43 Asocijacija: a) Fraxino-Ulmetum laevis Slav. Razred: Red: Sveza: 52 Salicion (Soo) Oberd 53 b) Populetum nigro-albae Slav. 52 c) Salici-Populetum nigrae (Tx. 31) Meijer-Drees rubetosum caesii Rauš 1973. d) Galio-Salicetum albae Rauš 1973 e) Salicetum triandrae Malc. 29 f) Salicetum purpureae Wend.-Zel. 52 Phragmitetea Tx. Et Preis. 42 Phragmitetalia W. Koch 26 Phragmition W. Koch 26 Asocijacija: g) Scirpo-Phragmitetum W. Koch 26 Asocijacija Fraxino -Ulmetum laevis Slav. 52 Salicion (Soo) Oberd 53, nastava najviše dijelove ada i ritova, tako da u sloju drveća osim poljskog jasena i brijesta veza dolazi i barski hrast lužnjak (R a u š , Đ. 1976). Kako se teren spušta, ade i poloje nastavljaju crna i bijela topola i vrbe, sve do bare bez drvenastog bilja. Osim prirodnih šuma ovdje dolaze i kulture euroameričkih topola na najvišim dijelovima, malo niže kulture bijele vrbe, a na samoj strmoj obali Dunava (na lesu) obični bagrem i lipe. Slika 6. Prašuma crne topole i bijele vrbe plavom kupinom. Slika 7. Poplava u 2-god. sastojini poljskog jasena jasenajasena.. Skendra, Orlovnjak, odjel 22. odjel 23. Figure 6 Virgin forest of black poplar and white willow with dewFigure 7 Flood in a two-year-old stand of narrow-leaved ash. berry. Orlovnjak, Compartment 22 Skendra, Compartment 23 |