DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Ž. Mayer, Ž. Hećimović: OBNOVA RITSKIH ŠUMA HRVATSKOG PODUNAVLJA . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 43-52 SADNJA SADNICA POLJSKOG JASENA NAKON DOVRŠNE SJEČE EUROAMERIČKIH TOPOLA Planting seedlings of Narrow-leaved ash after the final cut of Euro-american poplars Nakon dovršne sječe euroameričkih topola i izvoza tehničkog i celuloznog drva, na površini ostaje golema količina neiskorištenog materijala (granjevina, isječci, kratice i sl.). Jedan manji dio tog drva u samoizradi izrade i odvezu mještani okolnih naselja, a drugi znatno veći dio ostaje u šumi i kasnije smeta prilikom pošumljavanja. Bilo kakav zahvat u svrhu pripreme staništa za pošumljavanje od strane Šumarije, misli se na radnu snagu, ne dolazi u obzir, jer u znatnoj mjeri poskupljuje proizvodnju. Na tako neuređenu površinu sade se sadnice poljskog jasena. Sadnja se obavlja u jesen iste godine, neposredno iza sječe i izvoza.To su dvogodišnje sadnice ili jednogo dišnje, ako su dobrog uzrasta (minimum 60 cm, a optimalno bi bilo 80 cm) i lijepo razvijenog korijena. Sadnja se vrši u jamice, približnih dimenzija 30 × 30 × 30 cm. Razmak sadnje iznosi 2 × 2 m (2500 kom/ha), ako je to zbog naprijed navedenog problema moguće, a ako nije tada se sadnja obavlja tako da se sadi na ona mjesta gdje se može iskopati jamica, ipak pazeći na to da se drži kakav- takav razmak redova, što kasnije omogućuje lakše pronalaženje sadnice prilikom njege mladika. Od 1999. godine do danas konverzijom je u mješovite sastojine domaćih topola i vrba s poljskim jasenom obnovljeno 102,68 ha, ili prosječno godišnje oko 15 ha. NJEGA MLADIKA POLJSKOG JASENA Tending the young growth of Narrow-leaved ash Odmah sljedeće godine u lipnji i srpnju, ako nije visok vodostaj Dunava, obavlja se njega pomlatka/mladika. Ako je vodostaj nepovoljan, njega se obavlja u kolovozu ili rujnu, ručno, kosirima. Sasijeca se sav nepoželjni predrast koji ometa rast i razvoj mladih stabalaca poljskog jasena. Vegetacija je na dunavskim adama bujna. Od drvenastih vrsta javljaju se izbojci iz panjeva i žilja, dijelom i sjemena bijele topole i bijele vrbe, euroameričkih topola, pajavca (Acer negundo L.), koji posebno brzo raste i do 3 m godišnje u visinu, crnog i bijelog duda (Morus nigra L. i M. Alba L.), brijesta veza, “američkog” jasena (Fraxinus americana L. i F. pennsylvanica Marshall) i druge. U sloju prizemnog rašća najveći problem predstavlja plava kupina te ČIŠĆENJE KOLJIKA Cleaning the saplings Nakon četvrte ili pete vegetacije obavljamo čišćenje koljika, prilikom čega uklanjamo nepoželjni predrast oslobađajući prostor za nesmetan rast poljskog jasena. Posebno bujno raste pajavac, crni i bijeli dud te “američki” jasen i klonovi euroameričkih topola iz panja. Pri tome se pazi da ostane mješovita sastojina poljskog jasena s crnom i bijelom topolom i bijelom vrbom, a u podstojnoj etaži ostale vrste drveća. Ako je godina povoljna, ponajprije pogodan vodostaj Dunava na našu površinu naletom sjemena s okolnih sastojina naseljavaju se bijela vrba, bijela topola i rjeđe crna topola. Crna topola (Populus nigra L.) cvjeta u proljeće, a nakon 6 do 8 tjedana sjeme je zrelo, vrlo je sitno i kratkog vijeka (Z s uff a , L. 1974), ali ima veliku klijavost i potrebni su zaista gotovo idealni uvjeti za njegovo klijanje. Sjeme bijele topole (Populus alba L.) dozrijeva u svibnju i lipnju, a klijavost mu je velika te se gene brojne penjačice, koje svojom jakom izbojnom snagom savijaju i lome mlada i nejaka stabalca poljskog jasena. Iz ovih razloga njega u prvoj, a najkasnije drugoj godini je neophodna. Visoki vodostaj negatvno utječe na rast mladika, jer sav onaj ostali drvni materijal prilikom opadanja vodostaja nanosi i taloži na mlada stabalca. Iza toga njega je neophodna. Stabalca se moraju oslobađati i izvlačiti ispod nanešenog materijala. Sreća je da se ovo ne događa svake godine, pa stabalca jasena koja brzo prirašćuju u visinu i debljinu izmaknu ovoj neželjenoj situaciji.U drugoj vegetaciji može se provesti još jedna njega, ali sve ovisi o stanju na terenu. Ako su vrhovi stabalaca poljskog jasena iznad kupine, njegu ne obavljamo. POLJSKOG JASENA of narrow-leaved ash rativno vrlo lako razmnožava. Otporna je na sušu (Sekawin, M. 1975). Sjeme bijele vrbe (Salix alba L.) dozrijeva u kasno proljeće, lagano je i moguće je prenošenje na veće uda ljenosti, ako dospije na vlažno tlo ono će klijati (Weber, E. 1974). Vegetativno se dobro razmnožavaju crna topola i bijela vrba, dok kod bijele topole to varira i može se općenito reći da je vegetativno razmnožavanje slabo. Posebne probleme stvaraju penjačice koje se upliću u krošnju smanjujući asimilacijsku površinu i katkada savijajući stabla. Od tih penjačica stabla svih vrsta drveća moraju se osloboditi. Posebno su zastupljene: divlji hmelj (Humulus lupulus L.), divlja loza (Vitis vinifera L ssp. sylvestris /C. C. Gmel./ Berger), obična pavitina (Clematis vitalba L.) i neke druge. |