DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Ž. Mayer, Ž. Hećimović: OBNOVA RITSKIH ŠUMA HRVATSKOG PODUNAVLJA .


Pošumljavanje je obavljeno u jesen 1999. godine s
2500 kom/ha dvogodišnjih sadnica (2 + 0) poljskog
jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.), čije su visine bile
od 60 – 80 cm. Njega pomlatka obavljena je 2001. godine,
a njega mladika (bolje reći čišćenje koljika)
2004. godine. U mirovanju vegetacije 2007. godine
stabla su oslobođena od brojnih penjačica. Prva izmjera
visina i prsnih promjera svih stabala iznad 1,50 m
visine obavljena je u mirovanju vegetacije 2004. godine,
odnosno nakon 4-e vegetacije, a druga 2007. godine,
nakon 7. godine starosti sastojine – kulture.


Na slici 9a i 9b kolona 1 nalaze se podaci o broju stabala
izraženi u apsolutnom broju, odnosno u postocima
svedeno na ha. Najviše je stabala negundovca (Acer
negundo L.), 3330 kom/ha ili 40 %; zatim “američkog”
jasena (Fraxinus americana L.) 2630 kom/ha ili 32 %,
poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) je
960 kom/ha ili 12 %. Ostalih vrsta je znatno manje. U
koloni 2 nalaze se podaci nakon čišćenja sastojine, koje
je obavljeno odmah nakon izmjere, a u koloni 3 stanje
sastojine tri godine nakon čišćenja. Znatno je poskočilo
učešće poljskog jasena (26%), a opalo učešće “američkog”
jasena (15%). Razlog većeg broja stabalaca poljskog
jasena u sedmoj godini u odnosu na četvrtu godinu
je taj što su visinski prirasla stabalca jasena, koja nisu
mjerena u četvrtoj godini, jer su bila niža od 1,5 m.


Na slici 9c prikazani su podaci o srednjim visinama.
Poljski jasen je u odnosu na početno stanje prešao
u dominantnu etažu (7,86 m) u odnosu na konkurente
“američki” jasen i negundovac, a veće srednje visine
bijele topole i bijele vrbe ne ugrožavaju rast poljskog
jasena, jer ih je znatno manji broj i jednolično su raspoređene
po površini.


Na slici 9d nalaze se srednji promjeri stabala, a raduje
podatak da je najveći srednji promjer stabala poljskog
jasena (6,72 cm). Euroamerička topola je ovdje sporadična
vrsta, jer je izrasla iz panja i neće biti dugog vijeka.
Prosječno je poljski jasen godišnje prirašćivao preko


Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 43-52


XfČ t


Pokusna ploha br. 2. Kultura hrasta srČ jasena. Opatovačka ada, odjel 48.
Figure 10 Sample plot No. 2. Culture of pedunculate oak and narrow-
leaved ash. Opatovačka Ada, Compartment 48


100 cm u visinu i preko 9 mm, gotovo 1 cm u debljinu.
Jedino su bijela topola i bijela vrba brže prirašćivale u
visinu, dok je poljski jasen bez konkurencije u prirašćivanju
u debljinu.


Pokusna ploha broj 2
Datum osnivanja: studeni 2004. godine
Gospodarska jedinica: Vukovarske dunavske ade
Šumski predjel: Opatovačka ada
Odjel, odsjek: 48 b
Površina: 10,65 ha
Površina pokusne plohe: 0,14 ha
Starost: 2 godine


Sadnja je obavljena u jesen 2004. godine dvogodišnjim
sadnicama hrasta lužnjaka i poljskog jasena
(2 + 0). Visina sadnica hrasta lužnjaka iznosila je oko
60 cm, promjera, na vratu korijena oko 5mm, a sadnice
poljskog jasena bile su oko 80 cm visine i 10 mm debljine.
Ukupno je posađeno 100 komada sadnica hrasta
lužnjaka i 380 komada sadnica poljskog jasena razmaka
oko 2 × 2 m.


Slika 11. Broj stabala (11a), srednje visine (11b) i srednji promjeri
(11c) na pokusnoj plohi sadnje hrasta lužnjaka i poljskog
jasena nakon dovršne sječe kanadske topole u
Opatovačkoj adi, odjel 48.


Figure 11 Number of trees (11a), mean heights (11b) and mean
diameters (11c) on the sample plot of planted pedunculate
oak and narrow-leaved ash after the final cut of
Canadian poplar in Opatovačka Ada,Compartment 48