DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Ž. Mayer, Ž. Hećimović: OBNOVA RITSKIH ŠUMA HRVATSKOG PODUNAVLJA . Pošumljavanje je obavljeno u jesen 1999. godine s 2500 kom/ha dvogodišnjih sadnica (2 + 0) poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.), čije su visine bile od 60 – 80 cm. Njega pomlatka obavljena je 2001. godine, a njega mladika (bolje reći čišćenje koljika) 2004. godine. U mirovanju vegetacije 2007. godine stabla su oslobođena od brojnih penjačica. Prva izmjera visina i prsnih promjera svih stabala iznad 1,50 m visine obavljena je u mirovanju vegetacije 2004. godine, odnosno nakon 4-e vegetacije, a druga 2007. godine, nakon 7. godine starosti sastojine – kulture. Na slici 9a i 9b kolona 1 nalaze se podaci o broju stabala izraženi u apsolutnom broju, odnosno u postocima svedeno na ha. Najviše je stabala negundovca (Acer negundo L.), 3330 kom/ha ili 40 %; zatim “američkog” jasena (Fraxinus americana L.) 2630 kom/ha ili 32 %, poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) je 960 kom/ha ili 12 %. Ostalih vrsta je znatno manje. U koloni 2 nalaze se podaci nakon čišćenja sastojine, koje je obavljeno odmah nakon izmjere, a u koloni 3 stanje sastojine tri godine nakon čišćenja. Znatno je poskočilo učešće poljskog jasena (26%), a opalo učešće “američkog” jasena (15%). Razlog većeg broja stabalaca poljskog jasena u sedmoj godini u odnosu na četvrtu godinu je taj što su visinski prirasla stabalca jasena, koja nisu mjerena u četvrtoj godini, jer su bila niža od 1,5 m. Na slici 9c prikazani su podaci o srednjim visinama. Poljski jasen je u odnosu na početno stanje prešao u dominantnu etažu (7,86 m) u odnosu na konkurente “američki” jasen i negundovac, a veće srednje visine bijele topole i bijele vrbe ne ugrožavaju rast poljskog jasena, jer ih je znatno manji broj i jednolično su raspoređene po površini. Na slici 9d nalaze se srednji promjeri stabala, a raduje podatak da je najveći srednji promjer stabala poljskog jasena (6,72 cm). Euroamerička topola je ovdje sporadična vrsta, jer je izrasla iz panja i neće biti dugog vijeka. Prosječno je poljski jasen godišnje prirašćivao preko Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 43-52 XfČ t Pokusna ploha br. 2. Kultura hrasta srČ jasena. Opatovačka ada, odjel 48. Figure 10 Sample plot No. 2. Culture of pedunculate oak and narrow- leaved ash. Opatovačka Ada, Compartment 48 100 cm u visinu i preko 9 mm, gotovo 1 cm u debljinu. Jedino su bijela topola i bijela vrba brže prirašćivale u visinu, dok je poljski jasen bez konkurencije u prirašćivanju u debljinu. Pokusna ploha broj 2 Datum osnivanja: studeni 2004. godine Gospodarska jedinica: Vukovarske dunavske ade Šumski predjel: Opatovačka ada Odjel, odsjek: 48 b Površina: 10,65 ha Površina pokusne plohe: 0,14 ha Starost: 2 godine Sadnja je obavljena u jesen 2004. godine dvogodišnjim sadnicama hrasta lužnjaka i poljskog jasena (2 + 0). Visina sadnica hrasta lužnjaka iznosila je oko 60 cm, promjera, na vratu korijena oko 5mm, a sadnice poljskog jasena bile su oko 80 cm visine i 10 mm debljine. Ukupno je posađeno 100 komada sadnica hrasta lužnjaka i 380 komada sadnica poljskog jasena razmaka oko 2 × 2 m. Slika 11. Broj stabala (11a), srednje visine (11b) i srednji promjeri (11c) na pokusnoj plohi sadnje hrasta lužnjaka i poljskog jasena nakon dovršne sječe kanadske topole u Opatovačkoj adi, odjel 48. Figure 11 Number of trees (11a), mean heights (11b) and mean diameters (11c) on the sample plot of planted pedunculate oak and narrow-leaved ash after the final cut of Canadian poplar in Opatovačka Ada,Compartment 48 |