DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 56     <-- 56 -->        PDF

D. Posarić: OBNOVA SPAĆVANSKIH ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA šQuercm robur L.) OPLODNIM SJEČAMA . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 53-63
SADAŠNJI NAČIN OBNOVE ŠUMA S PRIJEDLOZIMA ZA NJEGOVO POBOLJŠANJE
Present way of forest regeneration with proposals for its improvement


Način rada primjenjivan krajem osamdesetih i po-sljedeći način: postupci koji su potpuno ili djelomično
četkom devedesetih godina prošloga stoljeća opisao je u primjeni bit će napisani normalnim tekstom, postupci
Rubić (1997). Uz određene izmjene, tim su načinom propisani ili preporučeni FSC certifikacijom bit će našume
obnavljane zadnjih desetak ili više godina. U pisani kurzivom, a promjene koje predlaže autor bit će
ovom radu svi postupci bit će nabrojeni kronološki, slinapisane
masnim slovima.
jedom kojim se obavljaju ili bi se trebali obaviti, i to na


PRIPREMA ZA NAPLOĐIVANJE – Preparation for seeding treatment
Prvi radovi u sastojini koju treba obnoviti su oni na vrijednosti ondje gdje ih prije obnove nije bilo (umjesto
njezinoj pripremi za naplođivanje. No, postoje radovi da se nakon obnove proširi površina bare na uštrb šumkoji
bi se mogli obaviti još ranije. Da bi se obrazložila ske površine, što se nerijetko događa). Ovakav bi se
njihova svrha, treba se osvrnuti na loše strane postojećeg način rada mogao pokusno provesti na nekoliko manačina
rada. Osnovni nedostatak koji se nakon obnove njih površina tijekom nekoliko pomladnih ciklusa
može uočiti je zamočvarivanje dijelova pomladne povr-da bi se vidjelo postižu li se dobri rezultati. Posađene
šine. Voda često stagnira na mjestima gdje se nije javljala sadnice trebalo bi njegovati sasjecanjem okolnoga
u staroj sastojini, a postojeći strugovi i bare još se malo šaša barem tijekom triju uzastopnih vegetacija. Ako
prošire. Na tim se mjestima javlja barska vegetacija. bi rezultati bili zadovoljavajući, moglo bi se propisati
unos određenog broja biljaka johe i jasena raz


Stagnirajuća voda na dijelovima površine gdje se


mjerno površini bara na budućim pomladnim povr


prije oplodnih sječa nije javljala, u pravilu se može od


šinama već prilikom donošenja osnova gospodare


voditi plitkim kanalima sisavcima, o čemu će kasnije


nja za gospodarsku jedinicu.


biti više riječi. Međutim, voda iz postojećih bara ne
može se odvesti kanalima jer se radi o najnižim dijeloKao
što je ranije rečeno, prvi radovi koji se u sastovima
terena (plitki kanali su iznad razine bara). Drvejini
provode u svrhu njezine obnove odnose se na prinasta
vegetacija u barama prije oplodnih sječa odnosi premu za naplođivanje. Prije početka rada utvrđuje se
se na rijetka jasenova, topolova i vrbova stabla, a u nestanje
sastojine i određuje se metoda pripreme staništa
kim barama u potpunosti izostaje. Jasno je da se bare i sastojine za naplođivanje. Uobičajeni način rada je da
ne mogu pošumiti vrjednijom vrstom, ali barem bi se doznače sva stabla od kojih se neće moći proizvesti
ih se trebalo pokušati spriječiti u širenju tijekom i nikakvi tehnički sortimenti (stabla do 19 cm prsnoga


nakon oplodnih sječa. To bi se moglo izvesti unoše-promjera, ali i sva izrazito loša stabla većih promjera
njem sadnica crne johe i poljskoga jasena u strugood
kojih se ne mogu izraditi tehnički sortimenti). Ovaj
ve i rubne dijelove bara prije početka oplodnih sječ-zahvat se ne može nazvati klasičnim pripremnim sije


a. Joha i jasen su pionirske vrste za unos prilikom osvakom
jer se ne zadire u dominantnu i nuzgrednu etažu,
ali uloga mu je slična: otvara se sklop, više svjetla dojanja
zabarenih površina (P r p i ć i dr. 1996). Dok stara


pire do tla, raste temperatura, pojačava se mikrobio


sastojina stoji na plohi i transpirira razina vode u bari


loška aktivnost. Više svjetla u krošnjama stabala koja


neće se podizati pa bi sadnice imale priliku narasti i oja


ostaju (većinom difuzno svjetlo) potiče fruktifikaciju.


čati do kraja obnove. Jasenove bi se sadnice mogle sa


Vrlo je važna činjenica da se broj stabala po jedinici


diti po rubovima bara, a johine na još malo niža mjesta,
prema unutrašnjosti bara (razumije se da nema smisla šav p


površine značajno smanjuje, što kasnije olakšava
aa pro
saditi na najniža mjesta, u sredinu velikih bara). M a t i ć lazak strojevima pri radovima na obnovi sastojjine i


zai
dr. (1996) navode količine sadnica za unos na pomla-štiti mladih biljaka.
dne površine, a taj podatak može poslužiti kao orijentaVeć
prilikom provedbe doznake stabala u sklopu pricija
i za ovu vrstu sadnje: poljski jasen 5 do 10 tisuća preme sastojine za naplođivanje treba imati na umu
sadnica po hektaru, crna joha 3 do 5 tisuća sadnica. obveze o zaštiti prirode i bioraznolikosti proistekle iz
Ako bi se taj rad proveo u prve dvije ili tri godine va-FSC certifikata koje su ugrađene u hrvatsko zakonodavženja
osnove gospodarenja na svim budućim pomla-stvo (Zakon o šumama NN 140/2005., čl. 7. i čl. 8.,
dnim površinama, takve bi sadnice nakon dovršnoga Zakon o zaštiti prirode NN 70/2005., čl. 42. i čl. 45.) i
sijeka bile stabalca u dobi od oko 7 do 10 godina. programe gospodarenja (Šumskogospodarska osnova
Dakle, još ne bi rađala sjemenom i ne bi mogla naplođi-područja koja vrijedi od 2006. do 2015. godine, poglavvati
susjednu pomladnu površinu, a bila bi jača i viša od lje Buduće gospodarenje, odjeljak 2.2.1. Uvjeti zaštite
okolnoga pomlatka i sposobnija izdržati povišenje raziprirode).
Najvažnije odrednice ovih akata koje se odnone
vode u bari. Tijekom vremena, ako bi veći broj sta-se na obnovu šuma su sljedeće: Hrvatskim šumama


v
bala preživio, dobila bi se stabla određene gospodarske d.o.o. propisuje se gospodariti šumama održavajući i


i se