DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 62 <-- 62 --> PDF |
D. Posarić: OBNOVA SPAĆVANSKIH ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA šQuercus robur L.) OPLODNIM SJEČAMA . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 53-63 Č 10. Duboki kolotrazi nakon privlačenja drvnih sortimenata u naplodnom sijeku. Figure 10 Forest soil damaged by wood skidding during regeneration cut. natovareni forvarderi prolaskom kroz sječinu prave štete na tlu (Slika 10.). Nakon privlačenja ponekad ostaju vrlo duboki kolotrazi koji prekidaju normalne površinske tokove vode, a u njima se voda i zadržava ili teče u neželjenom smjeru (Mayer 1996). Sabijanje tla, koje je posljedica kretanja vozila po šumskom bespuću, dovodi po povećanja gustoće tla, odnosno smanjenja sadržaja pora (Poršinsky 2005). Povećanjem gustoće tla, odnosno smanjenjem poroziteta, smanjena je infiltracija vode u tlo, kao i vodopropusnost tla (Poršinsky 2005, iz Arnup 1999). U takvoj situaciji dio pomladne površine može se zamočvariti. Ne mogu se kopati kanali sisavci za odvođenje te vode, jer su kolotrazi nekada dublji od kanala koji bi se kopali (Mayer 1996). Ovakvo stanje teško je popraviti i treba ga nastojati izbjeći. To je dijelom moguće postići sljedećim mjerama: 1) Izvozne putove forvarderima na terenu treba obilježiti. Najbolje je koristiti (postojeće) vlake koje su u većini odjela projektirane okomito na šumsku cestu na međusobnim razmacima od 35 metara (koje su tijekom života sastojine korištene za izvoz i u proredama). Strojevi se trebaju kretati po tim obilježenim vlakama i silaziti s njih samo da se natovare. P o rš i n s k y (2005) citira G r eu l ic h a i dr. (2004) koji navode da se pri neograničenom kretanju vozila tijekom privlačenja drva površina gaženja tla povećava za 25 % u odnosu na ograničeno kretanje po mreži planski projektiranih vlaka, pa se vidi kolika je važnost obilježavanja vlaka i vožnje po njima. 2) Ako je tlo slabo nosivo, mora se tovariti razmjerno manja količina trupaca na tovarni prostor. 3) Na niskim i slabo nosivim dijelovima terena preko kojih prelaze vlake dobro je napraviti talpu od materijala iz krošanja (na ravnim oblicama kotači lakše proklizavaju). Ako se duboki kolotrazi (vagaši) ipak naprave, nakon završetka privlačenja treba ih sanirati. Taj posao mogu dobrim dijelom napraviti forvarderi svojim daskama, pod uvjetom da je tlo prosušeno. Ako je na izvoznim vlakama blato forvarderi nisu učinkoviti pri zatrpavanju kolotraga. U tom je slučaju potrebno pričekati da se tlo prosuši i ručno zatrpati vagaše zemljom s njihovih vrhova. Pri uspostavi šumskoga reda može se u njih ubacivati i sitnu granjevinu i drvne ostatke koji se ne odvoze za ogrjev. Ako se na dijelovima pomladne površine unatoč poduzetim mjerama pojavi stagnirajuća površinska voda, na njima se javljaju šaševi i barska vegetacija. Mlade hrastove biljke pate zbog viška vode i pogoršanih uvjeta u tlu, a još više zbog šaša koji ih guši (Slika 11.). Kod prve vegetacije njega ponika na pomladnoj površini u načelu nije potrebna, ali na zamočvarenim dijelovima treba tijekom ljeta sasjeći šaš oko hrastovih biljaka (Krejči i Dubravac 2004). Pritom se mora paziti da se sav sasječeni materijal rasporedi oko hrastića, da ih ne posavija. Ako se to ne napravi šaševi tijekom zime polegnu po hrastićima. To izazi :i Slika 11. Hrastić kojega šaš prerasta i guši. Figure 11 Young oak plant suffer from overgrowth sedge. |